Oznaka: Vladimir Putin

Novi zakoni u Rusiji, koje je potpisao Vladimir Putin.

Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je danas zakone koji nalažu da se na teritoriji te zemlje ne izvršavaju presude koje je Evropski sud za ljudska prava (ECHR) doneo nakon 15. marta ove godine.

Po ovim zakonima, i dokumenti ECHR će prestati da budu osnova za reviziju odluka koje donose ruski sudovi, prenose RIA Novosti.

Generalno tužilaštvo Rusije će do 1. januara 2023. godine podnosiocima zahteva isplaćivati novčanu nadoknadu prema odlukama ECHR donetim pre 16. marta.

Prema rečima šefa Komiteta za državnu izgradnju i zakonodavstvo Državne dume Pavla Krašenjinikova, to će zaštititi prava građana i eliminisati stvaranje vakuuma u ​​sprovođenju odluka. Prava ruskih predstavnika u Komitetu ministara i Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope su ograničena nakon početka specijalne operacije za oslobađanje Donbasa. Moskva je 15. marta zvanično objavila povlačenje iz SE i Evropske konvencije o ljudskim pravima, navodeći da će poštovati odluke Evropskog suda za ljudska prava ako budu u skladu sa Ustavom. Kasnije je PSSE jednoglasno usvojila rezoluciju u kojoj je statutarnom telu – Komitetu ministara – nagovestila da Rusija ne može biti član saveta. Sledećeg dana Odbor je doneo odluku o prestanku svog članstva od 16. marta.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin uporedio se sa ruskim carom Petrom Velikim, upoređujući osnivanje Sankt Peterburga sa modernim ambicijama Rusije. Ali jedna rečenica koju je izrekao probudila je još veću jezu i uznemirila evropske krugove. Putin je, kako djeluje, ostavio otvorena vrata daljoj teritorijalnoj ekspanziji Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je ruski car Petar Veliki vratio i ojačao teritorije u prošlosti i da je to danas sudbina ove generacije. Kad je car osnovao novu prestonicu, “nijedna evropska zemlja nije ju priznala kao Rusiju, svi su je prepoznali kao Švedsku”, rekao je Putin.

Ovdje treba uočiti, kako ističe Vašington Igzeminer, implicitno upiranje prstom na odbijanje međunarodne zajednice da prizna Krim i Donbas kao ruske teritorije. Tu je i paralela između Petrove borbe protiv Švedskog carstva i sadašnjih napora Švedske da se priključi NATO paktu.

Putin je ukazao da je Petar, kad pokrenuo svoj drugi pokušaj da zauzme Narvu od Švedskog carstva, to uradio “vraćanjem i jačanjem”. Narva je sada dio teritorije Estonije, koja je članica NATO. Leži na estonsko-ruskoj granici svega 120 kilometara od Sankt Peterburga, ukazuje Igzeminer.

– Šta je Petar radio? Uzimao nazad i jačao (zemlju). To je ono što je radio. A izgleda da je palo i na nas da vraćamo i jačamo… Ako pođemo od činjenice da su te vrijednosti temelj našeg postojanja, sigurno ćemo uspjeti da riješimo probleme koji su pred nama – naveo je Putin.

On je odao počast caru povodom 350. godišnjice njegovog rođenja, upoređujući navodnu istorijsku težnju tadašnje i današnje Rusije za povratkom ruskih zemalja.

– Petar Veliki je 21 godinu vodio Veliki severni rat. Ratovao je sa Švedskom i činilo se kao da im je nešto uzeo. Nije im uzeo ništa, vratio je ono što je bilo rusko – rekao je Putin nakon posjete izložbe posvećenoj caru.

Otvorio vrata daljoj ekspanziji

Ali to nije sve. Ruski predsjednik izgleda da je ostavio otvorena vrata daljoj teritorijalnoj ekspanziji.

– Nemoguće je, da li razumijete, nemoguće je graditi ogradu oko zemlje poput Rusije… I mi ne namjeravamo da gradimo tu ogradu – poručio je Putin i dodao da Rusija “neće postati žrtva iste zamke kao SSSR” i da će njena ekonomija “ostati otvorena”.

