Oznaka: Vlada Republike Srpske

  • Na istoj sjednici te vrate na posao, pa opet smijene

    Na istoj sjednici te vrate na posao, pa opet smijene

    Dobiješ novčano obeštećenje i presudu protiv Vlade Republike Srpske zbog nezakonite smjene, budeš vraćen na posao, a onda te Vlada ponovo smijeni. Zbog štete koju trpi budžet niko ne odgovara.

    Ova praksa postala je toliko rasprostranjena u Republici Srpskoj da više ne predstavlja izuzetak nego pravilo po kome vlast postupa prema pojedinim kadrovima.

    Uglavnom da bi se napravilo mjesto za druge funkcionere nekih drugih stranaka, u skladu sa koalicionim dogovorom. U namjeri da se što prije oslobodi mjesto, funcionere smjenjuju nepoštujući zakonom propisane procedure i razloge, što za nekoliko mjeseci dolazi na naplatu, a u nekim slučajevima i po nekoliko puta, ako su „žrtve“ smjena uporne u dokazivanju bezakonja.

    Slučaj Nataše Kostić, bivše pomoćnice ministra za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i veza RS, samo je posljednji u nizu.

    Kostićeva je na posao vraćena po presudi Okružnog suda u Banjaluci jer je njena smjena bila nezakonita, ali je Vlada RS istog dana kada je donijela odluku o vraćanju na posao, donijela i novu odluku – o novom otkazu.

    Na njeno mjesto je vraćen Dragan Stanimirović, kadar SNSD iz Bijeljine, koji ju je zamijenio i kada je prvi puta smijenjena u januaru ove godine.

    Nataša Kostić za Srpskainfo nije željela da komentariše svoj slučaj.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS, stranke čiji je kadar Kostićeva, kaže da je očigledno da Vlada Srpske nema namjeru da provede sudske odluke i ne boji se bilo kakve sankcije.

    – Vidjeli smo to i na primjeru gospođe Kostić koja je smijenjena potpuno bespravno. Očigledno da njima tamo trebaju podobni kadrovi, ljudi koji će slijepo izvršavati njihova naređenja i ne boje se odluka suda. To dovoljno govori o stanju u Vladi RS koja se izdigla iznad sudske i zakonodavne vlasti, a govori i o tome da oni nemaju strah da bi sutra mogli odgovarati. To je pitanje i za pravosuđe koje donosi odluke koje vlada suštinski ne provodi: Na koji način sudovi misle da obezbijede provođenje svojih odluka – kaže lider stranke koja je vladajuću koaliciju u RS napustila prije oko godinu dana.

    Na pitanje da li smatra da je Kostićeva smijenjena samo zbog toga što je bila kadar DNS, Nešić odgovara da su „svi kadrovi DNS smijenjeni, bez obzira da li su bili u mandatu i što su uspješni na svojim položajima“.

    -Bitno je bilo da ih je predložio DNS i to je bila osnova da budu smijenjeni. Znam da će mnogi naši čanovi pravdu potražiti pred sudovima i pokušati da zaštite svoj lični i profesionalni integritet – kaže Nešić.

    Da ne postoji sudska presuda koja će spriječiti Vladu u namjerama, dobro zna i bivši direktor Republičke uprave za igre na sreću, Mladen Simić, takođe kadar DNS. On je čak tri puta smjenjivan sa direktorske funkcije, u korist nasljednika iz DEMOS, nakon što je dobio sudske presude zbog nezakonite smene.

    Slično se desilo i bivšem direktoru Inspektorata RS, Predragu Tomiću. Primjera radi, Vlada RS je u maju 2019. ispoštovala sudsku presudu i Tomića vratila na to mjesto s kojeg ga je nezakonito smijenila godinu prije, a na istoj sjednici je razriješila vršioca dužnosti direktora Inspektorata Danijelu Batar.

    Međutim, samo nekoliko minuta kasnije Vlada na istoj sjednici Tomića ponovo smjenjuje, a Batarevu ponovo imenuje.

    Sadašnji direktor je Milovan Krčo.

    Ovo je samo mali spisak, za koji se u javnosti zna. U svakoj od njih, nezakonito smijenjeni funkcioneri dobijali su presudama i nekoliko desetina hiljada maraka novčane odštete koja pada na teret budžeta, neke tužbe su još u toku, ali nije poznato da je neko u Vladi odgovarao za to.

    Vladu RS 29. novembra pitali smo koliko je bilo ovakvih slučajeva u aktuelnom mandatu, koliko je oštećenima isplaćeno novca i da li Vlada krši sudsku presudu kojom se nalaže vraćanje smijenjenog funkcionera na radno mjesto, ako prvo donese odluku o njegovom vraćanju na posao, a odmah potom novu odluku o razrješenju sa dužnosti.

