VRBAS Media

Oznaka: Vladimir Putin

  • Putin: Dominacija “zlatne milijarde” rasistička i neokolonijalna

    Putin: Dominacija “zlatne milijarde” rasistička i neokolonijalna

    Ideja potpune dominacije “zlatne milijarde” je rasistička i neokolonijalna, koja dijeli na narode prvog i drugog reda, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin na forumu “Snažne ideje za novo vrijeme”.

    Putin je istakao da je model totalne dominacije takozvane zlatne milijarde nepravedan.

    “Zašto bi ova “zlatna milijarda” od sve populacije na kugli zemaljskoj dominirala nad svima i nametala svoja pravila ponašanja? Na osnovu iluzije izuzetnosti, ovaj model dijeli na narode prvog i drugog reda, pa je po svojoj suštini rasistički i neokolonijalan, dok globalistička, navodno liberalna ideologija koja je u njegovoj osnovi, sve više poprima crte totalitarizma, sputava kreativno traganje i slobodno istorijsko stvaralaštvo”, rekao je Putin.

    Prema njegovim riječima, stiče se utisak da Zapad jednostavno ne može da ponudi svijetu model budućnosti.

    “Naravno, ova “zlatna milijarda” je s razlogom postala zlatna. Mnogo je postigla. Ali ne samo da je zauzela takve pozicije zahvaljujući nekim implementiranim idejama, već je u velikoj mjeri zauzela svoje pozicije pljačkom drugih naroda – u Aziji, i u Africi”, istakao je Putin, dodajući “pogledajte kako je Indija opljačkana”.

    Stoga, naglasio je, danas se elite “zlatne milijarde” panično plaše da drugi svjetski centri mogu da provedu svoje vizije globalnog razvoja, prenio je TASS.

    Izraz “zlatna milijarda” se zasniva na idejama o napretku i prosperitetu malog broja ljudi na planeti, jer su prirodni resursi Zemlje veoma ograničeni.

  • Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte u Teheran – šta će donijeti razgovori Putina, Erdoana i Raisija

    Oči svijeta uprte su u trojni sastanak predsjednika Irana, Rusije i Turske u Teheranu – posvećen izvozu ukrajinske pšenice i saradnji u oblasti energetike. Za Putina samit je prilika da ojača vojni i ekonomski otpor sankcijama i naoružavanju Ukrajine.

    Ruski “Gasprom” i Iranska nacionalna naftna kompanija potpisali su sporazum vrijedan desetine milijardi dolara. Time Moskva dobija ključnu rutu za zaobilaženje sankcija i izvoz nafte, dok Vašington navodi da Rusija traži dronove od Irana za rat u Ukrajini, što je Rusija demantovala, piše RTS.

    Deblokada ukrajinskog žita iz Crnog mora, da bi se ublažila svjetska kriza hrane – među glavnim je temama predsjednika Putina, Raisija i Erdoana u Teheranu. Rusija će učiniti sve da ukrajinsko žito stigne na svjetska tržišta, kaže Putin i dodaje da situacija u Ukrajini nije toliki razlog za pomenutu krizu. Kaže da Kijev sam sprečava izvoz, paljenjem žita u Marijupolju i miniranjem Crnog mora.

    Iranske i ruske kompanije potpisale su u Teheranu ugovor o do sada najvećoj investiciji u Iranu po kome će ruske kompanije uložiti 40 milijardi dolara u iransku naftnu industriju i gas.

    Iran, koji je dugo pod sankcijama Zapada, oslanja se na prodaju nafte Aziji, posebno Kini. Zbog sukoba u Ukrajini i sankcija – i Rusija se sve više okreće tim tržištima, što bi moglo da pojača nadmetanje u prodaji nafte.

    “Hvala vam što pokušavate da posredujete, što pravite platformu za pregovore o pitanjima hrane, prije svega o prevozu žitarica preko Crnog mora. Načinili smo napredak zahvaljujući vašem posredovanju. Nisu svi problemi riješeni, ali se krećemo naprijed, a to je dobro”, poručio je Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije.

    Putin nastoji da ojača odnose i sa Turskom, članicom NATO-a, koja je dozvolila da se Alijansa proširi duž ruskih granica.

