VRBAS Media

Oznaka: Vladimir Putin

  • Potpuni obrt: Putin je bio u pravu

    Potpuni obrt: Putin je bio u pravu

    Dejli mejl piše da je Hanter Bajden odigrao ključnu ulogu da kompanija “Metabiota” dobije mogućnost da sprovodi istraživanje smrtonosnih patogena blizu Rusije.

    Britanski list je, kako prenose Novosti, objavio prepisku koja je procurila iz već zaboravljenog i oštećenog, laptopa sina američkog predsednika.”Tvrdnja Moskve da je sin predsednika SAD Hanter Bajden pomogao u finansiranju vojnog istraživanja opasnih patogena u biolaboratorijama u Ukrajini je tačna”, konstatujuje se u tekstu, samo nekoliko dana nakon što je isti medij izvestio da je Rusija pojačala svoju “divlju propagandnu kampanju” iznošenjem tvrdnji o biološkom oružju.

    Ovaj medij je prošle nedelje, komentarišući tvrdnje komandanta ruskih nuklearnih, bioloških i hemijskih zaštitnih snaga da postoji “šema interakcije između američkih vladinih agencija i ukrajinskih bioloških objekata”, tvrdio da su u pitanju – izmišljotine.

    Do obrta u tretiranju američkih biolaboratorija u britanskoj štampi došlo je pošto su redakciji, kako se navodi, dostavljena dva obimna mejla “iz napuštenog kompjutera”, koji svedoče kako je investicioni fond “Rozmon Seneka”, koji vodi Hanter Bajden, prikupljao pare za finansiranje “Metabiote” kao izvođača radova za Ministarstvo odbrane SAD.

    “Sin predsednika Džoa Bajdena i njegovi partneri iz ‘Rosemont Seneke’ uložili su i 500.000 dolara u ‘Metabiotu’ – pokazuju dokumenti.
    Iz mejla, u kome je memorandum iz aprila 2014. vidi se da su Hanter Bajden i izvršni direktor ‘Metabiote Meri Gutijeri razgovarali o tome ‘kako potencijalno mogu da iskoriste zajednički tim, mreže i koncepte da bi potvrdili kulturnu i ekonomsku nezavisnost Ukrajine od Rusije i integraciju u zapadno društvo’.”

  • Evropa se “ogradila” od Bajdena – stala uz Putina?

    Evropa se “ogradila” od Bajdena – stala uz Putina?

    Izjava američkog predsednika o smeni režima u Rusiji udaljila ga je od svojih evropskih kolega. Samo jedna pogrešna reč može da uvede svet u još veći sukob.

    Dok američke diplomati pokušavaju da uvere javnost i partnere da izjava predsednika Džoa Bajdena o Vladimiru Putinu nije bila usmerena prema smeni režima u Moskvi, evropski lideri pokušavaju da se distanciraju a da ne ostave utisak da će takva izjava značiti početak raskola u dosad čvrstom savezu protiv Putina.Evropljani su se uglavnom javno distancirali od onog dela izjave američkog predsednika Bajdena u kojem spominje da Putin “ne sme biti na vlasti”, iako se ta izjava na engleskom može shvatiti i da “ne sme imati moć”. Sam američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je kako SAD “nema strategiju smene režima u Rusiji ili bilo gde drugde”.

    Mnogi Evropljani strahuju da takve izjave mogu poslati krive poruke da je cilj Zapada smena vlasti u Rusiji.

    Među evropskim liderima koji su se distancirali od Bidenovih izjava o tome da Putin, kojeg je nazvao “kasapinom”, ne bi trebao da bude na vlasti su francuski predsednik Emanuel Makron, britanski premijer Boris Džonson, i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i sigurnost Džozef Borel.

    “Na građanima je Rusije da o tome odlučuju, kada bi oni bili u stanju to da odlučuju. Ono što mi pokušavamo jest da zasutavimo Putinov rat, njegovu agresiju na Ukrajinu”, izjavio je visoki predstavnik Evropske unije.