Poruka njegove “litanije“ je jasna – Putinova kampanja je širenje a ne povlačenje, piše Vašington Igzeminer, dodajući da ovo nisu riječi lidera koji se plaši ili traži kompromis.

– Zaista, ove riječi vjerovatno predstavljaju rastući uticaj ‘jastrebova’ Kremlja, predvođenih Nikolajem Patruševim. Nedavna agresivna retorika najviših figura Kremlja poput Dmitrija Medvedeva dodatno naglašava rastuću moć ‘jastrebova’”, piše Igzeminer.

Ali, dodaje list, Putinova teorija ima jedan problem – za razliku od Petra Velikog, ruski predsednik je suočen sa snagama NATO saveznika poput Velike Britanije, Poljske i baltičkih zemalja, koje su voljne da se bore.

“Sadista svirepe naravi”
Treba ukazati i na to ko je zaista bio Petar Veliki. Smatra se izuzetno sposobnim državnikom i jednim od najuticajnijih ruskih monarha, reformatora, vojskovođa, modernizatora i ekspanzionista, tvorac Rusije kao jake evropske sile. Ali, Petar I Aleksejevič Romanov bio je poznat po veoma prijekoj naravi i svireposti.

Mnogi ga posmatraju kao blago neuravnoteženog sadistu, impulsivne i svirepe naravi, često pijanog – uglavnom od votke – pod čijim je dejstvom ispoljavao demonske osobine, govori istorija. Na presto je došao nakon mnogih dvorskih intriga i zavjera, a nakon smrti polubrata Ivana V, kad je postao car, nemilosrdno je gušio bilo kakvu vrstu otpora, pa čak i u sopstvenoj porodici. Titulu cara odbacio je 1721, zamijenivši je titulom imperatora.

Petar Veliki, autokratski modernizator koje se dive i liberalni i konzervativni Rusi, vladao je 43 godine, a po sebi je nazvao novu prestonicu Sankt Petersburg, koji je izgrađen na teritoriji koji je osvojio od Švedske, a sam Putin je rođen u Sankt Peterburgu. Bio je to projekat koji je koštao života desetine hiljada kmetova koji su na prisilnom radu gradili Petrov “prozor u Evropu” u močvarama uz obalu Baltičkog mora.

Putin, koji je u 23. godini na vlasti, više puta je pokušavao da opravda ruske postupke u Ukrajini, gdje su njegove snage opustošile gradove, ubile hiljade ljudi i dovele do miliona izbeglica, obrazlažući svoje viđenje istorije u kojem ne postoji stvarni ukrajinski nacionalni identitet i tradicija državnosti.

Prije Putinovove posjete izložbi državna televizija emitovala je dokumentarac u kojem se veliča Petar Veliki kao čvrsti vojskovođa, koji je modernizovanom vojskom i mornaricom proširio rusku teritoriju na račun Švedske i Osmanskog Carstva. Putin često hvali ruske konzervativne lidere poput cara Aleksandra III ili predrevolucionarnog premijera Pjotra Stolipina, a obojici je podigao spomenike širom zemlje. Nasuprot njima su čelnici za koje smatra da su oslabili državu, poput Lenjina i Nikite Hruščova.

Teza jedinstvene nacije
Treba podsjetiti, u svijetlu moderne ruske invazije na Ukrajinu, da je Putin 30. juna prošle godine propagirao tezu o “jedinstvenoj naciji” koja je postojala od pamtiveka u trojstvu “Velikorusa, Belorusa i Malorusa”, a koju su “pokušali da razdvoje i rasparčaju”, uključujući Poljsko-litvansku državnu zajednicu i Austrougarsku.

On smatra da zakon koji je inicirao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “proglašava da ruski narod nije autohton na teritoriji Ukrajine” i poredi taj dokument sa oružjem za masovno uništenje.
Putin je 12. jula 2021. objavio je na sajtu Kremlja članak u na ukrajinskom i ruskom o “istorijskoj uniji Rusa i Ukrajinaca”.

– I Rusi, Ukrajinci i Belorusi su nasljednici Drevne Rusije, koja je bila najveća država u Evropi. Slovenska i druga plemena na ogromnom prostoru – od Ladoge, Novgoroda, Pskova do Kijeva i Černigova – bila su ujedinjena u jednom jeziku (sada ga zovemo staroruskim), ekonomskim vezama, moći dinastije kneževa Rjurikoviča – naveo je tada Putin, prenosi Blic.

