VRBAS Media

Oznaka: Vladimir Putin

  • Makron: Neophodno nastaviti pregovore sa Putinom

    Makron: Neophodno nastaviti pregovore sa Putinom

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je neophodno nastaviti pregovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Mislim da je naša dužnost da nastavimo pregovore sa predsjednikom Putinom. Postoji samo jedan kanal komunikacije i treba ga održavati – rekao je Makron za radio-stanicu “Frans inter”.

    Prema njegovom mišljenju, nastavak pregovora “će pomoći da se spasu životi”.

    On je, takođe, napomenuo da ako Francuska ne bude vodila dijalog sa ruskim liderom, onda će “Kina i Turska postati strane u pregovorima”.

    Putin je 24. februara, kao odgovor na zahtjev za pomoć šefova republika Donbasa, najavio specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini. Nakon toga su SAD, EU, Velika Britanija i niz drugih država najavile da će uvesti sankcije ruskim pravnim i fizičkim licima, podsjeća TASS

  • Putin ima veliki problem? Objavljen snimak

    Putin ima veliki problem? Objavljen snimak

    Vido snimak Vladimira Putina, koji se grčevito jednom rukom drži za sto tokom sastanka podstakao je govorkanja o narušenom zdravlju ruskog predsednika.

    U retkom zajedničkom pojavljivanju uživo, šef Kremlja snimljen je kako razgovara se ministrom odbrane Sergejem Šojguom, i govori mu da su njegove invazione snage “konačno oslobodile” ukrajinski lučki grad Mariupolj.

    Međutim, način na koji Putin sedi pokrenuo je dodatna pitanja u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem, za koje neki posmatrači tvrde da se naglo pogoršalo od početka rata 24. februara.

    Ruski predsednik je tokom sastanka bio pogrbljen u stolici i odbio je da pusti ugao stola, koji je držao desnom rukom.

  • Putin: Moskva će obezbijediti mir u Donbasu

    Putin: Moskva će obezbijediti mir u Donbasu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je tragedija koja se dogodila u Donbasu “natjerala” Rusiju da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    Putin je rekao da su stanovnici Donbasa mete bombardovanja posljednjih osam godina.

    “Nažalost, u Luganskoj Narodnoj Republici mnogo se promijenilo na gore. Zato što je svih ovih osam godina bila žrtva bombardovanja, artiljerijskih napada i neprijateljstava. I naravno, bilo je izuzetno teško ljudima koji tamo žive”, naveo je predsjednik.

    Putin je obećao da će Rusija djelovati dosljedno i da će obezbijediti mir u Donbasu.

    Ruski predsjednik pokrenuo je specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara nakon zahtjeva Donjecke i Luganske Narodne Republike /DNR i LNR/, koje su prijavile pojačano granatiranje iz Ukrajine u ranijim sedmicama.

    Neprijateljstva su nastavljena u Donbasu različitim intenzitetom tokom proteklih osam godina, otkako su DNR i LNR odlučile da se otcijepe od Ukrajine nakon puča u Kijevu 2014. godine, koji je podržao Zapad, podsjeća “Sputnjik”.

    Najavljujući operaciju u februaru, Putin je naglasio neuspjeh Kijeva da primijeni sporazume iz Minska potpisane 2015. godine. Ovi sporazumi su sadržali mapu puta za reintegraciju DNR i LNR u Ukrajinu mirnim putem. Tokom proteklih godina, Kijev je više puta dovodio u pitanje neophodnost sporazuma iz Minska i davao prikrivene nagovještaje da ih treba odbaciti.

    Moskva je upozorila da bi takva retorika mogla ukazivati na spremnost Ukrajine da povrati republike Donbasa koristeći svoju vojsku. Kremlj je pozvao zapadne zemlje da izvrše pritisak na Kijev da ispuni Minske sporazume, ali bezuspješno.

  • Putin o sankcijama: Rusko tržište se stabilizovalo, a u Evropi i SAD-u cijene rastu

    Putin o sankcijama: Rusko tržište se stabilizovalo, a u Evropi i SAD-u cijene rastu

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin govorio je danas o zapadnim sankcijama i ekonomskim posljedicama koje su one ostavile na Rusiju, ali i SAD i Evropu.

    Naglasio je stav da Zapad nije uspio sankcijama srušiti ruski finansijski sistem niti stvoriti nestašicu robe.

