VRBAS Media

Oznaka: visoki predstavnik u bih

  • Šmit ponovo tema Savjeta bezbjednosti?

    Namjera zvanične Moskve da u Savjetu bezbjednosti UN-a zatraži glasanje o Nacrtu rezolucije za zatvaranje OHR-a do kraja jula naredne godine izazvala je oprečne reakcije u BiH i na širem području.

    Predstavnici srpskog naroda i djelimično Hrvata ovu ideju su dočekali s odobravanjem, dok je najveći dio zapadnih predstavnika ovu ideju, barem u prvim izjavama, u potpunosti odbacio.

    Kako je rečeno “Nezavisnim” od strane dobro upućenog međunarodnog izvora, ovaj manevar Moskve ne predstavlja konačni stav, već početnu pregovaračku poziciju s ciljem da, kako nam je rekao naš izvor, Moskva pristane na produžetak misije OHR-a uz uslov za fiksni termin za zatvaranje i ostanak Savjeta za implementaciju mira, koji bi nastavio svoj posao i nakon zatvaranja ove kancelarije.

    Naši sagovornici ističu da je nemoguće razumjeti priču o OHR-u ako se ona ne stavi u širi kontekst namjere Moskve da sa Zapadom uredi odnose u Evropi, i podrškom Evrope, a prevashodno Njemačke, da se u odnosima s Rusijom ostvari predvidljivost, smanjenje eskalacija i rješavanje većine otvorenih pitanja.

    Najvažnije pitanje za Rusiju u Evropi je status Krima i s njim povezano pitanje sankcija protiv Rusije i ekonomskih odnosa sa Zapadom, poglavito s Evropom. Krim ta zemlja smatra svojom teritorijom, a Zapad, uključujući i Njemačku, neotuđivim dijelom ukrajinske teritorije. Problem sa Krimom je u činjenici da je Zapad, sa SAD na čelu, dozvolio otcjepljivanje Kosova, dijela teritorije Srbije, mimo saglasnosti Beograda, što je Rusiji, prema njihovom uvjerenju, dalo legitimnost da bez saglasnosti Kijeva na sličan način podrži otcjepljenje Krima.

    Rusija i SAD su na nedavno održanom samitu pokušali ostvariti neki dogovor u vezi s odnosima dvije zemlje, a dometi tog samita još nisu jasni u potpunosti. Zasad se čini da SAD pokušavaju odnose ograničiti na pitanja poput sajbersigurnosti, klimatskih promjena i strateškog naoružanja, dok Rusija želi da na stolu budu i druga pitanja. U daljim odnosima Rusije i SAD ključnu ulogu će imati Njemačka, a biće zanimljivo kako će se ta situacija razvijati nakon što Angela Merkel, do kraja ove godine, ode u političku penziju.

    U Briselu ističu da su uslovi za zatvaranje OHR-a jasni i da su oni sadržani u agendi 5+2, koja je jednoglasno usvojena u Savjetu za implementaciju mira prije 13 godina. EU se, kako naglašavaju, raduje saradnji s Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, a podvlače da će zadatak EU biti, kao i do sada, da s BiH radi na ispunjavanju 14 preporuka Evropske komisije iz Mišljenja o kandidaturi BiH za članstvo u EU.

    “Ove reforme su ključne za dokazivanje da BiH ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu sa težnjama svojih građana”, naglasili su oni.

    Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, izjavio je da je visoki predstavnik davno trebalo da ode iz BiH, a da OHR bude zatvoren.

    “Ukoliko želimo da govorimo o bilo kakvoj budućnosti BiH, onda ta budućnost može da bude zasnovana isključivo na dogovoru političkih predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih”, rekao je Kovačević, a prenosi Srna.

    Govoreći o inicijativi Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN-a, Kovačević je istakao da takve inicijative postoje zahvaljujući rukovodstvu RS i Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije, izjavio je da očekuje da se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN nađe kompromisno rješenje, gdje bi rok za zatvaranje OHR-a bio produžen na dvije godine, prenosi Srna.

