Oznaka: Vladimir Putin

  • Putin objavio nacionalne ciljeve Rusije do 2036. godine

    Putin objavio nacionalne ciljeve Rusije do 2036. godine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o nacionalnim ciljevima razvoja Rusije za period do 2030. godine i u perspektivi do 2036. godine, saopšteno je iz Kremlja.

    Ukaz se sastoji od 97 tačaka, a u svakoj od njih su detaljno nabrojani glavni ciljevi koje zemlja treba da ostvari u narednim godinama.

    Među glavnim nacionalnim ciljevima razvoja su očuvanje stanovništva, unapređenje zdravlja i poboljšanje blagostanja ljudi, podrška porodica, udobno i sigurno životno okruženje, ekološko blagostanje, održiva i dinamična ekonomija, tehnološko liderstvo, digitalna transformacija državne i opštinske uprave, ekonomije i socijalne sfere.

    Cilj je da prosječni životni vijek Rusa do 2030. godine bude 78 godina, a do 2036. godine 81 godina.

    Putin je naložio da se do 2030. godine automatizuje većina procesa u javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju koristeći vještačku inteligenciju.

    Osim toga, postavljen je zadatak da se ubrzanim tempom poveća minimalna zarada, koja bi do 2030. godibe trebalo da se udvostruči na 35.000 rubalja.

    Јedan od nacionalnih ciljeva je da do 2030. godine bude najmanje 70 odsto projekata iz oblasti kulture koje finansira Vlada, a koje bi trebalo da promovišu tradicionalne vrijednosti Rusije.

    Između ostalog, treba obezbijediti da Rusija do 2030. godine uđe u deset vodećih zemalja svijeta po obimu naučnih istraživanja i razvoja, kao i da u istom periodu poveća troškove na njih na najmanje dva odsto BDP-a.

    Naloženo je da se stvore uslovi u Rusiji za odgoj harmonične i patriotske ličnosti na osnovu tradicionalnih duhovnih i moralnih vrijednosti, prenosi “Sputnjik”.

    Potrebno je i povećati broj stranih studenata na ruskim univerzitetima na najmanje 500.000 ljudi do 2030. godine.

    Putin je naložio da se obezbijediti i smanjenje udjela uvoza robe i usluga u strukturi BDP-a na 17 odsto, te da se do 2030. godine poveća obim poljoprivredne proizvodnje za najmanje 25 odsto u odnosu na 2021. godinu.

    Osim toga, treba i povećati udio turizma u BDP-u do pet odsto, te stvoriti uslove za ekoturizam u svim nacionalnim parkovima.

  • Putin: Sudbinu Rusije ćemo određivati mi i samo mi, zajedno ćemo pobijediti

    Putin: Sudbinu Rusije ćemo određivati mi i samo mi, zajedno ćemo pobijediti

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin obratio se građanima po stupanju na predsjedničku dužnost i poručio da će narod sam odlučivati o budućnosti zemlje. Zahvalio je na povjerenju koje mu je ukazano.

    Zahvalio je građanima u svim regionima, kao i onima na istorijskim teritorijama koji su odbranili svoje pravo da budu dio Rusije i svima koji se bore za Rusiju, za povjerenje koje su mu ukazali i podršku.

    – Obraćam se svakom građaninu Rusije. Samo što sam izgovorio zakletvu, a tu je suština predsjedničke funkcije – služiti narodu i štititi Rusiju, to je čast, obaveza i sveti dug – rekao je on i poručio građanima da će o sudbini zemlje odlučivati sami.

    Kako je istakao, uvjeren je da će zemlja na dostojanstven način preživjeti težak period i postati još jača.

    – Uvjeravam vas da će i ubuduće interesi, bezbjednost naroda Rusije za mene biti iznad svega – rekao je Putin.

    On je dodao da je neophodno osigurati da se nastavi razvoj zemlje u narednim decenijama, odgajiti i vaspitati mlada pokoljenja koji će jačati moć Rusije.