    “Glavni negativni faktor za privredu u posljednje vrijeme bio je sankcioni pritisak zapadnih zemalja. Nadali su se da će brzo potkopati finansijsku i privrednu situaciju u našoj zemlji, izazvati paniku na tržištima, kolaps bankarskog poslovanja, sistema i veliku nestašicu robe u trgovinama. Ali već sada možemo sa sigurnošću reći da je takva politika prema Rusiji propala”, rekao je on na sastanku o privredi.

    Šta više, izjavio je da je zapadna strategija zapravo dovela do rasta cijena i nezaposlenosti u SAD-u i Evropi, a ne Rusiji, tako pogoršavajući sami sebi ekonomsku situaciju.

    Priznaje da je Rusija imala jedan period šoka i uzbuđenja nakon što su uvedene sankcije, ali tvrdi da se sada situacija smirila, rusko maloprodajno tržište stabiliziralo, a trgovački lanci oporavljaju.

    Inače. SAD i EU su uvele niz sankcija Rusiji i Bjelorusiji kako bi ih natjerale da obustave rat koji su započeli u Ukrajini. Do sada je to bilo bezuspješno s obzirom na to da su se bombardovanje i borbe nastavile i do danas.

  • Poslato Putinovo pismo koje će izazvati novi međunarodni sukob?

    Poslato Putinovo pismo koje će izazvati novi međunarodni sukob?

    Predsjednik Rusije zatražio u pismu premijeru Izraela Naftaliju Benetu da Crkva Aleksandar Nevski u jerusalimskom Starom gradu odmah pređe u rusko vlasništvo.

    Putinu je to obećao, navodno, Benetov prethodnik, bivši izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Ali, Putinovo insistiranje na vlasnistvu moglo bi da podstakne ne samo diplomatski sukob između Izraela i Rusije, već i kritike međunarodne zajednice, navode danas izraelski mediji.

    U nedelju je ambasadora Izraela u Moskvi Aleksandra Ben Cvija pozvalo Ministarstvo spoljnih poslova Rusije da objasni nedavne izjave šefa diplomatije Jaira Lapida, posle glasanja u UN za suspedovanje Rusije u Savetu za ljudska prava.

    Kako je ocenilo rusko ministarstvo, “bio je to loše prikriven pokušaj da se iskoristi situcija u Ukrajini kako bi se skrenula pažnja međunarodne zajednice sa jednog od najstarijih nerešenih sukoba, izraelsko-palestinskog”.

    Crkva Aleksandar Nevski, poznata i kao katedrala Svetog trojstva, je vredna imovina Ruske pravoslavne crkve u Jerusalimu i nalazi se u središtu hrišćanskog kvarta.

    O tom svetom mestu pisalo se 2019. godine kada je Izraelka Naama Isahar bila u zatvoru u Moskvi zbog posedovanja kanabisa na ruskoj teritoriji.

    Kako bi je oslobodio Netanjahu je obećao Putinu Crkvu Aleksandar Nevski, koja je de fakto u vlasništvu Rusije od 1890. godine, a ranije je Otomanska imperija polagala prava na bogomolju.

    Priznato je tada da crkva pripada Ruskoj imperiji, zbog toga je Moskva je 2017. godine tražila da Izrael prizna vlasništvo Rusije.

    Netanjahu je 2020. odlučio da spor oko vlasništva dospe u kategoriju “sveta mesta” i da se zato ne može rešiti u sudu.

    Posle toga je registrovano da je Vlada Rusije vlasnik, ali je Benetova administracija tu odluku vratila u Vrhovni sud, koji se još nije konačno izjasnio.

    Godine 2021. osnovana je komisija da se odluči o vlasništvu, ali se još nije sastala.

    Nestrpljenje Rusije je izbilo na videlo i o pismu koji je Putin poslao Benetu javnosti je skrenuo pažnju bivši premijer Rusije Sergej Stepašin, predsedavajući udruženja zaduženog za rusku imovinu na Bliskom istoku.

    Stepašin je tokom posete Izraelu kritikovao Izrael za zastoj u sporu oko crkve zbog rata u Ukrajini.

    “Sada se borimo da vratimo kompleks i to je vrlo teško, skoro smo tamo, radili smo pet godina, našli smo sve istorijske dokumente, ali dogodila se situacija u Ukrajinom i Izrael se ponaša kao što se često ponaša, igra se s obe strane, igra ping pong sa svima”, rekao je ruski zvaničnik.