    Za sada nismo dobili nikakav odgovor, čime Vlada RS nastavlja sa ignorisanjem naših medijskih upita, pretvarajući se u jednu od najzatvorenijih institucija u BiH.

  • Vlada Srpske usvojila budžet za 2022. godinu, Vidovićeva najavila više novca za radnike, penzionere, boračke kategorije

    Vlada Srpske usvojila budžet za 2022. godinu, Vidovićeva najavila više novca za radnike, penzionere, boračke kategorije

    Vlada Republike Srpske danas je po hitnom postupku utvrdila Prijedlog budžeta Srpske za narednu godinu u iznosu od četiri milijarde i 24 miliona KM, koji je veći za osam miliona KM u odnosu na ovogodišnji budžet Srpske, saopštila je ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović. `

    Vidovićeva je na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon posebne sjednice Vlade Republike Srpske rekla da budžetski prihodi iznose tri milijarde i 300 miliona KM, tekući rashodi iznose dvije milijarde i 916 miliona KM, što je u korist prihoda 388 miliona KM i to znači da se uprkos problemima zbog pandemije korona virusa budžet Srpske nalazi u dobroj kondiciji.

    Ona je rekla da se u Budžetu Srpske za iduću godinu očekuje rast direktnih prihoda od sedam odsto, rast indirektnih prihoda od osam odsto, ističući da je rast bruto domaćeg proizvoda projektovan od 4,5 do pet odsto, dok je u ovoj godini rast BDP-a u Republici Srpskoj trebalo da bude od 5,4 do 5,6 odsto.

    Kada je riječ o rashodovnoj strani Budžeta, Vidovićeva je rekla da su povećane plate za budžetske korisnike, za plate do 1.000 KM pet odsto, a za plate veće od 1.000 KM tri odsto, ističući da povećanje plata u odnosu na ovu godinu iznosi 61,85 miliona KM.

    “U Budžetu za iduću godinu planirano je za penzije povećanje od 61,2 miliona KM, povećanje za osam miliona KM granta za nabavku tehnologija u privredi, povećanje svih izdataka za boračke kategorije za 13,7 miliona KM, grant prema Fondu zdravstva povećan je za 80 miliona KM smanjenjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 12 odsto na 10,2 odsto, dok je izdvajanje za Fond dječije zaštite povećano za sedam miliona KM”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da su invcesticije u idućoj godini povećane za 41 milion KM.

    Vidovićeva je naglasila da će svaki zaposleni radnik sada imati izvještaj o svojoj bruto plati, ističući da svaki dio bruto plate od 1.000 KM neće biti oporezovan, te da će po tom osnovu 54 miliona KM biti usmjereno na plate svih zaposlenih radnika u Republici Srpskoj.

    Ona je rekla da se Vlada opredijelila za rasterećenje privrede smanjenjem doprinosa i poreza na dohodak.

    “Vlada Republike Srpske opredijeljena je za pomoć privredi i subvencije za nabavku novih tehnologija”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da od nabavki novih tehnologija u privredi očekuje da privredni subjekti iz Republike Srpske budu konkurentniji na međunarodnom tržištu i da zadrže nivo rasta izvoza koji je u ovoj godini 30 odsto, da se poveća proizvodnja i izvoz, navodeći da će se time povećati potrošnja, investicije na domaćem i međunarodnom planu.

    “Vlada je po hitnom postupku utvrdila i Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta za 2022. godinu, te Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2022-2024. godina”, rekla je Vidovićeva.

    “U Programu Ekonomskih reformi imamo 24 mjere, od kojih imamo pet novih mjera koje smo uveli u 2022. godini, a ostale mjere se kontinuirano sprovode svake godine”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da pet novih mjera odnosi na rasterećenje oporezivanja rada i smanjenje parafiskalnih opterećenja, uprvljanje lokalnim razvojem i unapređenje usluga u oblasti lokalne samouprave, prelazak industrije ka zelenoj i kružnoj ekonomiji, a to se odnosi na hidroelektrane, vjeroelektrane i solarne elektrane, te upravljanje posebnim kategorijama otpada.

    Po hitnom postupku utvrđeni su i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o radu i Zakona o dječijoj zaštiti.

    U prijedlogu budžeta za 2022. godinu najznačajnija povećanja rashoda za lična primanja

    U Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu na poziciji rashoda najznačajnija su povećanja za lična primanja zaposlenih, za šta je planirano 926,6 miliona KM, što je više za 61,9 miliona KM, odnosno 7,2 odsto u odnosu na rebalans ovogodišnjeg Budžeta.

    Planirano povećanje predstavlja jednu od mjera Vlade Republike Srpske, koje doprinose privrednom rastu, te poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću nakon današnje sjednice Vlade.