    Erdoan se posljednjih godina približio Putinu i jedan je od najaktivnijih posrednika između Putina i Zelenskog. Novim ekonomskim sporazumom Turska i Iran će utrostručiti trgovinu.

    “Problem za Tursku i Iran su Radnička partija Kurdistana i druge terorističke organizacije. Zajedno ćemo nastaviti borbu protiv njih. Naše dvije zemlje dogovorile su i povećanje trgovinske saradnje za 30 milijardi dolara”, kaže Erdoan.

    “Da bismo obezbijedili naše granice moramo se zajedno boriti protiv terorista. Odbacili smo dvostruke standarde Zapada po pitanju terorizma”, naglašava predsjednik Irana Ibrahim Raisi.

    Na dnevnom redu samita je traženje političkog rješenja za sukob u Siriji. Ankara je objavila novu vojnu ofanzivu na sjeveru Sirije, ali su Rusija i Iran upozorili Tursku zbog te vojne akcije.

    Teheranu je večeras počeo trilateralni susret predsjednika Rusije, Turske i Irana, Vladimira Putina, Redžepa Tajipa Erdoana i Ebrahima Raisija, a na početku sastanka snimljena je fotografija na kojoj se trojica lidera drže za ruke, prenosi Tanjug.

    Lideri Rusije, Irana i Turske učestvuju na samitu procesa iz Astane o rješenju krize u Siriji, nakon čega će usvojiti zajedničku izjavu i obratiti se medijima.

    Na dnevnom redu samita biće nedavni razvoj dogadaja u Siriji, borba protiv terorističkih organizacija, pokušaji političkog rješenja, humanitarna situacija i dobrovoljni povratak Sirijaca kućama.

    Kako je ranije najavljeno, trojica lidera će razgovarati i o regionalnim i međunarodnim problemima.

    Prije trilateralnog razgovora održani su bilateralni susreti.

  • Putin na samitu u Astani “Rusija podržava suverenitet Sirije”

    Putin na samitu u Astani “Rusija podržava suverenitet Sirije”

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je večeras na trilateralnom samitu procesa iz Astane sa kolegama iz Turske i Irana, Redžepom Tajipom Erdoganom i Ebrahimom Raisijem, da je neophodno stvoriti uslove da sirijski narod izabere put razvoja bez spoljnog mešanja, ističući da Rusija polazi od principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

    Putin je primetio značajno smanjenje nivoa nasilja u Siriji i početak političkog i diplomatskog procesa.

    – Važno je da su Sirijci pokazali spremnost da pregovaraju, traže i pronalaze konsenzus i rješenja o prioritetnim pitanjima koja se odnose na buduću strukturu njihove suverene države – rekao je Putin, prenose RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, neophodno je obezbediti nesmetan pristup Sirijaca humanitarnoj pomoći i uključiti u to druge članice međunarodne zajednice.

    Pozvao je i na trajni prekid terorizma u Siriji i ukazao na “destruktivnu politiku Sjedinjenih Amerčkih Država” u toj zemlji.

    On je istakao da posebno zabrinjava stanje na teritorijama koje ne kontrolišu sirijske vlasti.

    – Vidimo da iz ovih regiona izviru stvarne pretnje kriminalom, ekstremizmom, separatizmom. Tome u velikoj meri doprinosi destruktivna politika zapadnih država na čelu sa SAD – poručio je Putin.

    On je pozvao kolege iz Turske i irana da naredni samit procesa Astane bude održan u Rusiji.

    Format ili proces Astane je platforma formirana nakon niza sastanaka pripadnika različitih organizacija sirijske opozicije u Astani, kako se nekada zvala kazahstanska prestonica Nur Sultan.

  • Erdogan nakon razgovora s Putinom o izvozu ukrajinskog žita

    Erdogan nakon razgovora s Putinom o izvozu ukrajinskog žita

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je nadu tokom razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da će biti uspješni pregovori o isporuci ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka.

    Tokom najnovijih pregovora u Istanbulu o žitu, stav ruske strane bio je veoma pozitivan i konstruktivan. Naravno, o rezultatu koji ćemo dobiti nakon ovih pregovora nesumnjivo će se razgovarati u cijelom svijetu. Želio bih još jednom da vam izrazim svoju zahvalnost i nadam se da će naši razgovori biti produktivni – rekao je turski lider.