    Jovanović je povodom zahtjeva Rusije rekao da bi se to moglo dogoditi s obzirom na to da zapadne velike sile ne žele konfrontaciju sa Rusijom i Kinom o pitanju koje je nazvao minornim.

    Sve ostale članice PIC-a, osim Rusije, smatraju da je pitanje imenovanja Šmita riješeno te da to nije pitanje o kojem odlučuje Savjet bezbjednosti. Zanimljivo je i da je Kina bila članica PIC-a, ali da je na svoju inicijativu dobrovoljno napustila to tijelo, a analitičari smatraju da je to iz razloga što Kina u Evropi želi ekonomski, a ne politički uticaj.

    Šansa da stranci spase obraz
    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je ruska inicijativa da se u Savjetu bezbjednosti UN glasa o Nacrtu rezolucije koja predviđa ukidanje OHR-a spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz s obzirom na to da je u cijelom regionu, a posebno u BiH, pravila mnoge greške.

    “Imala je nejednak pristup i tretman te prilično subjektivan odnos prema onome što je BiH. Očekivali smo više tolerancije, pravde, pravednosti kada je riječ o potrebama konstitutivnih naroda, što je, nažalost, izostalo”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da su mnogi težili centralizaciji BiH, umjesto da daju šansu decentralizovanoj zemlji s ciljem da ona postigne dobre rezultate. “Na taj način su nas zablokirali”, dodala je Cvijanovićeva. Ona je istakla da rusku inicijativu vidi kao mogućnost da međunarodna zajednica izađe čistog obraza ili da ga bar spasi nakon svih godina raznih eksperimenata u BiH.

  • Kovačević: budućnost BiH zasnovana na dogovoru predstavnika konstitutivnih naroda

    Kovačević: budućnost BiH zasnovana na dogovoru predstavnika konstitutivnih naroda

    Portparol SNSD-a Radovan Kovačević izjavio je da je visoki predstavnik davno trebalo da ode iz BiH, a da Kancelarija visokog predstavnika (OHR) bude zatvorena.

    Ukoliko želimo da govorimo o bilo kakvoj budućnosti BiH, onda ta budućnost može da bude zasnovana isključivo na dogovoru političkih predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih – rekao je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, svi oni koji smatraju da protektor treba i dalje da upravlja BiH vode BiH u nestanak.

    Govoreći o inicijativi Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija /UN/, Kovačević je istakao da takve inicijative imamo zahvaljujući rukovodstvu Republike Srpske i srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, koji je na prinicipijelan način gradio odnose sa Ruskom Federacijom i Kinom.

    – To ranije nismo imali. Pogotovo nismo imali ovakvu jasnu ulogu Kine, koja govori da Republika Srpska mora da bude poštovana. To su velike pobjede za malu Republiku Srpsku, kakvih će biti mnogo više u budućnosti – rekao je Kovačević sinoć za ATV.

    Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH, Kovačević je rekao da se problem sa ovim pitanjem nalazi u Federaciji BiH, dok je Republika Srpska uvijek dio rješenja i nikada uzrok problema.

    Kad je riječ o reagovanju opozicije u Srpskoj na ideju srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika o objedinjavanju funkcija predsjednika Republike i člana Predsjedništva, Kovačević je naveo da su se od opozicije mogle čuli samo dnevno-političke i populističke izjave.

    – Republika Srpska ovim ne bi izgubila ništa. Ovim bi predsjednik Republike Srpske, kao predstavnik Srpske u državnoj zajednici BiH predstavljao Republiku Srpsku. Time bi dobio i onaj dio suvereniteta koji su dijelom oduzeli predsjedniku Republike, koji je po Ustavu bio vrhovni komandant – naglasio je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, Ustav Republike Srpske kaže da predsjednik Republike predstavlja Republiku Srpsku i izražava njeno državno jedinstvo.