    U saopštenju se navodi da će biti povećana sredstva za isplatu penzija za 61,2 miliona KM, grant za podršku razvoja privredi i poboljšanju efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija biće povećan za osam miliona KM, izdvajanja za boračke kategorije povećano za 13,1 milion KM.

    Transfer za Fond zdravstvenog osiguranja biće veći za 80 miliona, zbog planirane izmjene Zakona o doprinosima, Fondu dječije zaštite predviđeno je povećanje izdvajanja za sedam miliona KM, a javne investicije veće su za 41 milion KM i ukupno iznose 150 miliona KM.

    Izdaci za otplatu dugova u 2022. godini planirani su u iznosu 454,6 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 112,5 miliona KM, u odnosu na 2021. godinu.

    Vlada je danas utvrdila Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2022. godinu u iznosu od četiri milijarde i 24 miliona KM, što je više za osam miliona KM od rebalansa budžeta Republike Srpske za 2021. godinu.

    Ukupni budžetski prihodi i primici za nefinansijsku imovinu u 2022. godini iznose 3.303,8 miliona KM, što predstavlja povećanje od 36,2 miliona KM, odnosno 1,1 odsto u odnosu na 2021. godinu, navodi se u saopštenju.

    Predviđeno je da poreski prihodi iznose 3.021,9 miliona KM i veći su za 196,7 miliona KM ili sedam odsto u odnosu na poreske prihode planirane rebalansom budžeta za 2021. godinu.

    Prihodi od indirektnih poreza za 2022. godinu planirani su u iznosu od 1.506,8 miliona KM sa ino dugom od 253,8 milion KM, što predstavlja uvećanje od 97,6 miliona KM, odnosno 6,9 odsto u odnosu na sredstva planirana rebalansom za 2021. godinu.

    Prihodi od poreza na dohodak planirani su u iznosu od 177,3 miliona KM i veći su za oko 23 miliona KM od ovogodišnjeg rebalansa, odnosno 14,9 odsto.

    Prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu iznose 1.069,8 miliona, što predstavlja uvećanje od 59,4 miliona KM ili 5,9 odsto u odnosu na rebalans.

    Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta Republike Srpske za 2022. godinu čiji je cilj da utvrdi prava i obaveze organa u izvršenju Budžeta Republike Srpske za 2022. godinu.

  • Budžet za narednu godinu veći od ovogodišnjeg rebalansa

    Budžet za narednu godinu veći od ovogodišnjeg rebalansa

    Više od 3 milijarde 303 miliona – toliko bi trebalo da bude težak budžet Srpske za iduću godinu, navedeno je u radnoj verziji nacrta budžeta koja je u posjedu ATV-a. Veći je od ovogodišnjeg rebalansa za više od 36 miliona. Svemu tome doprinijeli su povećani prihodi koji rastu iz mjeseca u mjesec.

    “Podaci pokazuju da je za 11 mjeseci ove godine ukupno naplaćeno javnih prihoda kao i prošle godine za cijelu dvadesetu godinu. Ukupno je naplaćeno 2 milijarde 480 miliona KM što predstavlja povećanje za prošlu godinu za isti period, dakle za 11 mjeseci prošle godine u visini od 239 miliona ili 11 procenata“, Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske.

    Za iduću godinu planirane su i veće plate. I ta stavka bilježi povećanje u odnosu na ovu godinu. I to za skoro 62 miliona. Sve to je, smatraju ekonomisti, dobar signal koji pokazuje da se privreda oporavlja nakon pandemije.

    „Rast prihoda koji se očekuje u 2022.godini omogućio je da se do promjene određene strukture rashoda i očito se kroz budžet može vidjeti da se vlada opredijelila za politiku povećanja plata kako u javnim službama tako i u privredi Republike kao cjeline“, izjavio je Milenko kKrajišnik, predsjednik Fiskalnog Savjeta Republike Srpske.

    Povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede, održiv zdravstveni sistem, pobošljšanje demografske pozicije Srpske. Samo su neki od prioriteta Vlade koji stoje u radnoj verziji ekonomskih reformi. U toku su završne pripreme budžeta za narednu godinu, a dokument će pred poslanike do 15. decembra.

  • Odluka Vlade Srpske: Isplata mjesečnog novčanog primanja ugroženim nezaposlenim borcima

    Odluka Vlade Srpske: Isplata mjesečnog novčanog primanja ugroženim nezaposlenim borcima

    Na snagu je stupila odluka Vlade Republike Srpske o dopunama odluke o isplati mjesečnog novčanog primanja socijalno ugroženim nezaposlenim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata od prve do pete kategorije, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Ovom odlukom je obezbijeđeno mjesečno novčano primanje u visini mjesečnog boračkog dodatka socijalno ugroženim nezaposlenim borcima mlađim od 60 godina sa prebivalištem u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH.

