Oznaka: Vladimir Putin

  • Putin potvrdio: Nastavak moguć – pod jednim uslovom

    Putin potvrdio: Nastavak moguć – pod jednim uslovom

    Ponovno pristupanje Rusije sporazumu o žitu je moguće nakon istrage o napadu na Sevastopolj i bezbednosnih garancija Ukrajine.

    To je ruski predsednik Vladimir Putin rekao turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu, saopštila je pres služba Kremlja posle telefonskog razgovora dvojice lidera.

    “Neophodno je sprovesti detaljnu istragu okolnosti pokušaja udara na infrastrukturu i brodove Crnomorske flote u Sevastopolju kao i dobijanja stvarnih garancija od Kijeva o striktnom pridržavanju Istanbulskih sporazuma, posebno nekorišćenju humanitarnog koridora u vojne svrhe. Tek nakon toga bilo bi moguće razmotriti nastavak aktivnosti u okviru Crnomorske inicijative“, navodi se u saopštenju Kremlja, prenosi TASS.

    Predsednik Rusije podsetio je i da nije ispunjen drugi deo paketa sporazuma prema kojem je trebalo da se deblokira izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva na svetska tržišta.

    Erdogan je Putinu preneo da Turska nastavlja da preduzima neophodne korake za rešavanje problema u vezi sa sprovođenjem sporazuma o žitu.

    Rusija je u subotu saopštila da obustavlja učešće u sporazumu o žitu nakon napada u Sevastopolju na ratne brodove Crnomorske flote i na trgovačka plovila koja su angažovana za obezbeđenje žitnog koridora.

    Dogovor koji su postigli Ukrajina i Rusija 22. jula u Istanbulu, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, rezultirao je izvozom nekoliko miliona tona prehrambenih proizvoda iz crnomorskih luka u Ukrajini.

  • Putin: Nastavak sporazuma o žitu poslije istrage i garancija

    Putin: Nastavak sporazuma o žitu poslije istrage i garancija

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu da je ponovno pristupanje Rusije sporazumu o žitu moguće nakon istrage o napadu na Sevastopolj i bezbjednosnih garancija Ukrajine, saopštila je danas pres služba Kremlja poslije telefonskog razgovora dvojice lidera.

    “Neophodno je sprovesti detaljnu istragu okolnosti pokušaja udara na infrastrukturu i brodove Crnomorske flote u Sevastopolju kao i dobijanja stvarnih garancija od Kijeva o striktnom pridržavanju Istanbulskih sporazuma, posebno nekorišćenju humanitarnog koridora u vojne svrhe. Tek nakon toga bilo bi moguće razmotriti nastavak aktivnosti u okviru Crnomorske inicijative”, navodi se u saopštenju Kremlja, prenosi TAS S.

    Predsjednik Rusije podsjetio je i da nije ispunjen drugi dio paketa sporazuma prema kojem je trebalo da se deblokira izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva na svjetska tržišta.

    Erdoan je Putinu prenio da Turska nastavlja da preduzima neophodne korake za rješavanje problema u vezi sa sprovođenjem sporazuma o žitu.

    Rusija je u subotu saopštila da obustavlja učešće u sporazumu o žitu nakon napada u Sevastopolju na ratne brodove Crnomorske flote i na trgovačka plovila koja su angažovana za obezbjeđenje žitnog koridora.

    Dogovor koji su postigli Ukrajina i Rusija 22. jula u Istanbulu, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, rezultirao je izvozom nekoliko miliona tona prehrambenih proizvoda iz crnomorskih luka u Ukrajini.

  • Putin: “To nije sve što bismo mogli da uradimo”

    Putin: “To nije sve što bismo mogli da uradimo”

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da su udari delom odgovor na napad na Crnomorsku flotu u Sevastopolju koji je izveden u subotu.

    “Delimično jeste“, rekao je Putin odgovarajući na pitanje da li se jučerašnji masovni napadi na energetske objekte u Ukrajini mogu smatrati odgovorom na nedavne događaje u Sevastopolju.

    “Ali to nije sve što bismo mogli da uradimo”, kazao je Putin, prenosi Interfaks.

    Prema njegovim rečima, napad na brodove Crnomorske flote Rusije stvorio je pretnju vojnim i civilnim brodovima, koji učestvuju u sporazumu o izvozu žita, pošto su, prema njegovim rečima, dronovi, i podvodni i vazdušni, kojima je izvršen napad, delimično koristili koridor kojim se žito izvozi iz Ukrajine.

  • Putin pohvalio Erdogana

    Putin pohvalio Erdogana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je u četvrtak opširan govor tokom 19. sastanka dijaloškog kluba i nevladine organizacije Valdai gdje je posebnu pažnju posvetio odnosu Ruske Federacije s drugim državama kako na istoku tako i na zapadu.