    Komentator Aleks Tanzer tvrdi da su rat u Ukraijini i sankcije Zpada pretvorile spor oko crkve od malog u medjunarodni, te da bi transfer crkve u ruske ruke mogao da dovede do diplomatskih posledica po Izrael.

  • Putin poručio Evropi: I dalje vam treba ruski plin, ali mi se okrećemo na istok

    Putin poručio Evropi: I dalje vam treba ruski plin, ali mi se okrećemo na istok

    Ruski predsjednik Vladimir Putin najavljuje da će Moskva preusmjeriti izvoz energenata na istok, a dok Europa pokušava smanjiti energetski ruski oslonac Putin uzvraća da evropske nacije neće moći odmah odustati od ruskog plina, no čini se da ipak otvara vrata plaćanju plina u evrima.

    Rusija isporučuje oko 40 posto prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njezin izvoz energije komplikujući financiranje i logistiku postojećih poslova.

    Dok EU raspravlja hoće li uvesti sankcije na ruski plin i naftu, a države članice snalaze se kupujući energente po svijetu, Kremlj uspostavlja bliže veze s Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energije, i drugim azijskim zemljama, piše Euractiv.

    “Takozvani partneri iz neprijateljskih zemalja priznaju da se neće moći snaći bez ruskih energetskih resursa, uključujući, na primjer, prirodni plin”, rekao je Putin prošle sedmice na sjednici vlade i ocijenio da “u Evropi trenutno nema racionalne zamjene” za ruski plin.

    Putin je također rekao da Evropa, najavljujući prekid isporuke energenata iz Rusije, diže cijene i destabilizuje tržište. Dodao je da će Rusiji, koja proizvodi desetinu svjetske nafte i petinu plina, trebati nova infrastruktura za izvoz u Aziju.

    Naložio je vladi da do 1. juna predstavi plan koji uključuje “širenje infrastrukture na zemlje Afrike, Latinske Amerike i Azijsko-pacifičke regije” te zatražio razmatranje uključivanja plinovoda Snaga Sibira i dalekoistočnog Sahalin-Habarovsk-Vladivostok, u ruski jedinstveni sistem opskrbe plinom.

    Uključivanje tih ruta u širu mrežu moglo bi Rusiji teoretski omogućiti prebacivanje tokova plina iz Evrope u Aziju i obrnuto.

    Rusija je krajem 2019. godine pokrenula plinovode za izvoz u Kinu, a u februaru je sklopila 30-godišnji ugovor za novi plinovod koji tek treba biti izgrađen.

    Aludirajući na sankcije Zapada, Putin je takođe rekao da Rusija treba zamjeniti uvoz opreme za proizvodnju nafte i plina.

    Putin je također rekao da bi uloga nacionalnih valuta u izvoznim poslovima trebala porasti, usred planova Rusije da prijeđe na rubalj za isporuku plina, uglavnom u Evropu.

    Nastavak plaćanja u evrima?

    Čini se, međutim, da je Rusija ipak otvorila vrata za nastavak plaćanja u evrima. Ta je zemlja, naime, doživjela nagli pad proizvodnje nafte, njezinog ključnog izvora prihoda, zbog poteškoća s plaćanjima. Vodeće svjetske trgovačke kuće planiraju smanjiti kupnju sirove nafte i goriva od ruskih naftnih kompanija pod kontrolom države već 15. maja, kako bi izbjegli kršenje sankcija EU -a Rusiji.

    Stoga je Putin, prema pisanju austrijske novinske agencije APA-e, rekao austrijskom kancelaru kancelaru Karlu Nehammeru da Austrija može i dalje ruski plin plaćati u evrima.

    Putin je rekao “da je opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorene količine i da se plaćanja mogu nastaviti u evrima”, rekao je Nehammer u intervjuu za njemačku novinsku agenciju DPA, a prenosi APA.

    Evropska komisija pak ističe da se treba držati ugovora u kojima su kao valute plaćanja navedeni evro ili dolar.

  • Putin uveo kazne za izjednačavanje Sovjeta i nacista

    Putin uveo kazne za izjednačavanje Sovjeta i nacista

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon po kojem se kažnjava bilo kakav pokušaj izjednačavanja uloga Sovjetskog Saveza i nacističke NJemačke u Drugom svjetskom ratu.

    Zakonom je predviđena novčana kazna do 5.000 rublji ili pritvor do 15 dana za pojedince, odnosno do 100.000 rublji za pravna lica.