    U saopštenju se podsjeća da se za 8.942 borca sa prebivalištem u Republici Srpskoj isplata mjesečnog novčanog primanja vrši od oktobra 2021. godine, dok se od 2012. godine za borce starije od 60 godina isplaćuje mjesečni borački dodatak.

    Mjesečni borački dodatak za oktobar primilo je 82.988 boraca.

    Ukupno je na mjesečnom nivou isplata obezbijeđena za 92.930 boraca od prve do pete kategorije, za šta je u budžetu za ovu godinu obezbijeđeno 66.401.600 KM.

    “Poboljšanje statusa i položaja boračkih kategorija vrši se u kontinuitetu, što je omogućeno stalnim povećanjem budžetskih izdvajanja za ovu oblast”, navedeno je u saopštenju Vlade.

    Budžet za boračko-invalidsku zaštitu za ovu godinu iznosi 249.551.300 KM, što je 10,5 miliona više nego lani.

    Ukupno godišnje budžetsko izdvajanje za boračke kategorije po propisima iz oblasti boračko-invalidske zaštite, oblasti rada i zapošljavanja i oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja iznosi 418.093.571 KM.

    Ovaj iznos je oko 11 odsto ukupnog ovogodišnjeg budžeta Republike Srpske, što je najveće izdvajanje od uspostavljanja boračko-invalidske zaštite u Srpskoj.

  • Oglasila se Vlada RS povodom sastanka Viškovića sa predstavnicima “Garde Panteri”

    Oglasila se Vlada RS povodom sastanka Viškovića sa predstavnicima “Garde Panteri”

    • Vlada Republike Srpske i njen predsjednik Radovan Višković sa dužnim poštovanjem odnose se prema svim organizacijama i udruženjima, proisteklim iz Odbrambeno otadžbinskog rata, saopšteno je iz Vlade RS povodom napisa o spornom kredibilitetu predsjednika udruženja veterana “Garda Panteri”.

    “Naglašavamo da Vlada pruža punu podršku svim aktivnostima koje baštine kulturu sjećanja na stradanja srpskog naroda tokom Odbrambeno otadžbinskog rata, uključujući i ‘Gardu Panteri’, koji su dali nemjerljiv doprinos odbrani Republike Srpske”, stoji u saopštenju.

    Kao razlog današnjeg sastanka Viškovića sa predstvanicima “Garde Panteri” iz Vlade navode podršku koju Vlada i njen predsjednik aktivnostima ovog udruženju.

    “Ovo je bila prilika da predsjednik Vlade Radovan Višković izrazi poštovanje i zahvalnost zbog hrabrosti koju su, u najtežim vremenim za srpski narod, iskazivali pripadnici ‘Garde Panteri’, ne žaleći ni sopstvene živote da bi mi danas živjeli u slobodi”, navode iz Vlade Srpske.

    Iz Vlade su izrazili žaljenje što je prisustvo predsjednika udruženja Petra Cvijetinovića sastanku umanjilo njegov značaj.

    “Istovremeno, ističemo da Vlada niti želi niti može da se miješa u unutrašnju organizaciju bilo kojeg udruženja ili organizacije, proistekle iz Odbrambeno otadžbinskog rata, naglašavajući da će Vlada i resorno ministarstvo i u budućnosti nastaviti da kroz razne programe podrške, radi na unapređenju položaja i statusa boraca i članova njihovih porodica”, zaključeno je saopštenju.

  • “Budžet još u izradi” Višković najavio za vikend sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske

    “Budžet još u izradi” Višković najavio za vikend sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da je budžet Srpske za narednu godinu još u fazi pripreme, a da bi u dane vikenda trebalo da bude održana sjednica Ekonomsko – socijalnog savjeta.

    Višković je naveo da je planirano da budžet uz prateće zakone bude razmatran na sjednici Vlade u ponedjeljak, 6. decembra.

    – Budžet je još u izradi, sabiramo zahtjeve, te ćemo i sa današnjeg sastanka sa privrednicima uvrstiti prijedloge i korigovati određene stavke – rekao je Višković novinarima u Banjaluci.

    On je izrazio zadovoljstvo što u budžetu za narednu godinu neće doći do smanjenja izdvajanja za pojedine stavke, nego će biti povećanja ili uvođenja novih stavki.

    Višković je naveo da je usklađivanje penzija zakonska obaveza, te da će se u tom smislu korigovati ta stavka.

    – Imamo obavezu koju smo preuzeli kao poslodavci za određene budžetske korisnike za uvećanja ličnih primanja i to za plate do 1.000 KM to povećanje će biti pet odsto, a za plate preko 1.000 KM tri odsto – rekao je Višković.