    Evropska unija je uvek bila oprezna, nazvala je Putina autokratom, ali nikad nije dala naslutiti da bi njegova smena s vlasti bila cilj angažovanja EU. Francuski predsednik Makron, koji je u napetoj predizbornoj kampanji pa računa i što njemu odgovara, pozvao je na oprez jer, smatra, treba držati kanale komunikacije s Putinom. On posebno možda i najčešće od svih zapadnih lidera razgovara s ruskim predsednikom zbog čega je i pod pritiskom dela evropske javnosti jer dosad nije ništa postigao, a Putin je samo povećao intenzitet razaranja ukrajinskih gradova.

    “Ja ne bih koristio ovakve komentare. Ne bismo trebali rečima ili delima dodatno da eskaliramo situaciju”, rekao je Makron u razgovoru za francusku televiziju, najavivši da će on i dalje imati razgovore s Putinom te da je cilj zaustaviti rusku agresiju i osigurati povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.

    Poziv na oprez
    Osim Pariza, i Berlin nastavlja razgovore s Putinom i pozivanje na oprez, iako je i Nemačka od početka vojne operacije dramatično promenila smer. Godinama je sarađivala s Putinom, povećavala zajedničke projekte i tako postala jedna od država koja je više od drugih zavisna od ruskog uticaja, i to ne samo energetskom.

    Ugledni portal Politico, koji je delomično i njemački, u ponedeljak je objavio izrazito kritičan komentar o generacijama nemačkih političara, nazvavši ih “korisnim idiotima” jer su se godinama ponašali naivno prema Rusiji. Posebno je kritičan taj komentar bio prema bivšoj kancelarki Angeli Merkel, koja je nakon ruske aneksije Krima odobrila projekat Severni tok 2.

    Taj portal čak navodi da “Nemačkoj nije strano biti na krivoj strani istorije”, što je dosta neugodno za sadašnji politički establišment te zemlje.

    Evropska unija se tradicionalno distancira od bilo kakvih ciljeva smene režima, bez obzira na to jesu li takvi režimi prihvatljivi ili ne. Od Sirije do Venezuele i Kube, EU pokazuje kako otvoreno kritikuje takve režime, ali ne želi da se meša u unutrašnjapitanja kao što su smene režima.

    U slučaju Putinovog režima Evropljani su takođe oštri. Da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini, govori većina lidera evropskih institucija i država EU, iako oni dosad nisu za to izričito optužili posebno predsednika Putina.

    Diplomate u Briselu smatraju da treba nastaviti višestruki angažman u različitim smerovima. Prvi je pomoći Ukrajini da se brani, drugi pomoći milionima ukrajinskih izbeglica koji beže od rata, a treći je nastaviti snažne sankcije protiv Putina, od ekonomskih do političkih.

    “Ipak u našim naporima moramo ostaviti i kanale komunikacije s Moskvom jer će u suprotnom biti još teže osigurati prekid vatre i dostavu humanitarne pomoći te pomoći u pronalasku diplomatskog rešenja”, istakao je jedan diplomata EU, naglasivši da “ne želi da ulazi u rasprave je li Putin dobar ili ne jer ono što se događa u Ukrajini govori dovoljno samo po sebi”.

    Ratni zločini
    Kako su u poslednje vreme mnogi upoređivali ruskog predsednika Putina sa Slobodanom Miloševićem, koji je na kraju završio na Haškom sudu za ratne zločine, neke diplomate misle da bi i Putin mogao tako da završi.

    Međutim, mnogima se ta mogućnost čini nerealnom. Kada je u proleće 1999. godine tadašnja glavna tužiteljica Haškog suda Lujza Arbor podigla optužnicu protiv Slobodana Miloševića za ratne zločine, u vreme dok su trajali NATO-ovi napadi na Srbiju, a srpske snage činile ratne zločine na tlu na Kosovu, u NATO-u su mnogi krugovi bili zabrinuti. Govorili su kako se time Miloševića isključuje kao mogućeg sagovornika s kojim su ipak pokušavali da postignu dogovor.

