Oznaka: Vladimir Putin

Budućnost Republike Srpske i BiH treba da određuju ljudi koji tamo žive, bez obzira na to kakva rješenja pokušavaju da im nametnu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin na godišnjoj konferenciji za novinare.

 Poznata nam je situacija u Srpskoj i BiH. Ocjene te situacije se od strane Rusije potpuno se podudara sa stavovima rukovodstva Republike Srpske. Što se tiče budućnosti BiH i Srpske, nju treba da određuju ljudi koji žive na toj teritoriji i ma kakva rješenja da iz prošlosti da se nameću, ako želimo da živimo u uravnoteženom svetu, na kraju treba uzeti u obzir planove i težnje ljudi koji tamo žive – poručio je Putin.

Upravo na tim principima gradićemo budućnost naših odnosa sa Srpskom i BiH, rekao je Putin odgovarajući na pitanje novinarke iz Republike Srpske, banjalučke ATV.

Dodao je da je šteta što u Srpskoj i BiH nema ruskih medija, te dodao da se to pitanje treba rije

Zapad je pokušao da potisne, oslabi i na kraju slomi Rusiju, ali to nikada neće uspjeti, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovoru sa učesnicima svečanosti povodom Dana heroja otadžbine.

Pokušali su da Rusiju potisnu, oslabe i na kraju slome. To nikada neće uspjeti – rekao je ruski lider.

Prema njegovim riječima, nakon zaključenja Minskih sporazuma 2014. godine, Ukrajina i Zapad su uvjeravali da su spremni da ih sprovedu.

• Da li su oni težili ka tome? Đavola jesu! I bivši kancelar Njemačke i bivši predsjednik Francuske su javno rekli: Nismo ni razmišljali da to ispunimo, potpisali smo samo kako bismo pripremili Ukrajinu za sukob – podsjetio je Putin.

On je podsjetio da su kijevske vlasti izgubile osjećaj za stvarnost kada su Ruse proglasile neautohtonom nacijom u Ukrajini.

• Nikada ne bismo uradili ovako nešto (pokrenule specijalnu vojnu operaciju) da ukrajinske vlasti da nisu počele da brišu Rusiju sa naših istorijskih teritorija, da protjeruju ljude, da Ruse proglašavaju neautohtonom nacijom. Potpuno su poludjeli, potpuno izgubili vezu sa stvarnošću – rekao je šef ruske države.

Budućnost Rusije zavisi od učesnika specijalne operacije, izjavio je ruski predsednik. On je ocijenio teškoće sa kojima se vojska suočava u zoni borbenih dejstava.

• Život na frontu, kada pucaju, kada dronovi lete kao muhe iznad glave – mnogo je složeniji i prozaičniji od čaše šampanjca prilikom dodjele zvijezda Herojima u paviljonima Kremlja – rekao je on.

Borci specijalne vojne operacije raspršili su mit o moći zapadne vojne tehnike, rekao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

Podvizi naših boraca u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini su izvanredni, tamo se bore građani iz različitih regiona i raznih nacionalnosti i svi oni rame uz rame brane otadžbinu. Čitava zemlja se njima ponosi, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na ceremoniji dodele nagrade „Zlatna zvezda“ herojima Ruske Federacije.

“Borci specijalne vojne operacije raspršili su mit o moći zapadne vojne tehnike”, naglasio je on.

Ruski predsednik je uveren da su presudne karakteristike heroja zemlje čast, osećaj odgovornosti i ljubav prema Otadžbini.

“Naša obaveza je da znamo ko su Heroji Otadžbine i da ih poštujemo, kako bi njihovi ideali i ciljevi bili dostojno nastavljeni i postali temelj budućnosti”, istakao je ruski lider.

Putin je tokom uručenja nagrada čestitao ruskim građanima predstojeći Dan Heroja Otadžbine, koji se tradicionalno obeležava 9. decembra i poručio da pri susretima sa ljudima oseća njihovo raspoloženje i težnju ka solidarnosti.