    – Koji bi bio bolji način za to od toga da on izražava njeno državno jedinstvo i na nivou BiH i da predstavlja Srpsku i na nivou BiH i u međunarodnoj komunikaciji – pitao je Kovačević.

    Govoreći o rotiranju na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Kovačević je rekao da se od Željka Komšića može očekivati samo da će pokušavati da pravi određene probleme, kao što je radio i do sada.

    – To je jedino što on može. Riječ je o čovjeku koji nema nikakav legitimitet u Predsjedništvu BiH. On će da radi na tome da prava konstitutivnih naroda bude manje, da Republike Srpske bude manje. Ali, Milorad Dodik će nastaviti da radi svoj posao da Republike Srpske svakim danom bude sve više – poručio je Kovačević.

  • Rusija traži da se glasa o ukidanju OHR-a u BiH

    Rusija traži da se glasa o ukidanju OHR-a u BiH

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi u četvrtak, 22. jula ove godine, glasati o tome da se funkcija visokog predstavnika i njegove kancelarije u Bosni i Hercegovini ukine! Tako barem zahtijeva Rusija, piše portal Politički.ba.
    Ona je podnijela nacrt rezolucije kojim traži da se 31. jula naredne godine ukine funkcija visokog predstavnika i OHR ugasi.

    Prema navodima diplomata s kojima su razgovarali novinari agencije France-Presse (AFP), zatraženo je da se glasa u četvrtak poslije podne po njujorškom vremenu.

    Sada je na Francuskoj, predsjedavajućoj zemlji, da potvrdi taj vremenski okvir, prenosi AFP.

    OHR i visoki predstavnik predmet su polemika već godinama, a posljednjih sedmica je ponovo aktuelizovana. Ona suprotstavlja Rusiju Zapadu, posebno Njemačkoj, čiji bivši ministar Kristijan Šmit treba 1. avgusta preuzeti mandat visokog predstavnika.

    Zapadni diplomati smatraju da Savjet bezbjednosti u imenovanju visokog predstavnika za BiH nema nikakve ingerencije.

    Rusija se s tim ne slaže.

    Njen ambasador u UN-u saopštio je prošlog mjeseca da “kategorički odbija” imenovanje Šmita na poziciju šefa OHR-a.

    Za SAD, s druge strane, to je “gotova stvar”.

    Ujedinjeni narodi nemaju ništa s imenovanjem visokog predstavnika, o kojem odlučuje Savjet za provođenje mira (PIC), stav je Washingtona.

    AFP citira jednog od diplomata koji kaže da ruski nacrt rezolucije nema drugi cilj nego “potkopati instituciju” koju predstavlja Kancelarija visokog predstavnika.

  • Banjac: Napokon rezolucija o ukidanju ovlaštenja visokog predstavnika

    Banjac: Napokon rezolucija o ukidanju ovlaštenja visokog predstavnika

    Predsjednik Narodne partije Srpske (NPS) Darko Banjac rekao je da rusko i kinesko upućivanje rezolucije za ukidanje ovlaštenja visokog predstavnika u BiH pokazuje da u dijelu međunarodne zajednice postoje savjesne zemlje koje znaju da je visoki predstavnik generator krize, nesporazuma i nedogovora u BiH.

    Banjac je rekao da je to učinjeno napokon, te da se minuli rad visokih predstavnika negativno ispoljio na cijelu BiH.

    – Više nego jasno je da su u proteklom periodu oni koristili ovlaštenja i kršili prava građana izlazeći iz okvira Dejtonskog sporazuma. Stav Rusije i Kine je da visoki predstavnik nije više potreban narodima u BiH, koji treba da se međusobno dogovore i da idu u tom pravcu, a ne da imaju tutora. Svaka zemlja koja ga ima ne može da ide naprijed, pa ni ka EU – rekao je Banjac koji je i poslanik u Narodnoj skupštini.

    On je dodao da je paradoksalno da neke zemlje EU traže da postoji visoki predstavnik, iako BiH ne može s njim u EU.