    Prema njegovi riječima, jednokratna naknada za pomoć majkama za novorođenu djecu, koja je do sada bila oko 250 KM, sada će biti 500 KM, a plan je i da se 100 odsto poveća nadoknada za drugo, treće i četvrto dijete.

    – Povećaćemo davanja prema boračkim kategorijama, invalidnine i borački dodatak. Povećaćemo izdvajanja za investicije, tu je i pomoć privredi, lokalnim zajednicama, kao i smanjenje zbirnih stopa poreza i doprinosa – naveo je Višković.

  • “Srpska bila najzaduženija kad je na vlasti bila sadašnja opozicija”

    “Srpska bila najzaduženija kad je na vlasti bila sadašnja opozicija”

    Republika Srpska je bila najviše zadužena 2005. godine kada je sadašnja opozicija bila na vlasti, kada je ukupan dug bio 58,71 odsto BDP-a, a tada nije bilo velike svjetske ekonomske krize, niti poplava, niti pandemije, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

    Saopštenje prenosimo u potpunosti:

    “Ministarstvo finansija Republike Srpske demantuje tvrdnje narodnog poslanika Jelene Trivić koja nastoji uznemiriti građane Republike Srpske uoči zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske netačnim informacijama pozivajući se na izvještaje o stanju duga i poredeći dug Republike Srpske sa dugom Federacije BiH.

    S obzirom na različite ustavne nadležnosti entiteta, ministarstva finansija Republike Srpske i Federacije BiH evidentiraju dug na različit način, jer se veći dio nadležnosti, odnosno finansiranja javnih funkcija vrši sa nivoa kantona unutar FBiH, odnosno u Republici Srpskoj iz Budžeta Republike Srpske. Samim tim, kantoni i treba da evidentiraju dug nastao po tom osnovu, ali se taj dug ne vidi u kvartalnim izvještajima o dugu Federacije BiH, koga objavljuje Ministarstvo finansija FBiH.

    Podsjećamo građane da se ministarstva unutrašnjih poslova, obrazovanje, zdravstvena zaštita i brojne druge funkcije finansiraju sa kantonalnog nivoa u FBiH, te se može zaključiti da podaci koje je upoređivala uvažena narodna poslanica, nisu uporedivi.

    Republika Srpska je bila najviše zadužena 2005. godine kada je sadašnja opozicija bila na vlasti. Tada je ukupan dug bio 58,71% BDP, a tada nije bilo velike svjetske ekonomske krize, niti poplava, niti pandemije. Sa stanjem 31.09.2021. godine ukupan dug Republike Srpske u odnosu na BDP je 53,10%. Podsjećanja radi, Mastrihtskim ugovorom je određena gornja granica duga na nivou 60% BDP-a, što su posljednjih godina uveliko prevazišle brojne članice Evropske unije.

    Takođe, javni dug je 2005. godine bio 54,61%, a prema posljednjim podacima javni dug Republike Srpske je 43,80% BDP-a, što znači da je javni dug sada niži nego u vrijeme dok je Partija demokratskog progresa bila u vlasti.

    U skladu sa međunarodno priznatim kriterijumima za nivo zaduženosti određene zemlje, Republika Srpska se ubraja u red umjereno zaduženih zemalja, a prilikom donošenja odluka o zaduživanju vodi se isključivo interesima građana i privrede Republike Srpske”, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

  • Vlada RS ne mari za preporuke revizora kod javnih nabavki

    Vlada RS ne mari za preporuke revizora kod javnih nabavki

    Vlada Republike Srpske nije preduzimala sistemske mjere za uspješno upravljanje javnim nabavkama, a nijedna od pet preporuka iz revizije učinka na temu “Upravljanje javnim nabavkama u Republici Srpskoj” iz 2017. godine nije u potpunosti sprovedena.

    Ovo se u suštini navodi u izvještaju o naknadnom pregledu sprovođenja preporuka iz izvještaja revizije učinka “Upravljanje javnim nabavkama u Republici Srpskoj”, iz kojeg se može zaključiti da su vlasti u Republici Srpskoj od pet preporuka tri djelimično sprovele, a dvije nisu uopšte.

    Inače, revizija učinka iz 2017. godine utvrdila je da se iz budžeta Vlade RS i javnih ustanova godišnje na javne nabavke potroši oko 400 miliona KM plus investicije koje se finansiraju od međunarodnih kreditora i organizacija. Od 2014. do 2016. godine na javne nabavke iz budžeta institucija Republike Srpske potrošeno je više od 821 milion KM, a kako su naveli revizori, dostupni podaci tada su pokazali značajne nedostatke i odsustvo adekvatnog pristupa Vlade Republike Srpske i ugovornih organa kada je riječ o javnim nabavkama.