“Milioni ruskih građana su apsolutno odlučni da budu uz zemlju i pred iskušenjima se ponašaju onako kako je ispravno. Znam i osećam to, vidim to pri susretima sa našim ljudima, osećam njihovo raspoloženje i težnju ka solidarnosti”, naglasio je ruski lider.

Bruto domaći proizvod (BDP) Rusije trebalo bi da dostigne rast od najmanje 3,5 odsto do kraja ove godine – po tempu rasta ekonomije Rusija prestiže sve države EU, izjavio je predsjednik te zemlje Vladimir Putin.

• Za 10 meseci ove godine BDP Rusije porastao je za 3,2 odsto. Danas je veći nego što je bio prije sankcionog napada Zapada. Očekuje se da će do kraja ove godine BDP porasti najmanje 3,5 odsto. Ruska ekonomija je trenutno najveća ekonomija u Evropi i po tempu rasta prestiže sve vodeće zemlje Evropske unije – rekao je ruski lider na investicionom forumu “Rusija zove!”.

Kako je dodao, u strukturi ekonomskog rasta Rusije sve veći udio zauzimaju grane kao što su proizvodnja i obrada, logistika, transport, građevinarstvo, informisanje, komunikacije, stambeno-komunalne usluge. U drugom kvartalu ove godine pomenuti sektori činili su 54 odsto privrednog rasta, dok su 44 odsto činile prateće djelatnosti: trgovina i ugostiteljstvo.

• Samo dva odsto otpada na eksploataciju mineralnih sirovina. Neka sad neko kaže da je Rusija ‘benzinska pumpa’, kako su nedavno pokušavali da govore – poručio je Putin.

Takođe je istakao da su plate u Rusiji porasle za sedam odsto, a realni prihodi za 4,4 odsto.

Pritom, uprkos žestokim zapadnim sankcijama, raste broj stranih kompanija koje posluju u Rusiji.

• Prema podacima od 1. marta 2022. godine, u Rusiji je bilo registrovano 24.100 stranih organizacija, a 1. novembra ove godine bilo ih je skoro hiljadu i po više, odnosno 25.600. To ukazuje na spremnost i želju stranih kompanija da rade u Rusiji – ocijenio je ruski predsjednik.

Istovremeno je naglasio da rast domaćeg tržišta i širenje kontakata Rusije sa stranim zemljama – državama Azije, Bliskog istoka, južne Evroazije, Latinske Amerike, Afrike – otvaraju dodatne mogućnosti za rusku privredu i skoro svaku vrstu poslovanja.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin najavio je kako će danas otputovati u jednodnevnu posjetu Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a kao glavna tema susreta najavljena je ekonomska saradnja.

Kako je ruski predsjednik naglasio uoči putovanja, nakon povratka u Moskvu održat će i susret sa predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem, a ovakve diplomatske događaje Putin je opisao kao “moćan pogodak”.

“Tri najsnažnija međunarodna događaja za jedan i po dan. Ovo je tako moćan pogodak. Čini mi se da će to biti korisno sa stanovišta razvoja naših odnosa sa ove tri države i sa stanovištva, da tako kažem, relevantnih signala međunarodnoj zajednici”, rekao je Putin.

Prethodni put, Putin je u Emiratima i Saudijskoj Arabiji boravio 2019. godine. Iako su se međunarodni odnosi od tada drastično izmijenili, Moskva ističe kako je Rusija zadržala stabilne odnose sa ovim zemljama.

“Planirano je da se razmotri stanje i izgledi za dalji razvoj višestruke saradnje Rusije i Emirata kao i aktuelna dešavanja na Bliskom istoku. UAE su glavni ekonomski partner u arapskom svijetu. Ove godine saradnja se također razvija veoma dobro”, saopćeno je iz Kremlja.