    Govoreći o hapšenju direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, osumnjičenog i za malverzacije u vezi sa falsifikovanom diplomom, Banjac je rekao da se i na tom planu može vidjeti dosadašnji negativan uticaj visokih predstavnika.

    – I OBA je formirana silom odluka visokog predstavnika, a to nije bilo u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Suština je da su oni nametali rješenja koja nisu funkcionalna, pa tako i na ovom planu. Jedna od nefunkcionalnih agencija je definitivno OBA – ocijenio je Banjac.

    Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U nacrtu rezolucije se navodi da ovlaštenja data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

  • Moskva i Peking dali Šmitu rok od godinu dana: Hoće li Rusija i Kina uspjeti da zatvore OHR

    Dvije svjetske velesile, Rusija i Kina, podijelile su članicama Savjeta bezbednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    Unacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali samo do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika (OHR).

    Stručnjak za međunarodne odnose, Miloš Šolaja, kaže za Srpskainfo da je izvjesno da novi visoki predstavnik Kristijan Šmit dolazi u BiH 1. avgusta, kako je i najavljeno, i da je ova rezolucija prećutan način da se prihvati njegov dolazak.

    – O dolasku Šmita se nije glasalo u Savjetu bezbednosti, iako je u njihovom mandatu bilo postavljeno pitanje kako će se izvesti njegov dolazak, a da to ne izazove neke političke i druge napetosti i suprotnosti – kaže Šolaja.

    On ističe da Rusija i Kina nisu predale ovu rezoluciju tek tako.
    – Obje glasaju za visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti, iako Kina do sada nije bila aktivan učesnik svih tih procesa u Savjetu bezbednosti, s obzirom da je i postjugoslovenska kriza bila geografski daleko od nje. Međutim, Kina se sada stavlja zajedno s Rusijom u aktivnu ulogu i postaje jedna od zainteresovanih zemalja za stanje u Evropi, a samim tim i u regionu jugoistoka Evrope, čega je BiH dio. BiH je svakako dio ukupnih politika na Balkanu – objašnjava Šolaja.

    Podsjeća da Kina ima svoj porogram 17+1 i da joj je u okviru inicijative stalo da bude što aktivnija i da ima određene konstruktivne odnose sa svim zemljama Evrope.

    – Sada se zajedno s Rusijom stavlja u aktivnu ulogu i to je ono što je apsolutno novo i na neki način nije iznenađenje. Ovo što je sadržano u nacrtu rezolucije jeste da se razgovara da se konkretno postavi i neki vremenski rok za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, što Savjet bezbednosti, koji ima mandat da potvrđuje ili osporava visokog predstavnika, drži u ruci. To je različito od onih pet ciljeva i dva uslova koje je postavila Evropska unija – kaže Šolaja.

    Dodaje da se ovim potezom Rusije i Kine sada već obavještava da bi u praktičnom smislu, kasnije u pravnom i svakom drugom, mandat visokog predstavnika trebao da bude priveden kraju.

    – Vjerovatno će u razradi te rezolucije Kina i Rusija davati i konkretne prijedloge kako mandat visokog predstavika prestaje – jasan je Šolaja.

    Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primijenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ocjenjuje da uložena inicijativa Rusije i Kine u suštini znači razmatranje njihovog stava da je potrebno ukidanje kancelarije visokog predstavnika, što neće biti ni brzo ni jednostavno.

    Dok se sva ta polemika bude vodila, Šmit će imati u rukama godinu dana bonska ovlašćenja i mandat visokog predstavnika. Šta će se u tih godinu dana dešavati pratiće i Rusija i Kina, ali i zapadni partneri, koji su aminovali i uredili na neki način dolazak Šmita na tu funkciju. Sigurno je da u tih godinu dana ulazimo u jedan nemiran period, jer Rusija i Kina imaju snagu u Savjetu bezbednosti, ali je sigurno i to da se neće baviti tom pričom samo radi BiH, već prije svega, zbog svog zasebnog interesa, a to je odnos prema SAD, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zapadnim partnerima – kaže Davidović za Srpskainfo.