    Kako bi se otklonili nedostaci, revizori su tada dali pet preporuka, između ostalog da se Vlada Republike Srpske i ugovorni organi ojačaju kadrovski za javne nabavke, zatim da se uspostave mehanizmi za prikupljanje, praćenje i kontrolu mjera i aktivnosti i na kraju ocijene ostvareni rezultati. Takođe, preporuka je bila i da se definišu mjere kako bi se na pravi način analizirali trenutno stanje i problemi u procesima javnih nabavi, međutim ni ta mjera nije sprovedena.

    “Prisutne su česte izmjene i dopune plana javnih nabavki na godišnjem nivou, a njegova realizacija u ugovornim organima se u rijetkim slučajevima prati”, istakli su revizori.

    U izvještaju o sprovođenju preporuka ističe se i da Vlada Republike Srpske nije uspostavila odgovarajuće mehanizme prikupljanja podataka i inforamcija u oblasti javnih nabavki, što je uticalo na mogućnost vršenja analiza koje bi poslužile kao kvalitetna informaciona osnova za donošenje upravljačkih odluka u oblasti javnih nabavi.

    “U uslovima nedostatka potrebnih podataka i informacija, te odsustva jasnih opredjeljenja i ciljeva nije bilo moguće pratiti postignute rezultate i efekte”, istakli su revizori.

    Rajko Kecman, član Predsjedništva Udruženja građana “Tender”, kaže da je Bosna i Hercegovina jedna zemlja gdje ugovorni organi nisu u obavezi da objavljuju plan javnih nabavki i redovno dostavljaju izvještaje te da su postupci toliko netransparentni da smo po mnogim pokazateljima najgori u Evropi kada je riječ o javnim nabavkama.

    “Nije problem Vlada Republike Srpske, problem su ministarstva i druge institucije, ali najveći problem su političke elite koje su stavile šapu na te postupke i ne dozvoljavaju bilo kakve promjene. Revizori izađu sa preporukama, to se negdje zagubi i sve ostane na istom kao i što je bilo”, rekao je Kecman.

  • Na spisku za interventne nabavke brašno, ulje, šamponi, nafta…

    Na spisku za interventne nabavke brašno, ulje, šamponi, nafta…

    Planom interventnih nabavki za 2022. godinu, koji je u četvrtak donijela Vlada Srpske, obuhvaćeni su, između ostalog, prehrambeni artikli kao što su ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta te konzerve hrane.

    Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, roba koja je predmet interventnih nabavki može se podijeliti u tri grupe – industrijsko-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe stanovništva, roba za potrebe privrede te nafta i naftni derivati.

    Industrijsko-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu, ali i ličnu higijenu, gdje spadaju prašak za veš, šampon za kosu, sapun, četkica za zube, pasta za zube, peškir, sredstvo za pranje suđa, toalet-papir 8/1, a po potrebi i pelene za odrasle.

    Podsjetimo, Srpska nema robne rezerve, a po odredbama Zakona o interventnim nabavkama Vlada Srpske jednom godišnje donosi plan interventnih nabavki.

    Međutim, to što je ovaj plan u četvrtak dobio zeleno svjetlo, u ovom momentu u praksi ne znači ništa, jer se u nabavke neće ići, već će se to raditi, kako saznajemo, tek ako Vlada utvrdi da za to ima osnova, kao što su velike prirodne nepogode, ratno stanje te druge vanredne prilika koje dovode do nestašice.

    Naime, u slučaju uočenih poremećaja, Vlada donosi odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke obezbjeđuju se u budžetu. Nakon toga, nabavljena roba bi se plasirala tamo gdje je najpotrebnija.

    “Osnovni cilj Plana interventnih nabavki je kreiranje polazne osnove koja ima za cilj da obezbijedi kontinuirano snabdijevanje tržišta RS proizvodima, robom i sredstvima koji su neophodni za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva i privrede u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu, a sve s ciljem stabilizacije tržišta i otvaranja mogućnosti za realizaciju drugih mjera koje se preduzimaju s ciljem otklanjanja štetnih posljedica eventualnih poremećaja”, kažu za “Nezavisne novine” u Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da je situacija u kojoj se sada nalazimo dokaz da Srpskoj trebaju robne rezerve.

    “Imamo vrlo veliki broj siromašnog stanovništva i intervencije smo trebali da imamo unazad dvije-tri godine. Imamo veoma mnogo ljudi koji nemaju ni hljeba na tanjiru”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Sa druge strane, Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma Republike Srpske, kaže da se plan interventnih nabavki radi u skladu sa potrebama cijele Republike Srpske, odnosno raspoređeno po gradovima, opštinama i svim lokalnim zajednicama.