    Tokom razgovora s novinarima, Putin je odgovorio i na pitanje koje se tiče njegovog odnosa s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, ali i cjelokupnim odnosima Rusije i Turske.
    Između ostalog, Putin je turskog predsjednika opisao kao izuzetno jakog lidera.

    “On je snažan, jak lider koji se vodi prvenstveno ili isključivo interesima Turske i interesima turske ekonomije. To u velikoj mjeri objašnjava njegov stav o energetskim pitanjima kao što je recimo Turski tok. Sada smo predložili stvaranje gasnog čvorišta u Turskoj za potrošače u Evropi. Turska je na to pristala, prvenstveno vodeći se sopstvenim interesima”, rekao je Putin.

    Takođe, naglasio je kako Erdogan ima jasno uspostavljene odnose s drugim liderima.

    “Predsjednik Erdogan nikada sebi ne dozvoljava da sjedi za vratom i da se rukovodi interesima trećih zemalja. Naravno, on i u dijalogu s nama, brani prije svega svoje interese. U tom smislu, Turska i Erdogan nisu laki partneri. Mnoge odluke se rađaju u dugim i teškim sporovima i pregovorima”, poručio je ruski predsjednik.

    Ipak, koliko god Erdogan bio težak partner, Putin ističe kako se turski predsjednik drži dogovora.

    “Ako smo prošli težak put, i ako je bilo teško da se dogovorimo, možete biti sigurni da će sve što potpišemo biti i urađeno. To je najvažnije, pouzdanost i stabilnost u odnosima Rusije i Turske”, zaključio je Vladimir Putin.

  • Putin optužio Zapad

    Putin optužio Zapad

    Predsednik Rusije Vladimir Putin obraća se javnosti na forumu “Valdaj” .

    Događaji u svetu nastavljaju da se razbvijaju po negativnom scenariju, prerastajući u sistemsku krizu u različitim sferama, rekao je Putin.

    “Uvek su želeli eskalaciju”, rekao je Putin govoreći o Zapadu.

    “Zapad igra opasnu i prljavu igru. Oni koji su napravili pravila veruju da ostali moraju da im se povinuju.” dodao je Putin.

    On je dodao i da na Zapadu nema jedinstva, te da će ipak morati da dođe do dijaloga. Čak i u jeku “hladnog rata”nikome nije padalo na pamet da negira postojanje kulture i umetnosti svojih protivnika. Nacisti su palili knjige, a sada su na Zapadu otišli dotle da zabranjuju Dostojevskog i Čajkovskog.

    Prema Putinovim rečima Zapad želi sve resurse čovečanstva. On je takođe optužio Zapad da pospešuje rat u Ukrajini, kao i da pritiska druge državeš što on smatra potpuno pogrešnom politikom.

    “Postoje dve vrste Zapada. Zapad koji ceni hrišćanske vrednosti, koji je bliži nama i Zapad koji je agresivan, kosmopolitski nastrojen i mi nikada nećemo postići mir sa tim drugim Zapadom”, rekao je Putin.

    On je naveo da je Moskva pokušala da obnovi odnose sa NATO-m i Zapadom.

    “Imamo jednu poruku za NATO. Prestanimo da budemo neprijatelji jedni drugima”, poručio je predsednik Rusije.

    Njima je, prema rečima ruskog predsednika bio cilj da eliminišu Rusiju, da je izbrišu sa mape, ali to im nije pošlo “za rukom”. “Naredna decenija će biti najvažnija nakon završetka drugog svetskog rata” dodao je.

    “Novi svetski poredak mora biti zasnovan na zakonu i pravdi. Svetska trgovina mora biti otvorenija i pravednija”, rekao je Putin. On kaže da svetska trgovina i finansije ne smeju da zavise od jedne zemlje.

    “Da li je moguće? Da”, rekao je Putin. “Zapad koristi dolar kao oružje”, dodao je on.

  • Putin: Potreban plan za potrebe ruskih snaga u Ukrajini

    Putin: Potreban plan za potrebe ruskih snaga u Ukrajini

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da je potrebno izraditi plan za zadovoljavanje potreba snaga uključenih u specijalnu operaciju.

    “Moramo da se fokusiramo na realnu situaciju, stvarne potrebe u različitim oblastima, mora da postoji jasan plan”, rekao je on na sastanku sa vladinim Koordinacionim savjetom za zadovoljavanje potreba trupa, prenijele su RIA Novosti.

    On je zamolio sve da se uključe u sadržajan rad u novom formatu.