    U svemu tome, dodaje, imaćemo priliku da pratimo način na koji će velike sile rješavati svoje međusobne odnose, povodom jedne epizode koja se zove visoki predstavnik u BiH.

  • Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Rezolucija koju su Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija predložile Rusija i Kina, a koja donosi prijedlog ukidanja Ureda visokog predstavnika u našoh zemlji, neće promijeniti agendu Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

    U komentaru za naš portal iz Evropske komisije su kazali kako se EU raduje dobroj saradnji s gospodinom Christianom Schmidtom, kojeg je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) od 1. augusta imenovao novim međunarodnim visokim predstavnikom (OHR) za Bosnu i Hercegovinu, u skladu s ranijim procedurama.
    “Računamo na to da će OHR nastaviti raditi na dnevnom redu s pet ciljeva i dva uvjeta dogovorena 2008. godine, jer ovaj program ‘5 + 2’ za zatvaranje OHR-a još nije ispunjen”, kazala je za Klix.ba glasnogovornica EU Anna Pisonero-Hernandez.

    Kaže i kako EU nastavlja saradnju s BiH na provedbi 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU i očekuje da će iskoristiti naredne mjesece u napretku u ispunjavanju tih ciljeva.

    “To podrazumijeva implementaciju važne vladavine zakona i pravosudne reforme te pokretanje ustavnih i izbornih reformi. Te su reforme ključne za dokazivanje da Bosna i Hercegovina ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu s težnjama svojih građana”, zaključila je ona.

    VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A
    Rusija i Kina predložile rezoluciju kojom žele ukinuti visokog predstavnika u BiH
    U srijedu smo izvjestili kako su Rusija i Kina predložile rezoluciju Vijeću sigurnosti Ujednjenih nacija, kojom bi se odmah oduzele ovlasti visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Rezolucija podržava imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta do 31. jula 2022. godine, za kada je prema njoj predviđeno zatvaranje Ureda visokog predstavnika, navodi se dalje.

  • Razvlašćivanje visokog predstavnika šansa da BiH krene naprijed

    Razvlašćivanje visokog predstavnika šansa da BiH krene naprijed

    Nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, a koji su Rusija i Kina podijelile članicama Savjeta bezbjednosti (SB) UN-a, predstavlja šansu za BiH ukoliko ona želi da ide naprijed.

    Smatraju to politički akteri iz Srpske, koji ističu da bi rješenja u BiH trebalo da nalaze domaći političari, a ne da se ona nameću.

    Igor Žunić, šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS (NS RS), smatra da bi izglasavanjem u Savjetu bezbjednosti UN-a rezolucije, čiji su nacrt uputile Rusija i Kina, na značaju dobili i zaključci NS RS da visoki predstavnik nije potreban BiH. Dodaje da je iznesen jasan stav da visoki predstavnik nije potreban BiH i da toga treba da postanu svjesne i bošnjačke političke elite.

    Spomenka Stevanović, šefica Kluba poslanika Demosa u NS RS, kaže u vezi sa dolaskom novog visokog predstavnika i rusko-kineskom rezolucijom da je za narode u BiH i najgori domaći dogovor bolji od bilo kakvog rješenja nametnutog sa strane. Šef Poslaničkog kluba SDS-a u NS RS Miladin Stanić ocijenio je kao prihvatljiv Nacrt rezolucije Rusije i Kine upućen Savjetu bezbjednosti UN-a, kojom bi bila ukinuta ovlaštenja visokog predstavnika u BiH.

    Perica Bundalo, šef Poslaničkog kluba PDP-a u NS RS, takođe podržava nacrt.

    “Rezolucijom se još jednom pokazuje da su Rusija i Kina prijatelji Republike Srpske i srpskog naroda”, istakao je Bundalo.

    Darko Banjac, predsjednik Narodne partije Srpske, rekao je da rusko i kinesko upućivanje rezolucije za ukidanje ovlaštenja visokog predstavnika u BiH pokazuje da u dijelu međunarodne zajednice postoje savjesne zemlje koje znaju da je visoki predstavnik generator krize, nesporazuma i nedogovora u BiH.