– Uveren sam da je stvarni suverenitet Ukrajine moguć samo u partnerstvu sa Rusijom… …Na kraju krajeva, mi smo jedan narod- dodao je on.

Putin je tada takođe napisao da ukrajinskim vlastima “ne treba Donbas” jer ovaj region “neće mirno da prihvati trenutnu politiku Kijeva”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da nijedna “gvozdena zavjesa” neće pasti na rusku ekonomiju, i da će njeno tržište ostati otvoreno.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da nijedna gvozdena zavjesa neće pasti na rusku ekonomiju uprkos sankcijama koje je uveo Zapad. Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača prirodnih resursa, suočava se sa najvećom ekonomskom krizom od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Upitan o mogućim sporazumima sa partnerima kao što su Kina i Indija u jeku “zatvaranja” ruske ekonomije, Putin je na televizijskom sastanku sa mladim preduzetnicima rekao da će ruska ekonomija ostati otvorena.

“Nećemo zatvarati ekonomiju, nismo je imali i nećemo je imati. Nismo imali zatvorenu ekonomiju – tačnije, u sovjetsko vrijeme, kada smo se isključili, napravili smo takozvanu gvozdenu zavjesu, mi smo stvorili ekonomiju svojim rukama. Budite otvoreni“, rekao je Putin.

Nakon što su velike američke i evropske kompanije i investitori napustili Rusiju, Moskva je rekla da će se usredsrediti na razvoj sopstvene domaće industrije i razvoj partnerstava sa Kinom, Indijom i snagama na Bliskom istoku u pravcu okretanja od Zapada, prenosi Mondo.

“Zemlja poput Rusije se ne može ograditi“, dodao je Putin.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da na Zapadu inflaciju već zovu njegovim imenom i dodao da je rast cijena na Zapadu rezultat “njihovih grešaka i to dugotrajnih.”

“Ako neko pokušava da nas na neki način ograniči – ograničava sam sebe. Pokušavaju, uslovno, da ograniče izvoz našeg đubriva, a cijene su kod njih više skočile nego kod nas. Pokušavaju da ograniče naše energente – ponovo su cijene skočile u nebesa. Tamo već zovu inflaciju mojim imenom, a mi s tim apsolutno nemamo nikakve veze”, poručio je ruski predsednik, preneo je Sputnjik.

Dodao je da je rast cijena na Zapadu rezultat njihovih grešaka.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin saopštio je danas da je stopa nezaposlenosti u toj zemlji pala na istorijski minimum u aprilu, kao i da je rast potrošačkih cijena zaustavljen tokom druge polovine maja.

“Inflacija je stavljena pod kontrolu. Iznosila je 17,4 procenta na godišnjem nivou 27. maja. To znači da je od druge polovine maja rast cijena potpuno zaustavljen. Trenutno je inflacija na nuli”, rekao je Putin na sastanku o ekonomskim pitanjima, prenosi Tass.

Ruski lider je takođe istakao nisku stopu nezapoislenosti u Rusiji kao jedno od važnih ekonomskih postignuća, precizirajući da se ona u aprilu spustila na najniži nivo svih vremena od samo 4,0 odsto.

Dodao je da broj zvanično registrovanih nezaposlenih nije bilježio rast ni u maju, već je čak blago opao.

“Ovo je ozbiljno dostignuće u današnjem okruženju”, naveo je Putin, naglasivši da je neophodno da nadležni nastave da kontrolišu situaciju “s obzirom na činjenicu da rizici na tržištu rada i dalje postoje”.

Takođe je rekao da je ukupna ruska industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca 2022. porasla za 3,9 odsto, ali da je u aprilu blago smanjena.

“Industrijska proizvodnja je u aprilu neznatno opala. Primijetan pad je već zabilježen u automobilskoj industriji, preradi nafte. U nekoliko industrija, poput crne metalurgije, postoji rizik od znatnog pada proizvodnje u srednjem roku”, upozorio je šef ruške države.

