VRBAS Media

Oznaka: visoki predstavnik u bih

  • Rusija i Kina predale nacrt rezolucije za ukidanje ovlašćenja visokog predstavnika

    Rusija i Kina predale nacrt rezolucije za ukidanje ovlašćenja visokog predstavnika

    Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja imenovali su Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.

    Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzime funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina.

  • “Nema više visokog predstavnika” Kovačević poručuje da u BiH ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon

    “Nema više visokog predstavnika” Kovačević poručuje da u BiH ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon

    U BiH više nema visokog predstavnika, tako da ne postoji niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon, izjavio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH za unutrašnju politiku Radovan Kovačević.

    Povodom prijedloga Valentina Incka da BiH donese zakon koji kažnjava negiranje genocida i glorifikovanje ratnih zločinaca, Kovačević je naveo da je Incko podnio ostavku koja je konstatovana u UN i da novi visoki predstavnik za BiH nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma u UN koji je jedini relevantan za izbor visokog predstavnika.

    – To znači da u BiH visoki predstavnik više ne postoji. U tom smislu ne postoji apsolutno niko ko bi mogao da nametne bilo kakav zakon a da bi to na bilo koji način bilo relevantno – rekao je Kovačević za “Sputnjik”.


    On je istakao da Republika Srpska ni na koji način ne može više da prihvata i da toleriše kršenje Dejtona.

    – Mi duboko vjerujemo da je vrijeme nametanja bilo kakvih zakona ili rješenja u BiH prošlost, i da će izabrani politički predstavnici, koji nose odgovornost od građana u ovoj zemlji, preuzeti odgovornost za budućnost ove zemlje i da će u BiH postati relevantna samo ona rješenja i zakoni do kojih se dođe dogovorom – zaključuje Kovačević.

  • “Očigledno da se u BiH vraća međunarodni intervencionizam“ Dodik tvrdi da izbor visokog predstavnika nije legalan

    “Očigledno da se u BiH vraća međunarodni intervencionizam“ Dodik tvrdi da izbor visokog predstavnika nije legalan

    U razgovoru o visokim predstavnicima međunarodne zajednice koji su danas imali članovi Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da pokušaj imenovanja visokog predstavnika nije u skladu sa Aneksom deset Dejtonskog sporazuma.

    Moja opservacija na tu temu bila je vrlo jasna prema gostima koji su bili tu, njihov odgovor je bio da smo mi Republika Srpska i da smo samo mi i Rusija ostali još na toj strani, što je jedan naivan pokušaj da se pripiše Republici Srpskoj priča o navodnom ruskom uticaju – rekao je Dodik.

    Ni Amerika ni Evropa nisu fer, dodao je, ako traže da poštujemo nelegalan izbor visokog predstavnika koji je mimo propisa i da Savjet bezbjednosti bude zaobiđen oko ovog izbora.

    Mislim da smo to veoma jasno rekli našim partnerima iz EU i SAD. To je nešto što će ostati naša politika i kada visoki predstavnik dođe. Ponavljam, ja ne komentarišem ličnost, već funkciju koja se zove visoki predstavnik i ta funkcija traži da bude potvrđena u Savjetu bezbjednosti i još nemamo tu potvrdu, a naš stav je ako nema te potvrde on nije legalan- jasan je Dodik.

    Dodao je da je očigledno da se u BiH opet vraća međunarodni intervencionizam.

    – On ima za cilj da ostvari bolesna očekivanja samo jedne strane. Kroz najave mogućeg dolaska Kristijana Šmita, umjesto nejakog Incka, sada se pokušava napraviti neko jak ko bi opet bio po volji Bošnjaka da nameće i centralizuje, a objekti toga bili bi Srbi i Hrvati, jer po njihovom mi nismo momci koji slušaju centralni komitet Bošnjačke političke partije SDA i njihovog nastojanja da nam prodaju neke stvari “pod bubrege“- kazao je Dodik.

  • Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Pred Šmitov dolazak “Strah od novih sukoba i zastoja”

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.


    Njemački političar Kristijan Šmit postaće novi međunarodni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini 1. avgusta, naslijedivši Valentina Incka, austrijskog zvaničnika koji je tu funkciju obavljao 12 godina. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) međunarodni je entitet koji nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine.

    Nakon što je Incko podnio ostavku 27. maja, Šmita je imenovao Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC), tijelo od 11 članova, uključujući i SAD, koje visokom predstavniku pružaju političke smjernice. Protiv je bila samo jedna članica – Rusija.

    Četiri stručnjaka upoznata sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu rekli su za “Glas Amerike” da je Šmitovo imenovanje prilika da se poprave neka pitanja u Bosni i Hercegoivini, ali da bi to moglo dovesti i do novih problema.

    “S jedne strane imate visoki rizik”, rekla je Majda Ruge, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose u Berlinu. “Rusija nije pristala na odluku upravnog odbora PIC-a da odobri nominaciju i tome se vrlo jasno protivi”.

    Ruska ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila je da bi imenovanje Šmita trebalo da zvanično potvrdi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodeći na svojoj web stranici da “u suprotnom nijedan imenovani neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet niti će se smatrati visokim predstavnikom”.

    Savjet bezbjednosti je 29. juna, na zahtjev Rusije, održao sjednicu po ovom pitanju. Rusija je saopštila da bi Savjet bezbjednosti trebalo da potvrdi imenovanje rezolucijom – na koju bi, inače, Rusija kao stalna članica mogla da uloži veto. Druge zemlje su se usprotivile toj ideji, napominjući da je jednoglasna podrška Savjeta poželjna, ali ne i pravno potrebna.