    Šef Kluba poslanika Ujedinjene Srpske u NS RS Kostadin Vasić rekao je da je riječ o dobrom potezu Rusije i Kine, jer visoki predstavnik ne treba uopšte da postoji u BiH, što je opšte mišljenje u Srpskoj. Lider te stranke Nenad Stevandić rekao je da je sramota Zapada da ga Kina i Rusija podučavaju šta je to demokratija.

    Sredoje Nović, šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izjavio je da Nacrt rezolucije koju su Rusija i Kina uputile Savjetu bezbjednosti UN-a u vezi s funkcijom visokog predstavnika u BiH predstavlja kompromis i da je to dobro ukoliko BiH želi da ide naprijed.

    “Čini mi se da je riječ o razumnom prijedlogu i rješenju i da su spremne da prihvate novog visokog predstavnika pod uslovom da mu se ograniči mandat, koji će trajati maksimalno godinu dana”, rekao je Nović.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, rekao je da će se u Savjetu bezbjednosti UN-a o rusko-kineskoj rezoluciji za ukidanje ovlaštenja i Kancelarije visokog predstavnika vjerovatno raspravljati nakon 1. avgusta.

    Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije, smatra da je prijedlog Kine i Rusije zdrav, logičan kompromis, koji bi trebalo da odgovara interesima svih, a prije svega stabilizaciji prilika u BiH na osnovama Dejtona.

    Diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da se Nacrtom rezolucije Rusije i Kine šalje politička poruka da Moskva i Peking više neće dozvoljavati da se ignoriše međunarodni pravni poredak.

    U kratkom Nacrtu rezolucije koji su dostavile Rusija i Kina navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja imenovali su Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom. Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzime funkciju nakon ostavke Valentina Incka, koji je tu dužnost obavljao 12 godina.

  • Bošnjački političari nikako da se odluče šta žele

    Bošnjački političari nikako da se odluče da li žele da Bosna i Hercegovina bude suverena država ili protektorat, pa tako jedan dan prizivaju Evropsku uniju i njene političare da se miješaju u unutrašnje stvari u zemlji, a drugi dan „galame“ što se neko miješa.

    Najnoviji primjer je posjeta Bosni i Hercegovini hrvatskog predsjednika, Zorana Milanovića, države koja je punopravni član i Evropske unije i NATO, i koja ima mogućnost veta i jednako se pita za sve ključne odluke unutar Unije i Sjevernoatlanskog saveza, kao i sve druge članice.

    Milanović je tri dana boravio u BiH, ali je u širokom krugu zaobišao Sarajevo i tamošnje političare, poručivši da će tako biti sve dok se Hrvatima ne omogući da sami biraju svoje delegate i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

    To je bilo dovoljno da bošnjački političari, prvenstveno iz SDA, „ospu“ salvu uvreda na račun Milanovića, poručujući mu kako je Bosna i Hercegovina suverena država i kako je on gost ovdje i nema pravo da se miješa u unutrašnje stvari u ovoj državi.

    I sve bi ovo bilo u redu da ti isti političari svakodnevno ne pozivaju druge da se miješaju u unutrašnje stvari u BiH.

    Od poziva međunarodnoj zajednici i visokom predstavniku u BiH da nameću zakone, do toga da kažnjavaju nepodobne političare, koji im nisu po volji.

    Još veći paradoks je da su upravo bošnjački političari, tačnije ministarka inostranih poslova BiH, Bisera Turković, koja je kadar najveće bošnjačke stranke SDA, prije manje od 15 dana “klečala” u Savjetu bezbjednosti UN moleći da se produži mandat visokom predstavniku, drugim riječima protektorat u BiH.

    Ono što im vjerovatno još niko nije objasnio jeste da time daju odriješene ruke i Milanoviću, koji predstavlja državu koja je članica i EU i NATO, ali i svim drugim političarima da se miješaju u unutrašnje stvari BiH.