    Erdogan je istakao važnost održavanja kontakata na najvišem nivou u telefonskim razgovorima između dva predsjednika, a današnji sastanak na marginama samita u formatu Astana nazvao je još većim plusom.

    Turski predsjednik je pozvao ruskog kolegu da razgovaraju o širokom dnevnom redu. Fokusirajući se na situaciju sa izvozom žitarica, Erdogan je istakao konstruktivnu posredničku ulogu Rusije u ovom pitanju, prenio je TASS.

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je 15. jula da su učesnici sastanka o takozvanom pitanju žita u Turskoj podržali prijedloge Rusije i da će uskoro biti završen rad na konačnom dokumentu.

    U Istanbulu su 13. jula vođeni razgovori o uspostavljanju “žitnog koridora”, kojima su prisustvovale vojne delegacije Rusije, Turske, Ukrajine i predstavnici UN.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres rekao je poslije sastanka da je to veliki korak ka osiguranju bezbjednog i pouzdanog izvoza hrane iz Ukrajine preko Crnog mora.

  • Putin: Olakšaćemo izvoz ukrajinskog žita, ukinite nam blokade

    Putin: Olakšaćemo izvoz ukrajinskog žita, ukinite nam blokade

    Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je nakon trilateralnog sastanka procesa Astane u Teheranu da će Rusija olakšati izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora, ali da želi da sva ograničenja u vezi sa isporukom ruskog žita vazdušnim putem budu ukinuta. On je izrazio nadu da će ograničenja biti ukinuta kako bi se poboljšala situacija na međunarodnim tržištima hrane, prenose RIA Novosti.

  • “Vrijeme radi za Putina”

    “Vrijeme radi za Putina”

    Očajnički napori da se po svaku cijenu spreče pad vlade Marija Dragija tek je poslednji u nizu teških političkih izazova koje je Vladimir Putin stavio pred Zapad.

    To je u jednom tekstu naveo britanski novinar i jedan od urednika lista “Gardijen” Patrik Vintur.

    “Narativ o rastućem buntu naroda protiv zapadnih sankcija Rusiji svakako se dobro uklapa u Putinovu narativu da su vreme i ekonomija na njegovoj strani, i gde sankcije nanose više štete evropskim potrošačima nego ruskim. Ruski predsednik očigledno smatra da je rast cena goriva najsmrtonosniji mogući makroekonomski šok za političare jer podstiče inflaciju dok istovremeno usporava ekonomski rast”, navodi Vintur.

    Kako se navodi u tekstu, predsednik Francuske Emanuel Makron oslabljen je gubitkom parlamentarne većine u korist stranaka koje su ranijih godina favorizirale Putina. Sa druge strane, socijalisti u Španiji izgubili su podršku u Andaluziji i to pre izbora koji bi trebalo da budu održani 2023. godine. Istovremeno, Narodna stranka desnog centra postigla je novi rekord, te prema poslednjem istraživanju javnog mnenja, uživaju podršku 36,3 odsto glasačkog tela, što je ujedno najbolji rezultat te partije od aprila 2017. Ako se slično ponovi na izborima, to bi bio najbolji rezultat za tu stranku od 2011.

    U Estoniji, Kaja Kalas, antiputinovski nastrojena premijerka zemlje, jedva da je politički “preživela” prošle nedelje. Pošto je prethodna koaliciona vlada pala zbog najviše stope inflacije u celoj evrozoni (19 odsto), Kalas je vešto rekonstruirala novu vladu, ali uz određenu cenu po estonski proračun i sopstveni kredibilitet.

    “Ako se ekonomija ne popravi do parlamentarnih izbora u martu 2023. godine, moglo bi da bude u nevolji”, navodi se u tekstu “Gardijena”.

    U Varšavi, PiS se već brine da bi mogao izgubiti izbore sljedeće godine, čak i ako se nastavi podrška prema Ukrajini, a u Bugarskoj je već pala prozapadna vlada. Političar koji je u poslednje vrijeme najbolje prošao na izborima verovatno je premijer Mađarske Viktor Orban, koga britanski list oslovljava kao Putinovog najvećeg saveznika u Evropi.