    Dokument je danas objavljen na zvaničnoj ruskoj internet stranici za pravno informisanje, prenosi TASS.

    Ruskom Zakonu o administrativnim prekršajima dodat je član o kaznama za kršenje pomenute zabrane, koje su predviđene federalnim zakonom za javno izjednačavanje postupaka vlasti, komandanata i vojnika Sovjetskog Saveza sa postupcima vlasti i vojnika nacističke NJemačke i evropskih zemalja Sila Osovine tokom Drugog svjetskog rata, kao i za poricanje odlučujuće uloge sovjetskog naroda u porazu nacista i humanitarne misije Sovjetskog Saveza u oslobaćanju Evrope.

    Zakonom su predviđene kazne između 1.000 i 2.000 rublji ili administrativni pritvor od 15 dana, od 2.000 do 4.000 rublji za zvaničnike i od 10.000 do 50.000 rublji za organizacije. Ukoliko se ponovi prekršaj, kazne će biti strože.

    Savjet Ruske Federacije usvojio je prijedlog zakona u srijedu, 13. aprila, a Državna duma 6. aprila.

    Putin je u junu potpisao zakon o zabrani bilo kakvog javnog pokušaja izjednačavanja ciljeva i postupaka Sovjetskog Saveza i nacističke NJemačke tokom Drugog svjetskog rata, kao i negiranja odlučujuće uloge sovjetskog naroda u pobjedi nad fašizmom.

  • Putin tvrdi da Evropa ne može zamijeniti rusku naftu i plin

    Putin tvrdi da Evropa ne može zamijeniti rusku naftu i plin

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao kako Evropa nema alternative nego da nastavi sa upotrebom ruske energije te je upozorio na ekstremno bolne ekonomske posljedice koje bi kontinent pretrpio ako bi pokušao da zamjeni izvore ovih energenata.

    “Razumna zamjena za Evropu jednostavno ne postoji,” rekao je Putin u video obraćanju ruskim medijima.

    Putin tvrdi kako na svjetskom tržištu ne postoji dovoljno drugih količina, a da bi uvoz iz drugih država, prvenstveno SAD-a koštao kupce puno više.

    Evropski lideri rade na tome da smanje ovisnost o ruskim energentima. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski je u više navrata kritikovao zemlje koje nastavljaju sa kupovinom ruskih energenata i tražio apsolutnu zabranu uvoza ruske nafte i plina.

    Ruski predsjednik je u svome obraćanju tvrdio i da postoje problemi sa naplatom za ruske energente jer banke iz “neprijateljskih država” otežu sa uplatom.

  • Putin održao sastanak Saveta bezbednosti Rusije

    Putin održao sastanak Saveta bezbednosti Rusije

    Predsednik Rusije Vladimir Putin održao je danas operativni sastanak sa stalnim članovima Saveta bezbednosti Rusije, saopštio je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Upravo je održan operativni sastanak sa stalnim članovima Saveta bezbednosti Rusije. Pored hitnih aktuelnih pitanja, razmatran je koncept ruske humanitarne politike”, saopštio je Peskov.

    “Predsednik je imao nekoliko reči na tu temu”, naglasio je ruski zvaničnik.

  • “Treba da gradimo nove gasovode i naftovode iz Sibira”

    “Treba da gradimo nove gasovode i naftovode iz Sibira”

    Ruski predsednik Vladimir Putin smatra da je potrebno isplanirati izgradnju novih gasovoda i naftovoda sa nalazišta u Sibiru.

    Takođe, treba povećati i kapacitet pretovara nafte na Arktiku i Dalekom istoku.

    “Treba uzeti u obzir mogućnost izgradnje novih naftovoda i gasovoda sa nalazišta u zapadnom i istočnom Sibiru”, rekao je Putin, sumirajući rezultate sastanka o situaciji u naftnoj i gasnoj industriji, prenosi Sputnjik.

    Prema njegovom mišljenju, “povećanje kapaciteta pretovara nafte u arktičkim i dalekoistočnim lukama takođe je veoma važan zadatak.”

    Govoreći o drugim pravcima rada, Putin je naglasio da je neophodno “iskoristiti potencijal Severnog morskog puta i uključiti gasovode ‘Snaga Sibira’ i ‘Sahalin – Habarovsk – Vladivostok’ u jedinstveni sistem snabdevanja gasom kako bi se regioni u tom delu zemlje obezbedili gasom”.