    “Ako budemo radili u okviru standardnih birokratskih procedura, krijući se iza formalnosti, nećemo dobiti željeni rezultat ni u jednom pravcu. A upravo da bismo sve riješili brže i efikasnije stvorili smo takav mehanizam kao što je Koordinacioni savjet”, istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, to se ne može učiniti bez široke i duboke koordinacije između svih oblasti djelovanja, svih struktura, svih ministarstava, resora i bloka moći i ekonomskog bloka i ruskih regiona.

    “Neophodno je povećati konkurenciju: treba da se pojave novi proizvođači, efikasni i moderno opremljeni, spremni da rade u pravom, novom formatu i proizvode pravi kvalitet ovog ili onog proizvoda. To važi i za medicinu, odnosi se i na sektor građevinarstva u najširem smislu riječi”, naveo je Putin.

    Predsjednik Rusije je naglasio da oprema, koju ruski vojnici koriste u specijalnoj vojnoj operaciji, mora biti moderna, udobna i efikasna, prenio je Spunjik.

    “Oprema, specijalna sredstva i druga specijalna oprema mora biti moderna, udobna i efikasna i u svakom pravcu treba definisati jasan i konkretan plan rada”, rekao je on.

    Putin je skrenuo pažnju da proizvođači moraju direktno da dobiju povratnu informaciju o svojim proizvodima i njihovoj efikasnosti.

    Kako je pojasnio predsjednik Rusije, to se ne odnosi samo na kompanije, njihove rukovodioce ili eksperte.

    “Poštovane kolege, to se tiče i članova našeg Savjeta. Potrebno je da dobijate informacije iz prve ruke. Znam, da dio vas to već čini, a ja bih zamolio da se ta praksa nastavi i proširi”, kazao je Putin u obraćanju učesnicima Koordinacionog savjeta.

  • Više od 80 odsto Rusa vjeruje Putinu

    Više od 80 odsto Rusa vjeruje Putinu

    Više od 80 odsto Rusa iskazalo je povjerenje predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, dok preko 70 odsto odobrava njegove rezultate rada, pokazuje nova anketa Ruskog centra za istraživanje javnog mnjenja.

    Prema istraživanju VCIOM-a sprovedenom ovog mjeseca, samo 14 odsto ruske populacije ne odobrava Putinov rad i rezultate kao predsjednika.

    Više od 80 odsto ispitanika reklo je da vjeruje Putinu, dok je 77 odsto reklo da odobrava njegov rad.

    Nepovjerenje ruskom lideru iskazalo je 16 odsto anketiranih.

    Istraživanje VCIOM-a sprovedeno je od 10. do 16. oktobra na uzorku od 1.600 građana Rusije starijih od 18 godina.

    Ranije ovog mjeseca, anketa koju je sprovela moskovska Fondacija za javno mnjenje od 30. septembra do 2. oktobra pokazala je da 80 odsto Rusa pozitivno ocjenjuje Putinov rad, a 78 odsto vjeruje ruskom lideru.

  • Ovo je bio Putinov plan?

    Ovo je bio Putinov plan?

    Procureo novi snimak tajnog razgovora lidera Forca Italija Silvia Berluskonija na kojoj on brani Putinovu invaziju na Ukrajinu.

    Reči bivšeg italijanskog premijera koji je pravosnažno osuđen na zatvor, a sad je lider stranke koju je osnovao i koja je deo pobedničke desne koalicije izrečene su juče, tokom zatvorenog skupa sa upravo izabranim senatorima Force u Montecitoriju.

    Na istom je sastanku snimljen i kako se hvalio da mu je Putin čestitao rođendan tako što mu je poslao 20 flaša votke, a da je on Putinu uzvratio sa 20 flaša Lambrukca, kao i da su razmenili “slatke poruke”.

    Snimak je u sredu objavio italijanski list La Prese. Danas je isti portal objavio novi snimak na kom Berluskoni stranačkim kolegama objašnjava rat u Ukrajini čvrsto zagovarajući rusku poziciju o tome kako je došlo do invazije na suverenu državu.

    “Znate li kako se dogodilo ovo s Rusijom? Ali za ovo vas molim maksimalnu diskreciju. Obećavate? (…). Bilo je ovako – 2014. u Minsku, u Belorusiji, potpisan je sporazum između Ukrajine i dve novonastale republike Donbasa za mirovni sporazum kako se više ne bi međusobno napadali. Ukrajina baca taj ugovor do đavola godinu dana kasnije i počinje da napada granice dve republike. Dve republike trpe vojne gubitke koji, kažu mi, dolaze na 5, 6, 7 hiljada mrtvih. Dolazi Zelenski, utrostručuje napade na dve republike. Smrti se povećavaju”, govori Berlusconi.

    Zatim kaže da je pravi Putinov cilj bio zauzimanje Kijeva i svrgavanje s vlasti Zelenskog.