Putin je ocijenio i da bi vlasti trebalo intenzivno da podstiču tražnju u zemlji.

“Želim ponovo da naglasim – potrebno je da aktivno stimulišemo finalnu tražnju u privredi, da obezbijedimo rast prihoda građana, da obezbijedimo preduzećima dodatnu likvidnost i kreditne resurse”, poručio je on.

Prema njegovim riječima, monetarni regulator je uspio da stabilizuje situaciju na deviznom tržištu.

“Situacija na deviznom tržištu je stabilna. Jačanje rublje je omogućilo da se ublaže zahtjevi za izvoznike, pri čemu je zahtjev o obaveznoj prodaji devizne zarade kompanija smanjen sa 80 na 50 posto, a takođe je produžen rok za takvu prodaju”, naveo je Putin.

Dodao je da bi, prema mišljenju stručnjaka, ta odluka trebalo da pojednostavi spoljnu trgovinu, ali je istovremeno skrenuo pažnju da “postoje i određeni rizici”, navodi Tass.

Jedan od razloga zašto je tako teško shvatiti ruske namjere – posebno kada je u pitanju rat u Ukrajini – jeste značajna razlika između toga kako spoljni posmatrači vide događaje i kako na njih gleda Кremlja.

Stvari koje se nekima čine očiglednim, kao što je nemogućnost Rusije da ostvari vojnu pobjedu, u Moskvi se doživljavaju potpuno drugačije. Činjenica je da većina diskusija o tome kako pomoći Ukrajini da pobijedi na bojnom polju, natjerati Кijev na ustupke i da li dozvoliti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da sačuva obraz, nemaju mnogo veze sa stvarnošću, piše Forin polisi.

Ovo je pet uobičajenih pretpostavki Zapada o Putinu i tome kako on vidi ovaj rat, a koje su se pokazale kao pogrešne.

Putin zna da gubi
Ovo proizilazi iz pogrešne ideje da je glavni cilj Rusije da preuzme kontrolu nad velikim dijelovima Ukrajine – i stoga, kada ruska vojska ne uspije da napreduje ili se čak povuče, to predstavlja neuspjeh. Međutim, Putinovi glavni ciljevi u ovom ratu nikada nisu bili sticanje teritorije, navodi Forin polisi, već sprečavanje Zapada da koristi ukrajinsku teritoriju kao most za antiruske geopolitičke aktivnosti. Кao rezultat toga, Rusija svoju vojnu operaciju ne vidi kao neuspješnu. Ukrajina se neće pridružiti NATO niti će moći mirno da postoji bez razmatranja ruskih zahtjeva za “denacifikaciju” i “demilitarizaciju” – što znači zaustavljanje bilo kakve potencijalne vojne saradnju sa NATO.

Da bi ostvarila ove ciljeve, Rusija treba da održi svoje vojno prisustvo na ukrajinskoj teritoriji i nastavi da napada ukrajinsku infrastrukturu. Nema potrebe za velikim teritorijalnim osvajanjem niti zauzimanjem Кijeva. Čak je i aneksija Luganske i Donjecke oblasti, koju Moskva vidi kao samo pitanje vremena, sporedni cilj da Ukrajina plati za “pogrešne”, prozapadne geopolitičke izbore u posljednje dvije decenije. U Putinovim očima, on ne gubi ovaj rat. U stvari, on vjerovatno vjeruje da pobjeđuje.

Zapad bi trebalo da pomogne Putinu da “sačuva obraz”
Zamislite situaciju u kojoj Ukrajina prihvata većinu ruskih zahtjeva – priznaje Кrim kao ruski, a Donbas kao nezavisan i obećava da nikada neće ući u NATO. Hoće li to okončati sukob? Čak i ako se mnogima čini da je odgovor očigledno “da“, to je netačno, objašnjava Forin Polisi. Rusija možda vodi bitku sa Ukrajinom, ali geopolitički vidi sebe u ratu protiv Zapada na ukrajinskoj teritoriji. U Кremlju se Ukrajina smatra antiruskim oružjem u Zapadnim rukama — a njegovo uništavanje neće automatski dovesti do pobjede Rusije u ovoj geopolitičkoj igri. Za Putina, ovaj rat nije između Rusije i Ukrajine — a ukrajinsko rukovodstvo nije nezavisni akter, već zapadno sredstvo.