    “U okviru Plana interventnih nabavki definisano je više od 850 dobavljača, odnosno privrednih subjekata koji mogu biti nosioci snabdijevanja u svim našim lokalnim zajednicama”, istakla je Gašićeva.

    Ona je napomenula da u slučaju bilo kakve potrebe Vlada ima mehanizme i načine da realizuje svaku vrstu interventne nabavke svake vrste proizvoda.

    “Kao što smo imali priliku da vidimo kako da se ponašamo u poplavama, koje su se dešavale u proteklim periodima u zavisnosti od lokaliteta i od zajednice u kojima se može desiti potreba za interventnom nabavkom, ovaj plan se može podijeliti na određene segmente djelovanja za određeni broj stanovnika na određenoj teritoriji”, rekla je Gašićeva.

    Gašićeva je rekla da je Zakonom o interventnim nabavkama predviđeno da se sredstva za eventualne interventne nabavke pronalaze u budžetu Republike Srpske zaključujući da ne postoji bilo kakva sumnja ili nedoumica na koji način Vlada Srpske može da sprovede Plan interventnih nabavki ukoliko dođe do potrebe.

  • Vlada Srpske: Za ublažavanje posljedica virusa korona 71,5 miliona KM

    Vlada Srpske: Za ublažavanje posljedica virusa korona 71,5 miliona KM

    Vlada Republike Srpske usvojila je na današnjoj sjednici Izvještaj o radu Kompenzacionog fonda Republike Srpske za period januar – jun 2021. godine.

    Upravni odbor Kompenzacionog fonda je u periodu 01.01.2021-30.06.2021. godine ukupno je održao 12 sjednica (pet redovnih i sedam telefonskih), te za sanaciju i ublažavanje štetnih posljedica virusa korona zaključcima odobrio sredstva u ukupnom iznosu od 71.474.795 KM i to:

    • Zdravstvo 50.547.909 KM
    • Privreda 4.207.455 KM
    • Poljoprivreda 8.200.000 KM
    • Zavod za zapošljavanje 6.000.000 KM
    • Turistički vaučeri 1.943.104 KM
    • Dezinfekcija škola 576.325 KM

    Iz Vlade Srpke podsjećaju da kada se uzmu u obzir i isplate za sanaciju i ublažavanje štetnih posljedica virusa korona iz 2020. godine, ukupno isplaćena sredstva zaključno sa 30.06.2021. godine iznose 241.263.396 KM (Kompenzacioni fond 122.718.789 KM i Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske – 118.544.606 KM).

    Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o koncesijama, po hitnom postupku.

    Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi propisivanja koncesione naknade za ustupljeno pravo i koncesione naknade za korišćenje koncesije u oblasti sporta, koja do sada nije bila propisana, a javila se potreba za dodjelu koncesija u toj oblasti.

    Ove izmjene Zakona iskorišćene su da se propiše primjena propisa na postupak izgradnje energetskih objekata, instalisane snage manje od 250 kW, započete prije propisivanja obaveze da se za ove objekte zaključi ugovor o koncesiji, budući da u prošlosti za te objekte nije bilo takve obaveze.

    Vlad je danas utvrdila je Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama po hitnom postupku.

    • Uzimajući u obzir vanrednu situaciju koja je na snazi, kao i obavezu Republike da u skladu sa Ustavom Republike Srpske i relevantnim zakonskim propisima preduzme određene mjere radi zaštite i spasavanja života i zdravlja građana Republike Srpske, predložena je dopuna člana 18. Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama na način da Vlada Republike Srpske aktima iz svoje nadležnosti uredi način izvršavanja mjera za zaštitu i spasavanje u vanrednim situacijama koje su utvrđene ovim i drugim zakonima, kao i dopuna člana 47. predmetnog zakona u smislu utvrđivanja nadležnosti Republičkog štaba za vanredne situacije za predlaganje Vladi Republike Srpske mjera za zaštitu i spasavanje u vanrednim situacijama – ističe se u saopštenju.

    Vlada Republike Srpske je donijela odluku o isplati 1.835,893 KM za socijalno zbrinjavanje 713 radnika iz 32 preduzeća koji su procesom, privatizacije, stečaja ili likvidacije preduzeća ostali bez zaposlenja.

    Ovim sredstvima se Fondu PIO Republike Srpske uplaćuje iznos od 1.820.107 KM, za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, od čega se iznos od 278.544 KM odnosi na uplatu doprinosa za PIO za 33 radnika iz 22 preduzeća, koji su se prijavili na Јavni poziv Fonda PIO otvoren do 31.12.2021. godine i koji sa uplatom navedenih sredstava stiču uslove za starosnu penziju, a ЈU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske se uplaćuje iznos od 15.785 KM, za uplatu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.