    – Moramo da osiguramo da se pouzdano nastavi razvoj zemlje u decenijama koje slIЈede, da odgajimo i vaspitamo mlada pokoljenja koja će jačati moć Rusije, razvijati našu državnost u čijoj osnovi je međunacionalna sloga, očuvanje tradicija svih naroda koji žive u Rusiji – istakao je predsjednik Rusije.

    Kako je rekao, Rusija ne odbija dijalog sa Zapadom.

    – Mi ne odbijamo dijalog sa zapadnim državama. Izbor je njihov: da li i dalje namjeravaju da koče razvoj Rusije, da nastave politiku agresije, pritisak na našu zemlju koji ne prestaje godinama ili će tražiti put ka saradnji i miru – naglasio je Putin.

    Rusija je, prema njegovim riječima, spremna da jača dobre odnose sa većinom svijeta.

    – Bili smo,, a i sada smo otvoreni za jačanje dobrih odnosa sa svim zemljama koje u Rusiji vide pouzdanog i poštenog partnera. I to je zaista većina u svijetu – naveo je on.

    On je završio govor riječima da je uvjeren u pobjedu Rusije.

    – Mi smo jedinstven i veliki narod. I zajedno ćemo savladati sve prepreke, ostvariti sve što smo zamislili. Zajedno ćemo pobijediti – zaključio je Putin.

    Nakon polaganja zakletve na obali Kremlja izvedena je počasna paljba od 30 plotuna. Nakon toga Putin je počinje izvršenje smotre predsjedničkog puka na Sabornom trgu u Kremlju.

    Nakon smotre, Putin je ušao u Blagoveštenski sabor Kremlja, gdje se održava moleban koji služi patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.

    Polaganjem zakletve Putin je stupio na dužnost predsjednika Ruske Federacije, nakon čega je intonirana himna zemlje.

    Tekst predsjedničke zakletve određen je Ustavom Ruske Federacije (član 82) i glasi:

    – Zaklinjem se da ću, prilikom vršenja ovlašćenja predsjednika Ruske Federacije, poštovati i štititi prava i slobode čovjeka i građanina, poštovati i braniti Ustav Ruske Federacije, štititi suverenitet i nezavisnost, bezbjednost i integritet države i vjerno služiti narodu.

    Mediji širom svijeta direktno prenose inauguraciju predsjednika Rusije.

    —-

    Inauguraci su prisustvali premijer Mihail Mišustin, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev i patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.

    Prisutni su bili i članovi vlade, poslanici Državne dume i Savjeta Federacije, rukovodioci predsjedničke administracije, sudije Ustavnog suda, predstavnici diplomatskog kora,…

    Među zvanicama na ceremoniji inauguracije je i glumac Stiven Sigal.

    Predsjednički izbori u Rusiji održani su od 15. do 17. marta i prema njihovim rezultatima aktuelni predsjednik Vladimir Putin osvojio je 87,28 odsto glasova.

  • Putin izdao naređenje: Grad mora pasti do 9. maja

    Putin izdao naređenje: Grad mora pasti do 9. maja

    Ruski vojni vrh je sebi postavio cilj da do 9. maja osvoji grad Časov Jar, izjavio je juče ukrajinski glavnokomandujući Oleksandr Sirski.

    Naime, 9. maja Rusija slavi Dan pobede, kojim se obeležava sećanje na pobedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Nemačkom u Drugom svetskom ratu. To je prilika da ruski lider Vladimir Putin pokaže najnovije oružje na vojnoj paradi.

    Sirski je pre toga upozorio da se situacija na istočnom ukrajinskom frontu “značajno pogoršala poslednjih dana” pošto je Rusija intenzivirala ofanzivne akcije na istoku od prošlomesečnih predsedničkih izbora.

    Ruske trupe fokusiraju svoje napore na prodor zapadno od okupiranog Bahmuta, rekao je Sirski. On je objasnio da su pokušavali da stignu do kanala Siverski Donec, veštačkog plovnog puta južno od reke po kojoj je dobio ime, i da zauzmu Časiv Jar – kako bi napredovali dalje ka aglomeraciji Kramatorsk.