    Nakon toga su se kao posrednici u razgovorima s Miloševićem angažirali finski predsednik Marti Ahtisari i ruski premijer Viktor Černomirdin. Uz njihovo je posredovanje došlo do takozvanog Kumanovskog sporazuma.

    Teško je očekivati da će ruski predsednik Putin nakon svega postati cenjen i ugledan partner zapadnih lidera u budućnosti. Ali, u ovom trenutku evropski lideri veruju da je mudro zadržati kanale komunikacije s njim, pogotovo zato što je bez sumnje on jedina osoba koja može doneti odluku o prestanku ruske operacije u Ukrajini.

  • Makron se ogradio od Bajdenovog komentara upućenog Putinu

    Makron se ogradio od Bajdenovog komentara upućenog Putinu

    Francuski predsjednik Emanuel Makron ogradio se od komentara američkog predsjednika Džozefa Bajdena o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i upozorio na “verbalnu eskalaciju rata u Ukrajini.”

    Bajden je sinoć tokom posjete Varšavi izjavio da je ruski kolega Vladimir Putin “kasapin” i da “ne može da ostane na vlasti,” prenosi Gardijan.

    “Ne bih koristio te riječi. Mora da se učini sve kako bi se zaustavila eskalacija situacije,” rekao je francuski predsjednik za “France 3”.

    Takođe je poručio da svoj zadatak vidi “prvo ka postizanju prekida vatre, a zatim potpuno povlačenje ruskih trupa diplomatskim putem.”

    “Ako želimo to da uradimo, ne možemo da eskaliramo situaciju ni riječima, ni djelima,” kazao je Makron.

  • Bajden o Putinu: “Ne može ostati na vlasti”; Oglasila se Bijela kuća

    Bajden o Putinu: “Ne može ostati na vlasti”; Oglasila se Bijela kuća

    Podrška Ukrajini i oštri napadi na Putina: U govoru u Varšavi, predsjednik SAD Džozef Bajden osudio je rusku invaziju i pripremio svijet na dugu borbu između “demokratije i autokratije”.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden boravio je dva dana u Poljskoj, sastao se sa izbjeglicama iz Ukrajine, američkim vojnicima i poljskim političarima. Na kraju posjete je održao govor i odao počast borbi Ukrajinaca.

    Bajden je govorio u Kraljevskom zamku koji se smatra simbolom glavnog grada Poljske, Varšave.

    “Moja poruka je: mi smo na vašoj strani. Rusija pokušava da samelje demokratiju u svojoj zemlji i takođe ugrožava susjedne zemlje. Nema opravdanja za brutalni agresivni rat Rusije u Ukrajini”, rekao je Bajden, prenosi DW.

    On je istakao defanzivnu prirodu NATO i napao ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga da laže.

    “Putin je kriv”, povikao je pred prisutnima.

    On sam je više puta telefonirao sa Putinom i borio se za mir. Ali Rusija je bila nezainteresovana – “samo laži”. Sam Putin ga je uvjeravao da se izvode samo vojne vježbe i da se ne planira nikakav napad.

    “Ovaj čovjek ne može da ostane na vlasti. On je diktator koji želi da obnovi imperiju”, rekao je Bajden govoreći o ruskom predsjedniku.

    Bijela kuća – rikverc
    Poslije govora, Bijela kuća je saopštila da Bajden ne poziva na promjenu vlasti u Rusiji. Bajden je želio da kaže da Putinu ne treba dozvoliti da vrši vlast nad susjednim državama.

    Kremlj je odmah reagovao na izjavu i saopštio da je Putin izabran za predsjednika. Portparol Kremlja rekao je da nije Bajden taj koji je odlučiuje da li će Putin ostati na funkciji, već ruski narod.

    Napad na Ukrajinu “strateška greška”
    Bajden je opisao napad na Ukrajinu kao “stratešku grešku Rusije”.

    “Putin je mislio da može da zauzme Ukrajinu u iznenadnom napadu. Ali on ništa nije naučio iz istorije. Sada je NATO mnogo jači nego ikada. Nemojte ni pomišljati da preduzmete akciju protiv pedlja teritorije NATO”, rekao je Bajden.