    • Budžetom za 2021.godinu za socijalno zbrinjavanje radnika planirano je 5.050.000 KM, a rebalansom budžeta ovaj iznos je povećan na 6.050.000 KM – dodaju iz Vlade Srpske.

    U periodu od 2004. godine do 31.12.2020. godine, ukupno uplaćena sredstva za realizaciju Programa socijalnog zbrinjavanja radnika iznose 196.062.710, KM.

    Tim sredstvima je izvršeno zbrinjavanje 64.839 radnika iz 459 preduzeća, od kojeg broja je putem Јavnog poziva omogućeno ostvarivanje prava na starosnu penziju za 7.683 radnika iz preduzeća koja su u procesu privatizacije, stečaja i likvidacije. Izuzimajući iznos povrata sredstava iz stečajne mase, u periodu od 2004. do 31.12.2020. godine za socijalno zbrinjavanje radnika iz Budžeta Republike Srpske su izdvojena sredstva u iznosu od 176.019.151 KM.

    Vlada Republike Srpske donijela je Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2022. godinu.

    • Odredbama Zakona o interventim nabavkama Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave – naglašava se u saopštenju.

    Ministarstvo trgovine i turizma u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave sačinjava listu nosilaca snabdijevanja, a nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave su privredna društva i druga pravna i fizička lica koja su osposobljena da na najbolji način, blagovremeno i efikasno, učine dostupnim proizvode, robu i sredstva.

    Planom interventnih nabavki sačinjena je lista od 856 dobavljača u 51 lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj, a opštine Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Vukosavlje, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Srebrenica izjasnile su da nemaju registrovanih privrednih društava, pravnih i fizičkih lica koja su osposobljena, organizaciono, kadrovski i materijalno-tehnički da vrše ulogu nosioca snabdijevanja, a interventno snabdijevanje u ovim lokalnim zajednicama će se, u slučaju potrebe, sprovoditi u skladu sa odredbama zakona – dodaje se u saopštenju.

    Na današnjoj sjednici Vlade Republike Srpske je, na prijedlog UO Kompenzacionog fonda Republike Srpske, donijela je Uredbu o postupku dodjele sredstava privrednim subjektima u oblasti prevoza lica u drumskom saobraćaju za saniranje finansijskog gubitka zbog posljedica pandemije virusa korona.

    Cilj donošenja ove uredbe je pružanje finansijske podrške, u periodu od 1. maja do 31. jula 2021. godine, za održavanje likvidnosti privrednih subjekata koji imaju finansijski gubitak zbog posljedica pandemije virusa korona.

    • Procjena je da su za saniranje finansijskog gubitka, za ovaj sektor, za period od maja do jula 2021. godine potrebna sredstva u iznosu do 1.200.000,00 KM. Napominjemo da je do sada za ovaj sektor, za period od marta 2020. godine do aprila 2021. godine pružena finansijska pomoć u iznosu od oko 6,5 miliona KM. Postupak dodjele sredstava sprovodiće Ministarstvo saobraćaja i veza – ističu iz Vlade Srpske.

    Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o davanju saglasnosti na Red vožnje u željezničkom putničkom saobraćaju za 2021/2022. godinu.

    Prema Redu vožnje, broj lokalnih putničkih vozova za period 2021/22 godina ostaje na istom nivou kao i važeći Red vožnje, što znači da će ukupno 27 vozova u unutrašnjem lokalnom saobraćaju saobraćati na prugama Republike Srpske u 24 časa.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o prenosu prava svojine na zalihama medicinskog materijala, zaštitne opreme i sredstava za dezinfekciju u ukupnoj vrijednosti od 722.411 KM bez PDV-a, nabavljenih u okviru “Hitnog projekta COVID-19 za BiH” dio za Republiku Srpsku, sa Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske na registrovane ustanove socijalne zaštite za smještaj korisnika u Republici Srpskoj.

    Cilj “Hitnog projekta COVID-19” je jačanje pružanja zdravstvene zaštite, jačanja otkrivanja i izvještavanja o slučajevima oboljelih i praćenja kontakata, pružanja podrške za implementaciju mjera socijalnog distanciranja, jačanje zdravstvenog sistema, pružanje podrške pripravnosti za komunikaciju i aktivnost, pružanje podrške za životinjsko i zdravlje životne sredine, vršenje gotovinskih transfera ugroženim domaćinstvima ekonomski pogođenim posljedicama pandemije. Kroz aktivnost pružanja pomoći ugroženim domaćinstvima i pojedincima, planirana je nabavka paketa medicinskog materijala, zaštitne opreme i higijenskih sredstava za sve registrovane ustanove socijalne zaštite za smještaj korisnika u Republici Srpskoj.

    Svaka ustanova je dobila robu direktno proporcionalno broju smještenih korisnika i na osnovu njihove planirane potrošnje za vremenski period od šest mjeseci.