    “Planove neprijatelja ometa herojska odbrana naših brigada, koje su se bukvalno ukopale u zemlju, i zadržavaju svakodnevne napade neprijatelja”, rekao je Sirski.

    “Ruske trupe su koristile brojčanu nadmoć i druge motivacione metode, uključujući pogubljenja i odvojene grupe pešadije, da napreduju do predgrađa Časiv Jara, ali smo ih uništili uz pomoć dronova kamikaza i artiljerijske vatre”, rekao je on.

    “Da bismo mogli odlučno da odgovorimo na njihova dejstva i ojačamo odbranu, preduzeli smo mere za jačanje brigada municijom, dronovima i elektronskim ratovanjem”, rekao je on.

    Prema rečima generala Sirskog, glavni zaključak nakon njegovog dvodnevnog boravka na ratištu je potreba da se poboljša kvalitet obuke, uključujući moralnu i psihološku komponentu, i da se poveća broj savremenih bespilotnih sistema različite namene.

    Časiv Jar je uglavnom prazan grad, pretrpeo je teška razaranja i nalazi se 10 kilometara zapadno od Bahmuta. Rusija je pojačala ofanzivu na Časiv Jar nakon što je zauzela Avdijevku. Lokalne vlasti tvrde da je u Časiv Jaru ostalo 800 stanovnika.

    Za Rusiju bi zauzimanje Časiv Jara bila ključna prekretnica za dalje napredovanje ka Konstantinovki, Kramatorsku i Slavjansku, kaže ukrajinska vojska.

     

     

  • Putin otkrio: Poštedjeli smo ih zbog zime, sada kreću udari

    Putin otkrio: Poštedjeli smo ih zbog zime, sada kreću udari

    Predsednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je juče, u četvrtak, da njegova zemlja nikada nije odbila da postigne mirno rešenje sukoba u Ukrajini, već je bila sklona tome.

    Ruska agencija “Sputnjik” citirala je Putina tokom razgovora s beloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom, kada je komentarisao situaciju u Ukrajini rekavši da Rusija nikada nije odustajala od mirnog rešavanja sukoba, već je bila sklona da to učini. Pritom je naglasio da se Moskva protivi nametanju planova za ukrajinsko rešenje koji nemaju veze sa realnošću.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je opisao ruske udare na ukrajinske energetske objekte kao demilitarizovane i da imaju direktan uticaj na vojno-industrijski kompleks u Ukrajini.

    Putin je istakao da su izjave Zapada u vezi sa agresivnom politikom Rusije potpuna besmislica i da to čine da bi opravdali svoje izdatke na sukob u Ukrajini.

    On je objasnio da se Rusija uzdržala od napada na ukrajinske energetske objekte tokom zime, ali da je sada prinuđena da odgovori na napade Kijeva koji su pogodili ruske energetske objekte.

  • Putin komentarisao optužbe da će Rusija nakon Ukrajine napasti Evropu

    Putin komentarisao optužbe da će Rusija nakon Ukrajine napasti Evropu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je optužbe Zapada da se Rusija planira boriti protiv Evrope. Nazvao ih je “potpunom besmislicom”.

    “Što se tiče tvrdnji da planiramo invaziju na Evropu nakon Ukrajine, to je potpuna besmislica s ciljem da se zastraši njihovo stanovništvo kako bi platili više novca”, rekao je na sastanku s vojnim pilotima u regiji Tver, piše ruska državna prorežimska novinska agencija TASS, prenosi Index.hr.

    Putin navodi da se narativ o planu napada Rusije na Evropu odvija “usred pada privrede i sve lošijeg životnog standarda”.

    “To je apsolutno jasno i svi to priznaju. Ovo nije propaganda. To je ono što se stvarno događa. Oni se trebaju opravdati, pa zastrašuju svoje stanovništvo potencijalnom prijetnjom Rusije, a nastoje svoj narativ proširiti na cijeli svijet”, kazao je Putin, piše TASS.