    Kako Savjet bezbjednosti nije glasao, postalo je jasno da će Šmit preuzeti funkciju u avgustu. Kao odmazdu, neki se stručnjaci plaše, Rusija bi mogla da stavi veto na obnavljanje mandata EUFOR-a u novembru.

    EUFOR je vojna misija u Bosni i Hercegovini koja nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i sastoji se od oko 600 vojnika. Savjet bezbjednosti svake godine obnavlja mandat EUROFOR-u, a ako to ne učini, to bi moglo da stvori nove krize.

    “Da li je vrijedan ovog rizika, zaista bi zavisilo od toga šta radi Kristijan Šmit i od toga šta je njemačka vlada odlučila da učini da bi ga podržala u tim naporima. Takođe postoji mogućnost da ne bude promjena, da ostane više po starom, što takođe nije malo vjerovatno”, rekla je Ruge.

    Tanja Domi, profesorica u Školi međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, koja je radila za misiju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH – rekla je da bi SAD i Britanija već trebalo da razmišljaju o tome kako spriječiti taj scenario “ne za mjesec dana” već “sada”.

    Rusija se godinama zalaže za zatvaranje OHR-a i tradicionalno se protivi odlukama i saopštenjima PIC-a.

    Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini, Igor Kalabuhov, često kaže da više od 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma, Bosni i Hercegovini više nije potreban međunarodni nadzor. U martu je, obraćajući se BH novinarima u Banjaluci, rekao: “Ovaj institut mora biti zatvoren nakon 25 godina kako bi sve stranke u Bosni i Hercegovini mogle imati mogućnost da se same dogovore o budućnosti zemlje”.

    Na tom položaju Rusija podržava Srbe, čiji je političar Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva BiH, često vrijeđao Incka i više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske.

    “Svi stoje okolo i gledaju, a opet se ništa nije promijenilo”, rekla je Domi.

    PIC je 2008. uspostavio takozvanu “Agendu 5 + 2” – zahtjeve koje vlasti Bosne i Hercegovine moraju da ispune da bi OHR bio ukinut. Mnogi od ovih ciljeva još nisu postignuti, uključujući jaču vladavinu prava i raspodjelu imovine između države i ostalih nivoa vlasti.

    Stručnjaci rekli su za “Glas Amerike” da nije pravo vrijeme za zatvaranje OHR-a, a plašili su se novih sukoba i većeg političkog zastoja što bi zemlju učinilo još manje funkcionalnom.

    Ivana Stradner, naučna saradnica sa Američkog instituta za preduzetništvo u Vašingtonu, rekla je da je razlog ponašanja Rusa njihov cilj da spriječe dalje širenje Evropske unije i NATO-a. Rusija već nije zadovoljna time što su se dvije zemlje Zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, pridružile NATO-u i žele da spriječi Bosnu i Hercegovinu da učini isto, rekla je ona.

    U martu 2021. godine ruska ambasada u Bosni saopštila je: “U slučaju praktičnog zbližavanja Bosne i Hercegovine i NATO-a, naša zemlja moraće da reaguje na takav neprijateljski korak”.

    Kompletan tekst pročitajte na portalu Glas Amerike.

  • Dodik: Njemački parlament nije mjesto gdje se imenuju visoki predstavnici

    Dodik: Njemački parlament nije mjesto gdje se imenuju visoki predstavnici

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da njemački parlament nije mjesto gdje se imenuju visoki predstavnici, već je to isključivo Savjet bezbjednosti UN, te da to ozbiljna država kakva je Njemačka zna.

    Dodik je ocijenio da političar formata Kristijana Šmita zna kakve su procedure za imenovanje visokog predstavnika predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom i da će izbjeći avanturizam nelegalnim dolaskom u BiH.

    “Rečenicu da mu na raspolaganju stoje izvršna ovlaštenja, koju je izgovorio pred njemačkim parlamentom, vidim kao neupućenost u mandat i ovlaštenja institucije visokog predstavnika onako kako je predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom”, istakao je Dodik, upitan da prokomentariše Šmitovu izjavu da će 1. avgusta stupiti na dužnost visokog predstavnika u BiH i da su mu na raspolaganju izvršna ovlaštenja Kancelarije visokog predstavnika, koja je i dalje potrebna BiH.

    Dodik je naglasio da i dalje smatra da je vrijeme međunarodnog intervencionizma na način kako je dio međunarodne zajednice tretirao BiH – prošlost i da je davno bio trenutak da o budućnosti BiH razgovaraju oni koji svoje mandate crpe na izborima.

    “Neizabrani stranac, koji bi eventualno došao i to još mimo odluke Savjeta bezbjednosti, suspendovao bi i ono malo demokratskih iskoraka koji su u 26 godina protektorata napravljeni. Kakvu nam poruku šalju 26 godina nakon okončanja građanskog rata ako je jedini vid pomoći BiH namjesnik i to nametnut mimo svih procedura i pravila neka se zapitaju svi, posebno oni koji oduševljeno dočekuju protektora, koji bi trebalo da ispunjava njihove ratne želje i ciljeve”, istakao je Dodik.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao je da, ako EU od BiH očekuje da bude pravna i uređena država, ne bi smjela da na nepravan način više interveniše u BiH.