    Vintur napominje kako je vrlo moguće da će stvari po Stari kontinent uskoro postati još gore. U sredu će, osim pitanja da li će Dragi ostati na vlasti Italiju, EU će morati da se odluči da li može da se uspostavi mehanizam solidarnosti ukoliko ove zime ne bude ruskog plina.

    Putinove namere postaće jasne u četvrtak, kada će ruski naftni gigant Gasprom da odluči da li će da nastavi snadbevanje Evrope energentima posle godišnje planirane pauze zbog održavanja gasovoda Severni tok 1. Međutim, znakovi po Evropu nisu previše obećavajući. Gasprom je u pismu kupcima gas već poručio da ne može da garantuje snadbevanje gasom i aktivirao je klauzulu o “višoj sili” kako bi se zaštitio od plaćanja odštete za smanjene isporuke pojedinim klijentima u Europi od 14. lipnja, tvrdeći da ugovorne obaveze nije ispunio zbog “izvanrednih” okolnosti, prema dokumentu od 14. srpnja.

    Ni Putinu se ne rizikuje
    Kako se navodi u tekstu poznatog britanskog lista, Rusija je prekinula snadbevanje gasom Poljske, Bugarske, Finske i Holandije, a ograničila je količinski snadbevanje gasom i za još osam zemalja. Međutim, španska energetska kompanija saopštila je da Španci nemaju čega da se boje, jer ističe da mogu da dobiju gas i iz drugih izvora.

    “Tu leži rizik za Rusiju. Putin će imati samo jedan pokušaj da izazove veliku krizu u EU. Ako u tome ne uspe, a evropske rezerve budu dovoljno velike da izdrže do sledećeg leta, Zapad će biti vrlo blizu da se oslobodi zavisnosti o ruskom gasu. Putin bi time možda i zauvek poništio glavni ruski izvor prihoda i ostao bez najvećeg tržišta na koje izvozi gas”, smatra Vintur.

  • Putin i Erdogan o izvozu žitarica

    Putin i Erdogan o izvozu žitarica

    Ruski predsednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Redžep Tajip Erdogan sastaće se kasnije danas u Teheranu kako bi razgovarali o izvozu ukrajinskog žita, rekao je pomoćnik Kremlja.

    Putin bi trebalo da otputuje u Teheran da se sastane sa Erdoganom i iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem u okviru takozvanog formata razgovora u Astani u vezi sa Sirijom, saopštio je Kremlj prošle nedelje.

    “Sa Erdoganom će se razgovarati o pitanju ukrajinske isporuke žita… Spremni smo da nastavimo rad na tom putu”, rekao je u ponedeljak Jurij Ušakov, Putinov savetnik za spoljnu politiku.

    Pregovori između Rusije, Ukrajine, Turske i Ujedinjenih nacija su, kako se izveštava, blizu sporazuma koji će biti potpisan kasnije ove nedelje o nastavku isporuke žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora.

    Turski ministar odbrane Hulusi Akar potvrdio je da je između Ukrajine i Rusije “nađen principijelni sporazum” da se uspostavi siguran pomorski koridor koji omogućava transport žitarica.

  • Putin: Ne možemo i nećemo da se razvijamo izolovano od svijeta

    Putin: Ne možemo i nećemo da se razvijamo izolovano od svijeta

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da njegova zemlja ne može da se razvija izolovano od cijelog svijeta i da mora da se fokusira na razvoj sopstvene tehnologije i podršku kompanijama koje se brzo razvijaju.

    “Očigledno je da ne možemo da se razvijamo izolovano od ostatka svijeta i nećemo. U današnjem svijetu nemoguće je sve zaokružiti i postaviti ogromnu ogradu, to je jednostavno nemoguće”, poručio je Putin na sjednici Savjeta za strateški razvoj i nacionalne projekte, prenijela je agencija TAS S.

    Ukazao je da antiruske sankcije predstavljaju ogroman izazov za zemlju, ali da Rusija neće odustajati, već će se još intenzivnije razvijati koristeći postojeći potencijal.