  • Putin: Natjerali su nas…

    Putin: Natjerali su nas…

    Nije vreme za opuštanje, sve akcije sada treba da budu posvećene uspehu Rusije u specijalnoj vojnoj operaciji, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.

    “U današnjim uslovima, sve što radimo, u svim sferama našeg života, treba da bude posvećeno uspehu Rusije u ovoj oblasti. To znači da tužilaštvo, naravno, zadržava najvažnije instrumente za postizanje uspeha. Ne smemo ni u kom slučaju dozvoliti bilo kakvu opuštenost. Moramo da usmerimo sve organe vlasti, sve građane zemlje da se striktno pridržavaju postojećih normi i zakona”, rekao je Putin na sednici kolegijuma Državnog tužilaštva.

    “Moramo biti sabrani i efikasni, bez opuštenosti, bez obzira na sve”, dodao je ruski lider.

    Prema njegovim rečima, Rusija se bori da zaštiti svoje interese, ali su je protivnici naterali da ih brani vojnim sredstvima.

    “Naša zemlja se, kao što znate, bori da zaštiti svoje vitalne interese, za pravo na samostalan, suvereni razvoj. I, nažalost, oni koji nam ne žele dobro, naši konkurenti, protivnici su nas naterali da te interese branimo vojnim putem”, istakao je Putin.

  • Putin: Unutrašnji sukob u Јugoslaviji 1999. podgrijavan i iznutra i spolja

    Putin: Unutrašnji sukob u Јugoslaviji 1999. podgrijavan i iznutra i spolja

    Unutrašnji sukob koji je doveo do događaja u Јugoslaviji 1999. godine, podgrijavan je iznutra i spolja, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Prvi korak je, naravno, bio problem unutrašnjeg sukoba. Neću sada procjenjivati ko je i za šta kriv, ko je kakvim ciljevima težio. To je, svakako, podgrijavano i iznutra i spolja – istakao je ruski lider u intervjuu za film “Beograd” televizijskog kanala “Rusija”.

    Putin je naglasio da je upravo to i “dovelo to takve unutrašnje konfrontacije i suštinski do veoma teškog građanskog rata”.

    Prethodno, predsjednik Rusije je ocijenio da je bombardovanje Јugoslavije prije 25 godina velika tragedija i da su dejstva Zapada bila nedopustiva i da su, u suštini, pokrenula rat u Evropi.

    Svjetska premijera dokumentarnog filma “Beograd” održana je u Ruskom domu 24. marta, tačno 25 godina nakon što su prve bombe agresora pale na srpsko tlo. Film je istog dana emitovan i na ruskoj državnoj televiziji “Rusija 1”.

    U filmu učestvuju očevici i političari, posmatrači i neposredni učesnici tih tragičnih događaja. Film prikazuje njihov odnos prema bombardovanju Srbije koji se desio prije tačno dvije i po decenije.

    Prvi put nakon pobjede na predsjedničkim izborima za film je govorio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. U filmu učestvuju i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik , patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril, ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i drugi.

  • Putin: Bombardovanje Jugoslavije pokazalo da Zapad sve tumači u svoju korist

    Putin: Bombardovanje Jugoslavije pokazalo da Zapad sve tumači u svoju korist

    Svetska premijera dokumentarnog filma “Beograd” biće održana u Ruskom domu 24. marta, tačno 25 godina nakon što su prve agresorske bombe pale na srpsko tlo.

    Bombardovanje Jugoslavije je pokazalo da zapadni partneri sve izvrću i interpretiraju u svoju korist, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u filmu Andreja Kondrašova “Beograd” čiji je dio emitovan na ruskoj televiziji Rusija 1.

    “Znate kakve smo zaključke mogli da izvučemo? Naši zapadni partneri uvijek sve okreću i tumače u svoju korist”, rekao je Putin.

    Kako je rekao ruski predsjednik, tokom događaja na Krimu 2014. godine razgovarao je sa jednim od svojih kolega koji mu je ukazao na činjenicu da su skoro sve zemlje NATO učestvovale u vojnoj akciji protiv Jugoslavije bez Rezolucije SB UN.

