Vlast mijenja zakon o sukobu interesa zbog Milana Tegeltije, tvrdi Transparensi internešenel BiH. Savjetnik predsjednika Srpske i predsjednik FK Borac odgovara da je to nakaradno shvatanje. U međuvremenu, SDS ne odustaje od svog prijedloga zakona, iako ga skupštinska većina ne želi u programu rada parlamenta.
Na sjednici Narodne skupštine, koja je počela danas, nalazi se i Nacrt zakona o dopuni Zakona o sukobu interesa u organima vlasti Srpske.
Predlagač je Vlada, a u njemu se interveniše samo u članu 8. koji se odnosi na angažman funkcionera u upravnim i nadzornim odborima udruženja ili fondacija koja godišnje iz budžeta dobiju više od 100.000 KM. Do sada je to bilo zabranjeno ako je riječ o istom nivou vlasti, a dopunom zakona predlaže se da to bude dozvoljeno, ako izabrani ili imenovani funkcioner ili savjetnik za rad u udruženju ne prima platu.
– Takva izmjena je legalizacija jednog oblika sukoba interesa. Mi smo u prethodnom periodu imali veliki broj slučajeva upravo ovakve vrste sukoba interesa gdje su funkcioneri u isto vrijeme u udruženjima koja dobijaju ogroman novac iz budžeta. Sada su se pojavili neki novi slučajevi, uključujući i Milana Tegeltiju, koji je ušao u rukovodstvo FK Borac. Nakon što smo ga mi prijavili i nakon što je dao obrazloženje da nije u sukobu interesa jer ne prima platu, Vlada je utvrdila nacrt ovakve izmjene koja dozvoljava obavljanje ovih funkcija u udruženjima ukoliko ne dobijate neku naknadu ili platu. Ali, to je konkretno pogodovanje određenim pojedincima koji se trenutno nalaze u sukobu interesa i to je cijela namjera ove izmjene – kaže za Srpskainfo Ivana Korajlić, izvršni direktor TI BiH.
IVANA KORAJLIĆ TI FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Prema njenom mišljenju, ako je Vlada već radila na izmjenama Zakona o sukobu interesa, trebalo je da se bavi generalnim unapređenjem ove oblasti, s obzirom da je zakon u RS pun praznina, da omogućava veliki broj situacija koje jesu sukob interesa i koje bi trebalo da budu nespojive, dok su sankcije male ili ih nema.
– Uostalom, unapređenje zakonodavstva iz oblasti sukoba interesa u BiH je jedan od uslova među 14 prioriteta EU. Umesto toga Vlada ide da pogoršava i one postojeće mehanizme – smatra Korajlićeva.
Milan Tegeltija odgovara da po toj logici i razumijevanju zakona i sukoba interesa od strane TI BiH, nijedan političar koji je u predsjednik stranke, koji je u glavnom odboru strane, ili bilo kojem drugom organu stranke, takođe ne bi mogao da bude na nekoj javnoj funkciji.
– Naime, političke stranke su takođe registrovane kao udruženja građana i takođe, ako su parlamentarne, finansiraju se iz budžeta, te po istom zakonu, a po tumačenju TI BiH, niko ko je u bilo kojem organu stranke, predsjednik, potpredsjednik, član glavnog ili izvršnog odbora stranke, ne bi mogao da obavlja javnu funkciju. To je samo po sebi apsurd i obesmislilo bi politički život i političke partije i pokazuje koliko je ovaj stav TI nakaradan. To nije tako nigdje u svijetu – tvrdi Tegeltija za Srpskainfo.
Prema njegovom shvatanju, kada je riječ o sukobu interesa, zakon se ne može tako tumačiti. Odnosno, da bi postojao sukob interesa moraju postojati dva interesa koja su u sukobu.
– Pošto ja obavljam dužnost u FK Borac na volonterskoj bazi, bez ikakve naknade, ne mogu se ustanoviti dva interesa koja su u sukobu jer posao za koji primam platu kao savjetnik predsjednika Republike Srpske nema nikakve dodirne tačke sa FK Borac, niti na bilo koji način postoje dva interesa koja bi tu mogla biti u sukobu. Jer dužnost u Borcu obavljam besplatno, na volonterskoj bazi, i u FK Borac ne ostvarujem nikakav interes, što znači da ne može ni postojati sukob interesa. Ponavljam, ukoliko bi se prihvatilo tumačenje TI, svi javni funkcioneri koji su članovi organa političkih partija odmah bi bili takođe u sukobu interesa jer to je pravno ista situacija – zaključuje Tegeltija.
Ovaj zakon će sigurno izazvati mnogo polemike na sjednici NSRS, ali nas na istu temu očekuje i vruća jesen. Najveća opoziciona stranka u parlamentu ne odustaje od namjere da predloži svoj zakon o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS.
Šef Kluba poslanika SDS, Vukota Goverica, kaže da su se na to odlučili kada su vidjeli da u programu rada NSRS za ovu godinu uopšte nije bilo predviđeno razmatranje ovog zakona.
– Rekli smo da će SDS predložiti zakon, oni su takav amandman na program rada odbili. To znači da vlast nije ni imala namjeru da razmatra i da donese zakon, i pored toga što je Milorad Dodik najavljivao da će on lično u svojoj partiji to obezbijediti tako što neće moći svi da primaju neke silne plate. Nakon toga smo rekli da će SDS sam da pripremi zakon i to smo i uradili. Međutim, do danas nismo dobili mišljenja iz Vlade da bi zakon mogao da ide dalje u proceduru. Mora da ima mjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i mora da ima mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo. Naša je pretpostavka da su to blokirali dok se ne okonča postupak izmjene zakona koje oni predlažu, s namjerom, ne da suze prostor za sukob interesa, nego da ga dodatno prošire – kaže Govedarica za Srpskainfo.
Njihov zakon predviđa, prije svega, mnogo širi obuhvat funkcionera koji bi u RS bili pod lupom sukoba interesa. Osim funkcionera u Srpskoj, to su srpski član Predsjedništva BiH, ministra iz RS u Savjetu ministara BiH, parlamentarci u PS BiH, kao i njihovi savjetnici i šefovi kabineta.
Takođe, Prijedlog zakona SDS odnosi se i na direktore republičkih organa uprave, republičkih upravnih organizacija i njihove zamjenike, direktore republičkih fondova, agencija, javnih ustanova, javnih preduzeća i na njihove zamjenike, na izvršne direktore javnih preduzeća, direktore preduzeća i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave i njihovi zamenici. Kao i na rukovodioce drugih institucija u Republici Srpskoj i BiH koji su izabrani ili imenovani odlukama predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine, Vijeća naroda, Vlade, Parlamentarne skupštine BiH, Savjeta ministara BiH, skupština jedinica lokalne samouprave ili odlukom gradonačelnika i načelnika jedinica lokalne samouprave.
Predlažu se mnogo veće novčane kazne, od 10.000 do 30.000 KM, dok su po sadašnjem zakonu one do 1.500 KM.