    SAD i njihovi partneri u NATO imaju “svetu obavezu” da brane teritoriju Alijanse kombinovanom snagom svih članica, poručio je Bajden.

    Obraćajući se narodu Rusije, Bajden je rekao: “Ruski narod nije naš neprijatelj”.

    On je pozvao ljude da se distanciraju od napada na Ukrajinu.

    “To niste vi. Ovaj rat nije dostojan vas “, rekao je Bajden.

    Bajden je rekao da se protiv Rusije može samo zajednički. Sankcije su pogodile ratnu kasu Rusije.

    “Rublja više ne vrijedi ništa, privreda će doživjeti pad”, rekao je Bajden.

    Bajden računa na dugu bitku između demokratije i autokratije
    Vladavina prava, slobodni izbori, sloboda štampe – ​​to su ključne vrijednosti u društvu – ali su pod pritiskom.

    Riječ je o “velikoj bitki između demokratije i autokratije, između slobode i ugnjetavanja, između poretka zasnovanog na pravilima i poretka koji je određen grubom silom”, rekao je Bajden.

    “Moramo da budemo jasni oko ovoga: ova bitka neće trajati danima ili mjesecima. Moramo se čeličiti za dugu borbu. Sve slobodoljubive države sada bi morale da se obavežu”, zaključio je Bajden.

  • Makron spreman da nastavi dijalog sa Putinom: Učinićemo sve da zaustavimo sukob

    Makron spreman da nastavi dijalog sa Putinom: Učinićemo sve da zaustavimo sukob

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman da nastavi dijalog sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i da će Francuska i Evropa učiniti sve što mogu da zaustave sukob u Ukrajini.

    Postoji neizvijesnost – rekao je Makron u intervjuu za francusku televiziju “M6”, navodeći da postoji mogućnost da Rusija koristi “neprihvatljivo” oružje ili da napadne druge susjedne zemlje, prenosi Rojters.

    “Mi, Francuzi i Evropljani, učinićemo sve da zaustavimo ovaj rat bez ulaska u njega”, rekao je francuski predsjednik uoči sastanaka zapadnih saveznika na najvišem nivou u Briselu.

    Ponovio je svoj stav da je Evropskoj uniji potrebno da reformiše funkcionisanje svog tržišta električne energije, čije cene u velikoj mjeri zavise od cena uvoza gasa iz Rusije, prenosi Tanjug.

    “Moramo da povratimo kontrolu nad našim cijenama električne energije tako što ćemo ih ograničiti, diverzifikovati naše snabdijevanje i pronaći druge dobavljače gasa, posebno da budu manje zavisni od Rusije”, poručio je Makron.

    Dodao je da će Francuska učiniti napor da se izbori sa globalnom krizom hrane koja je vjerovatno posljedica ovog sukoba.

  • Putin najavio veliku promjenu – Evropa će plaćati gas u rubljama

    Putin najavio veliku promjenu – Evropa će plaćati gas u rubljama

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Evropa, čim to bude moguće, gas plaćati u rubljama, prenosi RT.

    “Nema smisla da isporučujemo robu u EU, SAD i primamo uplate u dolarima, evrima i nizu drugih valuta, pa sam odlučio da sprovedem set mjera. Počnimo od prirodnog gasa koji se isporučuje takozvanim neprijateljskim zemljama, da se plaćanje prebaci u ruske rublje”, rekao je Putin na sastanku sa članovima Vlade.

    On je napomenuo da je riječ o odbijanju korišćenja “svih valuta koje su se same kompromitovale”.

    Putin je istakao da će Rusija nastaviti da isporučuje ​​gas drugim državama u skladu s količinama i cijenama predviđenim ranije sklopljenim ugovorima. “Želim posebno naglasiti da će Rusija, naravno, nastaviti isporučivati ​​prirodni gas u skladu s količinama i cijenama, principima utvrđivanja cijena u ranije sklopljenim ugovorima”, rekao je, prenosi TASS.