    “Kako je to moguće? Znate koji je bi odgovor? ‘Pa tamo je osam godina bio građanski rat, ljudi su ginuli i moralo je da se stane tome na put’. Onda idite u Savjet bezbjednosti dobijte dozvolu i preduzmite nešto. Ne, uradili su ovako”, naglasio je ruski predsjednik Rusije.

    Poslije toga, 2014. godine u Ukrajini je takođe počeo građanski rat i vojne operacije protiv pobunjenika u Donbasu koji su pružali otpor, naveo je Putin. I to je trajalo osam godina, zaključio je on.

    Svjetska premijera dokumentarnog filma “Beograd” biće održana u Ruskom domu 24. marta, tačno 25 godina nakon što su prve agresorske bombe pale na srpsko tlo.

    Film će istog dana biti emitovan i na ruskoj državnoj televiziji Rusija 1.

    U filmu učestvuju očevici i političari, posmatrači i neposredni učesnici tih tragičnih događaja. Film prikazuje njihov odnos prema bombardovanju Srbije koji se desio pre tačno dve i po decenije.

    Prvi put nakon pobjede na predsjedničkim izborima za film govori predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

    U filmu učestvuju i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril, ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i drugi.

  • Putin: NATO bombardovanje SRЈ bilo nedopustivo

    Putin: NATO bombardovanje SRЈ bilo nedopustivo

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je NATO bombardovanje SRЈ 1999. godine bilo nedopustivo.

    To što je Zapad uradio je zapravo nedopustivo. Oni su, u suštini, pokrenuli rat u centru Evrope – rekao je Putin u dokumentarnom filmu “Beograd” koji je snimio ruski novinar Andrej Kondrašov za televiziju “Rusija 1”.

    Svjetska premijera dokumentarnog filma “Beograd” biće održana u Ruskom domu 24. marta, tačno 25 godina nakon što su prve bombe agresora pale na srpsko tlo. Film će istog dana biti emitovan i na ruskoj državnoj televiziji “Rusija 1”.

    U filmu učestvuju očevici i političari, posmatrači i neposredni učesnici tih tragičnih događaja. Film prikazuje njihov odnos prema bombardovanju Srbije koji se desio prije tačno dve i po decenije.

    Prvi put nakon pobjede na predsjedničkim izborima za film govori predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. U filmu učestvuju i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril, ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i drugi.

  • Putin i zvanično predsjednik Rusije

    Putin i zvanično predsjednik Rusije

    Ela Pamfilova, predsjednica Centralne izborne komisije Rusije, saopštila je danas na specijalnoj sjednici zvanične rezultate predsjedničkih izbora u Rusiji održanih od 15. do 17. marta, prema kojima je Vladimir Putin osvojio 87,28 odsto glasova.

    Nikolaj Haritonov osvojio je 4,31 odsto, Vladislav Davankov 3,85 odsto, a Leonid Slucki 3,20 odsto glasova, prenosi RIA Novosti.

    Za Putina je glasalo 76.277.708 birača.

    Izlaznost na izborima za predsednika Rusije bila je rekordna u modernoj istoriji i iznosila je 77,49 odsto, odnosno na izbore je izašlo 87.576.075 birača.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, nakon što je Centralna izborna komisija objavila zvanične rezultate predsjedničkih izbora, da mu je podrška građana važnija od pobjede i obećao da će učiniti sve da opravda njihovo povjerenje.

    “Protekla kampanja je bila intenzivna i izuzetno odgovorna, jer smo uglavnom birali put kojim će Rusija ići dalje, birajući budućnost za sebe i svoju djecu. A značaj ovog događaja je shvatila ogromna većina birača koji su izašli na izbore”, rekao je Putin u obraćanju građanima, prenosi RIA Novosti.

    Putin je u nedjelju proglasio pobjedu na izborima i tom prilikom poručio da postoje uslovi za “dalji razvoj kako bi Rusija bila jača, čvršća i efikasnija”, prenosi Euronews.