    Pozivajući na protektorat, bošnjački političari sami ruše suverenitet BiH.

    Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da je fascinantno to konstantno lutanje bošnjačkih političara između javno izražene želje i težnje da inostrani faktor preuzme odlučujuću ulogu u BiH, te da ona bude suverena.

    – S jedne strane imate te njihove pozive da međunarodna zajednica uzme još veću ulogu u upravljanja u BiH, dok se s druge strane energično protive bilo kakvom, čak i izražavanju stava, a kamoli aktivnoj ulozi političara iz Srbije i Hrvatske u ovoj državi – podsjeća Sitarski.

    On ističe da je to očito posljedica nekih nerealnih očekivanja bošnjačkih političara koje su moguće rezultat obećanja koja su im davno data još za vrijeme rata, ili za vrijeme sklapanja i prije sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    – To je ono što se često naziva „slonom u sobi“, ono što niko ne vidi. Imam utisak da je to neki podtekst djelovanja bošnjačkih političara. Kao da se nadaju, da li na osnovu nekog neformalnog obećanja ili bez toga, da će neko urediti državu po njihovoj želji. Kao da je u pitanju neka opsesivna nada da će neko iz međunarodne zajednice nametnuti unitarni državni poredak u BiH i da će potpuno anulirati Dejtonski mirovni sporazum – navodi Sitarski.

    On dodaje da se bošnjački političari ponašaju kao da je Dejtonski mirovni sporazum privremeno rješenje, a ne dokument koji je na snazi već 26 godina, a kojem su legitimitet dali i Bošnjaci, potvrđujući to na svakim izborima do sada.

    Sitarski ističe da je očito da bošnjački političari bilo kakvo izražavanje stavova funkcionera iz Srbije i Hrvatske, koji nisu u unitarističkom fonu i tonu, doživljavaju kao nedopustivu, odnosno maltene kao agresiju na BiH.

    – Dejtonski mirovni sporazum je na snazi i to je činjenica. U nedostatku tog njegovog raspakivanja, koje bošnjački političari očekuju već 26 godina, imamo pokušaj da se taj sporazum na neki način zaobiđe. U tome su ranije asistirali i neki stranci, posebno visoki predstavnici, i to je dovelo do još dugotrajnije i dugoročnije krize – kaže Sitarski.

    On ističe da u poslednje vrijeme od strane EU i SAD, tačnije onih sila na koje se bošnjački političari oslanjaju da će obaviti taj zadatak unitarizacije BiH, ustvari dolaze neuporedivo realističniji tonovi koji upućuju na poštivanje slova i duha Dejtona.

    Sitarski kaže da međunarodna zajednica ni tu nije jedinstvena ali da je krajnje vrijeme da se iluzije bošnjačkih političara rasprše i da uspostave neke elementarno korektnije i funkcionalne odluke sa političkim elitama iz druga dva naroda u BiH, ali i sa Srbijom i Hrvatskom.

    Delegat SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Lazar Prodanović, ističe da su mu potpuno nerazumni i neobjašnjivi napadi na političare iz susjedne države.

    On ističe da ne razumije tu stalnu potrebu dijela političara koji u svima koji dolaze iz susjednih zemalja, a koji dijele drugačije stavove, vide neprijatelje.

    – To što je bilo u prošlosti, bilo je. Treba staviti tačku i graditi odnose. Političari koji ovih dana napadaju Milanovića zanemaruju jednu vrlo važna činjenica kada je u pitanju Hrvatska, a to je da je riječ o zemlji koja ima izuzetno značajnu ulogu u lobističkim krugovima unutar Brisela, bez obzira da li je riječ o EU ili NATO – kaže Prodanović.

    On ističe da dio bošnjačkih političara uporno šalje poruke da ovdje nije dobro ničije mišljenje već samo njihovo, što je kontraproduktivno.