    “U očaju dve republike šalju izaslanstvo u Moskvu i konačno uspevaju da razgovaraju s Putinom. Kažu ‘Vladimire, ne znamo šta ćemo, ti nas brani’. On se protivi tim inicijativama, opire se, trpi jak pritisak iz cele Rusije. I onda odlučuje da izmisli specijalnu operaciju – trupe su morale da uđu u Ukrajinu, za sedam dana da stignu do Kijeva, svrgnu vladu, Zelenskog i postave vladu koju je već izabrala ukrajinska manjina dobrih i zdravorazumskih ljudi, i još sedam dana da se vrate nazad”, priča Berluskoni.
    “Ušao je u Ukrajinu i našao se pred neočekivanom i nepredvidivom situacijom otpora Ukrajinaca, kojima je treći dan počeo da pristiže novac i oružje sa Zapada. Rat je, umesto operacije od dve sedmice, prerastao dvestoipogodišnji rat. Dakle, to je situacija”, rekao je Berluskoni.

    “Ne vidim kako Putin i Zelenski mogu da sednu za pregovarački sto. Jer nema mogućeg načina. Zelenski, po mom mišljenju… zaboravite, ne mogu reći…”, čuje se još kako govori Berluskoni.

    Međutim, objavljivanje tog snimka zazvalao je pravu političku dramu u Italiji. Oglasila se i buduća premijerka Đorđa Meloni, čelnica stranke Braća Italije.

    “Bila sam, jesam i uvek ću biti jasna oko jedne stvari. Nameravam da vodim vladu s jasnom i nedvosmislenom spoljnopolitičkom linijom”, rekla je Meloni dodavši da je Italija deo Evrope i Evroatlantskog saveza.

    “Svako ko se ne slaže s ovim kamenom temeljcem neće moći da uđe u vladu, po cenu sastavljanja vlade. Italija s nama u vladi nikada neće biti slaba karika Zapada niti nepouzdana nacija”, rekla je.

  • Putin uveo ratno stanje

    Putin uveo ratno stanje

    Predsednik Rusije Vladimir Putin saopštio je da će u ukrajinskim oblastima koje su se na referendumu izjasnile za priključenje Rusiji biti uvedeno ratno stanje.

    Putin je na sastanku Saveta bezbednosti Rusije rekao da u samoproglašenim Luganskoj i Donjeckoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti treba uspostaviti štabove teritorijalne odbrane, prenosi RIA Novosti.

    Ratno stanje u ove četiri oblasti biće na snazi od sutra.

    Kako je rekao, načelnici tih oblasti dobiće dodatna ovlašćenja kako bi osigurali bezbednost.

    U predsedničkom ukazu biće predviđeno nekoliko nivoa reagovanja na rizike koji se javljaju u sferi bezbednosti. Putin je saopštio da je potpisao i ukaz kojim daje dodatna ovlašćenja gubernatorima. On je naložio da se formiraju štabovi teritorijalne odbrane.

    “Da podsetim da je u Donjeckoj Narodnoj Republici, Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti, pre nego što su ušle u sastav Rusije, postojao režim vanrednog stanja. A sada treba da formalizujemo ovaj režim u okviru ruskog zakonodavstva. Stoga sam potpisao ukaz o uvođenju vojnih odredbi u ova četiri subjekta Ruske Federacije. On će odmah biti poslat na odobrenje Savetu Federacije”, rekao je Putin.

    On je istakao da kijevski režim odbija pregovore, nastavlja da granatira nove ruske teritorije, koristeći terorističke metode.

    Prethodno je komandant ruskih snaga, koje učestvuju u Ukrajini, general Sergej Surovikin izjavio da je situacija u Hersonskoj oblasti “veoma teška”.

  • “Prijedlog za Putina i Zelenskog je i dalje na stolu”

    “Prijedlog za Putina i Zelenskog je i dalje na stolu”

    Sastanak predsednika Rusije i Ukrajine još nije moguć rekao je savjetnik turskog predsjednika Redžepa Erdogana.

    Predlog turskog predsednika da organizuje sastanak Putina i Zelenskog i dalje važi, rekao je danas savetnik turskog predsednika.

    “Predlog našeg predsednika je i dalje na stolu”, rekao je glavni Erdoganov savetnik Ibrahim Kan za tursku televiziju.

    Ipak, kako je rekao, posle odluke Moskve da održi referendume u DNR, LNR, delu Zaporoške i Hersonske oblasti, Putin je na tu mogućnost razgovora gledao negativno, a ukrajinska strana je navela da “neće pregovarati dok se ne poništi aneksija”, preneo je Tas s.

    “Turska je jedina država koja ulaže napore za mirovno rešenje u Ukrajini”, rekao je Kalin, ocenivši i da će se sukobi u toj zemlji odužiti.