U Rijadu, Putin bi se trebao sastati sa prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Oni će, kako napominju u Kremlju, razgovarati o pitanjima bilateralne saradnje u trgovinskoj, ekonomskoj i investicionoj oblasti, različitim aspektima interakcije u multilateralnim formatima. Planirana je i razmjena mišljenja o pitanjima regionalne i međunarodne agende.

Osim Putina, u ruskoj delegaciji naći će se i šef diplomatije Sergej Lavrov, predsjednica Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, šefovi Roskosmosa i Rosatoma kao i niz ministara i drugih zvaničnika vlade.

Zapad demonstrira političku pristrasnost i rusofobiju, dok se proces degradacije međunarodne politike nastavlja, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Na dan 10. decembra navršava se 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije UN o ljudskim pravima. Nažalost, ovu godišnjicu proslavljamo u teškoj situaciji, kada se nastavlja proces degradacije međunarodnog sistema osiguranja i promocije ljudskih prava”, rekao je Putin tokom sastanka sa članovima Predsjedničkog savjeta za građansko društvo i ljudska prava.

Putin je naglasio da institucije UN, koje zapravo kontroliše Zapad, pokazuju političku pristrasnost, licemjerje i neskrivenu selektivnost.

Ruski predsjednik je rekao da povlačenje Rusije iz niza međunarodnih institucija za ljudska prava ne znači da ona ignoriše ljudska prava. “Upravo naprotiv, Moskva je spremna da sarađuje na izgradnji ravnopravnog i pravednog sistema obezbjeđenja ljudskih prava”, rekao je Putin.

Putin je istakao da je Moskva spremna da sarađuje sa svim zainteresovanim zemljama i partnerima zarad nalaženja rješenja za uspostavljanje efikasnog, pravičnog, ravnopravnog sistema obezbjeđenja ljudskih prava za sve.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u današnjoj Rusiji je popularniji nego ikada, pri čemu uživa snažnu podršku ruske javnosti, koja je bez sumnje spremna da ga još jednom podrži do kraja.

Dok se Rusija priprema za predsjedničke izbore zakazane za mart sljedeće godine, Vladimir Putin igra igru ​​hoće-neće-hoće i tek treba da objavi svoju kandidaturu za reizbor.

Ipak, očigledno oklijevanje sadašnjeg predsjednika nije ništa drugo do šarada, te se smatra da će on vladati Rusijom još jedan šestogodišnji mandat. Koliko god to izgledalo nelogično vanjskim posmatračima, tekuća invazija punog razmjera na Ukrajinu samo je pomogla da se učvrsti njegov gvozdeni stav o moći.

Zapravo, cjelokupna Putinova pažljivo kreirana politička slika u Rusiji zasniva se na ideji da je on nesalomivi muški bog rata, protiv čijeg napada ne može ostati nijedan protivnik.

Dakle, iako je Putinova politička ličnost pretočena u ratnog diktatora kakvog danas poznajemo i kakvog velika većina kao takvog prezire, njegova moć ostaje nepoljuljana. Stoga on predstavlja primjer neophodnosti rata kao instrumenta vladavine.

Istovremeno, Putin i njegov najuži krug rat u Ukrajini vide kao priliku da još više učvrste totalitarnu vlast u Rusiji, pritom obezbeđujući svoju poziciju za godine koje dolaze, sve vrijeme nadajući se da će se Ukrajina na kraju raspasti pod pritiskom

uski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o povećanju broja zaposlenih u Oružanim snagama Rusije, saopštio je Kremlj.

U saopštenju se navodi da je određeno da u vojsci radi 2.209.130 ljudi, od kojih će 1,3 miliona biti vojnici.

“U skladu sa članom četiri saveznog zakona od 31. maja 1996. godine “O odbrani”, odlučujem da utvrdim popunjenost Oružanih snaga Ruske Federacije u iznosu od 2.209.130 ljudi, uključujući 1.320.000 vojnog osoblja”, navodi se u ukazu koji je potpisao predsjednik Rusije.