    – Oni koji rade na taj način rade protiv BiH. Narod u ovoj državi će biti zarobljenik takvih stavova. To je politički izuzetno loš potez. Tražite da neko nameće nešto u BiH, ali onako kako vi hoćete ili želite, i da se pri tome izignorišu stavovi drugih naroda. Davno sam rekao da je isključivost najveći neprijatelj onoga ko to zagovara u bilo kom smislu. Isključivost je neprijatelj razuma – poručuje Prodanović.

  • Stevandić o nacrtu rezolucije: “Sramota je Zapada da ih Rusija i Kina uče demokratiji”

    Stevandić o nacrtu rezolucije: “Sramota je Zapada da ih Rusija i Kina uče demokratiji”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da je sramota Zapada da ga Kina i Rusija podučavaju šta je to demokratija, kao i da bi Evropljani morali da podnesu neku vrstu odgovornosti, pogledom u ogledalo, zašto se za toliko vremena nisu potrudili da OHR u BiH bude ukinut.

    Sramota je Zapada da ga Kina i Rusija podučavaju šta je demokratija, a šta autokratija i čemu treba da težimo u 21. vijeku. Mislim da Evropljani moraju duboko da se zamisle i podnesu neku vrstu odgovornosti, pogledom u ogledalo, zašto se za toliko vremena nisu potrudili da OHR bude ukinut – rekao je Stevandić, komentarišući nacrt rezolucije koju su Rusija i Kina proslijedile članicama Savjeta bezbjednosti UN, a kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja su imenovali Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.

    Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzme funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina

  • Kojih sedam jasno definisanih uslova BiH mora ispuniti da bi se OHR zatvorio

    Kojih sedam jasno definisanih uslova BiH mora ispuniti da bi se OHR zatvorio

    Prije 13 godina jasno je definisano sedam uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti kako bi se zatvorio Ured visokog predstavnika (OHR).

    Ova institucija je formirana Dejtonskim mirovnim sporazum, a kako bi nadgledala implementaciju civilnog dijela sporazuma. Dogovoreno je da to bude odgovornost evropskih država i zbog toga su visoki predstavnici uvijek iz zemlje Starog kontinenta. Sjedinjene Američke Države su bile odgovorne za provedbu vojnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) su na sastancima 26. i 27. februara 2008. utvrdili uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi se OHR zatvorio. Pri tome napominjemo da su članice Upravnog odbora SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Japan, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

    Pred Bosnu i Hercegovinu su tada postavljeni sljedeći uslovi za zatvaranje OHR-a:

    Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti;

    Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;

    Potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko;

    Fiskalna održivost (promovirana Sporazumom o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava Uprave za indirektno oporezivanje i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);

    Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano usvajanjem Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa);

    Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP);

    Pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini od PIC-a zasnovana na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Rusija i Kina, koje su stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) sa SAD-om, Velikom Britanijom i Francuskom, su predložile rezoluciju kojom će se okončati rad visokog predstavnika. Kao razlog za to su navele procjenu da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak dovoljan da se to i desi. Pri tome su podržale imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika, ali s mandatom do 31. jula 2022. godine, kada bi se OHR zatvorio.


    Tačno je da je Bosna i Hercegovina ispunila neke od navedenih uslova, ali ne sve. Između ostalog, to se odnosi na pitanje imovine. Osim toga, uslov koji nije naveden, ali koji bi se vrlo vjerovatno razmatrao jeste to koliko je implementiran Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji podrazumijeva povratak stanovništva u mjesta u kojima je živjelo do posljednjeg rata.

    Od svih spomenutih uslova ključan je onaj posljednji, a to je da je potrebna pozitivna procjena PIC-a da bi se OHR zatvorio. Zapadne države su ranije u nekoliko navrata isticale da još nisu saglasne da se to i desi. Zato je vrlo malo izgledno da će podržati ovu rusko-kinesku rezoluciju.

    Upitno je i koliko je ona relevantna s obzirom na to da UN uopće nije učestvovao u osnivanju OHR-a te da nije imenovao visoke predstavnike. To je bio slučaj i s Christianom Schmidtom.