Dakle, kakve god ustupke Ukrajina napravila, Putin će nastaviti da eskalira rat sve dok Zapad ne promijeni svoj pristup i ne prizna da, kako Putin kaže, korijeni problema leži u tome što Vašington 30 godina ignoriše rusku zabrinutost za bezbjednost zbog širenja NATO.

Nerealni ruski zahtjevi koje je Кijev odbacio su samo način da Кremlj poveća ulog u konfrontaciji između Rusije i Zapada, testirajući sposobnost Zapada da ostane ujedinjen i dosljedan. Zapad danas gleda na problem u pogrešnom svjetlu – u nastojanju da zaustavi ruski rat, on se fokusira na vještačke izgovore Moskve za invaziju i previđa Putinovu zabrinutost od “zapadne prijetnje”.

Putin ne gubi samo na bojnom polju, već mu prijeti i državni udar
Zapravo, situacija je obrnuta, barem za sada. Ruska elita se konsolidovala oko Putina kao jedinog lidera koji može da učvrsti politički sistem i spriječi nerede. Elita je politički impotentna, uplašena i ranjiva — uključujući i one koji su u zapadnim medijima prikazani kao ratni huškači. Napraviti potez protiv Putina danas je ravno samoubistvu osim ako Putin ne počne da gubi sposobnost da vlada (fizički ili mentalno). Uprkos novim podjelama i pukotinama u redovima, režim nije ugrožen.

Putin se plaši antiratnih protesta
Istina je da se Putin više plaši proratnih protesta i da mora da uzme u obzir želju mnogih Rusa da vide uništenje onoga što oni nazivaju ukrajinskim nacistima. Raspoloženje javnosti moglo bi da podstakne eskalaciju, što bi navelo Putina da bude još odlučniji, čak i ako je to rezultat propagande samog Кremlja.

Putin je duboko razočaran svojim najbližim krugom
Ovo je pitanje o kome se intenzivno raspravlja na Zapadu. To proizilazi iz spekulacija o hapšenju bivšeg Putinovog zamjenika šefa kabineta Vladislava Surkova, pritvaranja Sergeja Besede, visokog oficira bezbjednosti odgovornog za Ukrajinu i čistki u Putinovom najužem krugu. Na sve ove glasine treba gledati sa krajnjim skepticizmom. Prvo, nije bilo potvrde nijedne od njih. Štaviše, visokopozicionirani izvori sugerišu da ni Beseda ni Surkov nisu uhapšeni. Drugo, Putin je vjerovatno uznemiren i razočaran svojim osobljem, ali nije u njegovom stilu da čisti svoj unutrašnji krug osim ako nisu počinjeni ozbiljni zločini.

Putinu su važne samo namjere, a ako su ga ruske tajne službe pogrešno informisale bez zlih namjera, neće biti krivičnog gonjenja. Кonačno, Putin je od samog početka pažljivo rukovodio vojnom kampanjom u Ukrajini, pa je bilo vrlo malo prostora za podređene da pokažu bilo kakvu inicijativu.

Sve ovo znači da je zapadna dilema — udvostručiti podršku Ukrajini ili umiriti Putina jer je očajan i opasan — suštinski pogrešna. Mogu biti samo dva moguća ishoda. Ili će Zapad promijeniti svoj pristup Rusiji i početi ozbiljno da shvata ruske brige koje su dovele do ovog rata ili se Putinov režim raspada i Rusija revidira svoje geopolitičke ambicije, prenosi Blic.

U ovom trenutku, i Rusija i Zapad izgleda da je suprotna strana osuđena na propast i da je vrijeme na njihovoj strani. Putin sanja o tome da Zapad nagrizaju politički preokreti, dok Zapad sanja o tome da Putin bude uklonjen ili svrgnut. Niko nije u pravu, zaključuje Forin polisi. Na kraju krajeva, dogovor između Rusije i Ukrajine moguć je samo kao produžetak šireg sporazuma između Rusije i Zapada ili kao rezultat kolapsa Putinovog režima. I to daje predstavu o tome koliko bi rat mogao trajati – u najboljem slučaju godinama.