  • Zelenski: S Putinom sam spreman razgovarati o Donbasu i Krimu, ali uz sigurnosne garancije

    Zelenski: S Putinom sam spreman razgovarati o Donbasu i Krimu, ali uz sigurnosne garancije

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za ukrajinski medij Suspilne govorio je o nastavku pregovora između Rusije i Ukrajine te je poručio kako će se rezultati razgovora morati potvrditi i kroz referendum.

    U kontekstu eventualnog ulaska Ukrajine u NATO, Zelenski je govorio i o tome da li država razmišlja o eventualnom odustajanju od jače saradnje s alijansom.

    “Ja bih ovom pitanju pristupio kao dizanju tegova. Postoji nekoliko pristupa. Mislim da ne možete odmah podići 200 kilograma. Mi u ovom trenutku iznad svega imamo težinu ljudskih života. Rusija nam je susjed. Postoji NATO, postoji naša želja u Ustavu, a postoje i nejasnoće unutar NATO-a kada je riječ o našem ulasku u alijansu. Moramo pronaći format u kojem ćemo razumjeti sve to”, rekao je Zelenski.

    Poručio je kako je definitivno stigao trenutak za sastanak s ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    “Mislim da je ovo vrijeme za moj sastanak s ruskim predsjednikom. Bez toga, nećemo u potpunosti razumjeti šta su oni spremni učiniti kako bi zaustavili rat. To su veoma ozbiljne stvari”, poručio je ukrajinski lider u intervjuu za Suspilne.

    Naglašava kako Ukrajina ne može ispunjavati ruske ultimatume tokom pregovora.

    “Nećemo to moći fizički uraditi. Izgubili smo ljude. Svi moramo biti uništeni kako bi se ruski ultimatumi ostvarili. Ultimatumi su loša stvar jer vode u genocid i uništenje ukrajinskog naroda. Dakle, mora postojati dijalog. Mi smo za mir. Koliko god bilo teško, bolje je od rata. Može se naći kompromis u dijalogu”, mišljenja je Zelenski.

    Između ostalog, Zelenski je govorio i o budućem statusu Donbasa i Krima.

    “To je teška priča za sve. Da bismo razgovarali o tome, moramo napraviti ovaj prvi korak koji se tiče sigurnosnih garancija. Na prvom sastanku s Putinom spreman sam da pokrenem ova pitanja. Naravno, razgovarali bismo i o ustavnim promjenama, promjenama zakona kada je riječ o garantovanju sigurnosti”, ističe Zelenski.

    Ipak, pojašnjava kako će o donošenju odluka svoju ulogu imati i građani Ukrajine.

    “Objasnio sam pregovaračkim grupama. Kada pričate o svim tim promjenama, one mogu biti historijske. Narod će morati odgovoriti na određene formate kompromisa”, poručio je ukrajinski predsjednik.

    Na kraju, jasno je naglasio kako Ukrajina nije u ratu s Rusijom i s ruskim narodom.

    “Niko nije u ratu s Rusijom. Oni su došli ovdje i ratuju s Ukrajinom, a mi se konkretno borimo protiv ruske vojske, vojnika i oficira. Naše trupe nisu ušle na njihovu teritoriju uprkos tome što se radi o invaziji”, zaključio je Zelenski.

  • Turska želi da organizuje sastanak Putina i Zelenskog

    Turska želi da organizuje sastanak Putina i Zelenskog

    Turska je uvjerena da Moskva i Kijev mogu da postignu mirovni sporazum, a priroitetni zadatak Ankare je da organizuje sastanak ukrajinskog i ruskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, izjavio je danas portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

    “Mirovni sporazum je moguć. Sada je pitanje kada će i kako on biti postignut”, rekao je Kalin u intervjuu za televizijski kanal Al DŽazira, prenosi TAS S.

    Jedan od ključnih zadataka, koji je Turska sebi postavila, je da organizuje sastanak Putina i Zelenskog, izjavio je Kalin.

    “Održavamo naše kanale komunikacije sa obje strane otvorenim. To je veoma važno i naši napori su usmjereni na organizovanje direktnog sastanka između ruskog i ukrajinskog predsjednika”, saopštio je turski zvaničnik.