    “Jasno je da je ovo veliki izazov za našu zemlju, ali mi ne samo što ne namjeravamo da odustajemo ili, kako neki od naših dobronamjernika predviđaju da se vratimo decenijama unazad. Naravno da ne, naprotiv, shvatajući ogromnu količinu poteškoća koje stoje pred nama, mi ćemo intenzivno i kompetentno tražiti nova rješenja, efikasno koristiti postojeće suverene tehnološke rezerve i razvoje domaćih inovacionih kompanija”, rekao je Putin, prenio je Interfaks.

    Ruski predsjednik je priznao da je sve ovo izuzetno težak zadatak i dodao da su ruske vlasti svjesne toga.

    Poručio je da su potrebne mjere podrške razvojnim institucijama i napomenuo da je neophodno razumjeti kako će se to uraditi u uslovima sankcija.

    Ponovio je da smanjenje siromaštva u Rusiji ostaje jedan od glavnih ciljeva nacionalnih projekata.

    “Jedan od naših glavnih nacionalnih ciljeva, o čemu stalno pričamo je poboljšanje ekonomske situacije naših građana, povećanje njihovih prihoda, posebno za one građane koji žive, najblaže rečeno, skromno, odnosno glavni cilj je smanjenje siromaštva”, kazao je Putin.

  • Putin zabranio plaćanje kriptovalutama u Rusiji

    Putin zabranio plaćanje kriptovalutama u Rusiji

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se zabranjuju kriptovalute čime je potvrđeno da je rublja jedina prihvaćena novčana jedinica u Ruskoj Federaciji.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao zakon koji sprečava korištenje digitalne finansijske imovine kao sredstva plaćanja u Rusiji.

    Prema novom zakonu, digitalna imovina i digitalna prava više se ne prihvataju kao “novčani surogati” i stoga se ne mogu prihvatiti kao plaćanja za robu i usluge.

    Ostale monetarne jedinice su također zabranjene, čime se potvrđuje mjesto rublje kao jedine službeno prihvaćene valute u Rusiji.

    Usklađenost će biti osigurana tako što će operatere berze i preduzeća smatrati odgovornim za bilo kakvo kršenje. Prema ruskom zakonu, takvi operateri se smatraju subjektima nacionalnog platnog sistema i moraju poštovati propise koji, između ostalog, ograničavaju vrste transakcija koje im je dozvoljeno da obavljaju i zabranjuju pružanje proizvoda poluge i prinosa svojim klijentima.

    Finansijska sredstva sada može direktno steći ruska država bez učešća ili saglasnosti razmjene. Hartije od vrijednosti koje podržavaju digitalnu imovinu također mogu biti pravno ukinute bez obavještenja vlasnika imovine.

    Rusija je pokazala dvosmislen stav prema kriptovalutama jer je Ruska centralna banka u maju naznačila da je otvorena za ideju korištenja kriptovaluta za međunarodna poravnanja, ali ne nužno i domaća. S druge strane, ruski ministar industrije i trgovine izjavio je da će kripto plaćanja biti legalna “prije ili kasnije u ovom ili onom formatu”.

    Rusima u inostranstvu ne mora nužno biti odobren veći pristup kriptovalutama, jer su sankcije zabranile nekim kripto berzama da pružaju usluge ruskim građanima u Evropskoj uniji.

  • Potvrđeno: Sutra

    Potvrđeno: Sutra

    Turski predsednik Tajip Erdogan razgovaraće sa Vladimirom Putinom tokom posete Iranu koja je predviđena 18. i 19. jula, saopšteno je iz Erdoganove kancelarije.

    “Predsednik će održati bilateralni sastanak sa ruskim liderom”, navodi se u saopštenju.

    U Teheranu će se 19. jula održati sastanak Saveta na visokom nivou između Turske i Irana kojim će predsedavati Erdogan i iranski predsednik Ibrahim Raisi.

    U saopštenju se ističe da će istog dana u Teheranu biti održan i Sedmi trilateralni samit u Astana formatu na kojem će učestvovati predsednici Turske, Rusije i Irana.

    Iz Kremlja je ranije potvrđeno da će Putin posetiti Teheran 19. jula, gđe će učestovati na trilateralnom samitu sa Erdoganom i Raisijem.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov objavio je da će biti održan i sastanak Putina i Erdogana.