    On je naveo da se u Bjelorusiji održavaju sastanci dvije strane na tehničkom nivou, kao i da je prvi ministarski sastanak Ukrajine i Rusije održan na marginama diplomatskog foruma u Antaliji, dok je u ovom trenutku ključni zadatak da se organizuje samit na najvišem nivou.

  • Lukašenko: Putin je zdrav i u boljoj formi nego ikada

    Lukašenko: Putin je zdrav i u boljoj formi nego ikada

    Predsednik Rusije Vladimir Putin je zdrav i u boljoj formi nego ikada, izjavio je danas njegov bliski saveznik, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko u intervjuu za japansku televiziju TBS.

    “On i ja nismo se samo sreli kao šefovi država, već smo u prijateljskim odnosima”, rekao je Lukašenko u intervjuu čiji snimak je objavila BelTA.

    Lukašenko je kazao da je apsolutno upoznat sa svim detaljima vezanim za Putina, koliko je to moguće, kako državnim tako i ličnim, prenio je Rojters.

    Zapadni lideri su sugerisali da je Putin napravio skupu pogrešnu procjenu pokretanjem vojnog napada na Ukrajinu, gdje su ruske snage, kako navodi britanska novinska agencija, pretrpjele velike gubitke i da je njihovo napredovanje uglavnom zastalo uprkos očiglednoj superiornosti.

    Britanski premijer Boris DŽonson sugerisao je da je Putin “iracionalan”, a holandski premijer Mark Rute ga je opisao kao “potpuno paranoičnog”.

    Lukašenko je odbacio ideju da Putin, koji ima 69 godina, nije na vrhuncu svoje moći.

    “Zapad i vi treba da izbacite ovu glupost, ovu fikciju iz svojih glava”, rekao je Lukasenko japanskoj televiziji i naglasio da je Putin u boljoj formi nego ikada, potpuno zdrava osoba i sportista.

  • Putin citirao dijelove iz Jevanđelja po Jovanu

    Putin citirao dijelove iz Jevanđelja po Jovanu

    Vladimir Putin, predsjednik Rusija, obratio se narodu na stadionu u Lužnjiki u Moskvi, gdje se održava proslava godišnjice ujedinjenja Krima i Rusije.

    Svoj govor započeo je citirajući prve rečenice Ustava.

    On je rekao da je narod Krima želio da živi na svojoj zemlji, u svojoj otadžbini s ruskom federacijom.

    “Narod Krima uradio je pravu stvar postavljajući tvrdu barijeru na putu neonacista”, rekao je Putin.

    Istakao je da je Rusija uradila mnogo da unaprijedi Krim i Sevastopolj.

    “Trebalo ih je spasiti i izvući iz ponižavajućeg stanja u kojem su bili kao deo Ukrajine”, rekao je Putin.

    “Trebalo je raditi stvari koje nisu odmah vidljive golim okom. One su fundamentalne prirode: snabdijevanje gasom, snabdijevanje energijom, komunalne usluge, obnova putne mreže, izgradnja novih puteva, auto-puteva i novih mostova”, dodao je predsjednik.

    Na proslavi je pričao i o herojstvu ruske vojske tokom specijalne operacije u Ukrajini.

    “Oni štite jedno drugo, nismo imali ovakvo jedinstvo dugo vremena”, rekao je Putin.

    Ruski predsjednik je govoreći o Donbasu citirao Jevanđelje po Jovanu.

    “Od ove ljubavi niko veće nema, da ko dušu svoju položi za prijatelje svoje”, rekao je Putin.

    On je rekao da je u Donbasu počinjen genocid i da je vojna operacija počela da bi se to spriječilo.

    Govoreći o vojnoj operaciji u Ukrajini, Putin je poručio da Rusija zna šta treba da čini.

    “Znamo šta treba uraditi sljedeće, i koja je cijena toga. Mi ćemo sigurno ispuniti svoje planove”, rekao je Putin, prenosi Telegraf.rs.