VRBAS Media

Oznaka: visoki predstavnik u bih

  • Šmit građanima BiH: Upotrijebiću svu svoju snagu da ova zemlja ima dobru budućnost

    Šmit građanima BiH: Upotrijebiću svu svoju snagu da ova zemlja ima dobru budućnost

    Novoimenovani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit uputio je videoporuku građanima Bosne i Hercegovine.

    “Dame i gospodo, dragi građani Bosne i Hercegodine. Prije svega dolazim kao prijatelj otvorenog srca u Bosnu i Hercegovinu. Čast mi je i veliko zadovoljstvo služiti vašoj zemlji i njenim ljudima u narednim godinama. Preuzimam dužnost čvrsto odlučan da pomognem ljudima ovdje. Ljudima koji naporno rade svaki dan da bi prehranili svoje porodice, koji žele mirnu budućnost za svoju djecu. Koji žele izgraditi život sa drugima i za druge”, rekao je Šmit.

    On je rekao da će upotrijebiti svu svoju snagu, svoj utjecaj, veze i iskustvo da osigura da ova zemlja i njena djeca imaju imaju dobru budućnost.

    “Ne želim obećati ništa nemoguće, ali uvjeravam vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu, svoj utjecaj, veze i iskustvo da osiguram da ova zemlja i njena djeca, žene i muškarci imaju imaju dobru budućnost i da se njihove nade u bolji život ispune. Jer to ljudi ovdje zaslužuju: život u miru, sigurnosti, propraćen neophodnim ekonomskim napretkom”, istakao je Šmit.

    On smatra da se BiH mora vratiti na političku agendu međunarodne zajenice i EU.

    “Jako ću se truditi da to postignem. Za to ću se boriti u Vašingtonu, Njujorku, Briselu, Moskvi, Parizu i Berlinu, ali u drugim prijestonicama, Cilj mora biti jačanje BiH kao pouzdanog člana zajednice država te podrška njenim naporima da postane dio evropskih integracija. Ali put do tog cilja definitivno nije jednosmjerna ulica!”, rekao je novi visoki predstavnik i dodao:

    “Svi koji se, na primjer, žele pridtužiti EU – najuspjšenijem penzionom i ekonomskom savezu na svijetu – moraju se pridržavati i garantirati njegova pravila. To se također odnosi i na neke druge međunarodne integracije”, rekao je u obraćanju građanima BiH.

    Kako kaže, ta njega je potpuno jasno: “Napredak i dalji razvoj društva mogući su samo kroz refleksivan pristup vlastitoj prošlosti”.

    “Podrazumijeva se da se ratni zločini ne smiju veličati niti poricati, bez obzira na to ko je u njih bio umiješan. Uvjeravam vas da ću raditi na mirnoj budućnsoti BiH – to podrazumijeva i razumijevanje među svim ljudima – kao i pouzdane pravne osnove za poštivanje ljudskih i međunarodnih prava. Jer raznolikost je osnova uspjeha u kompanijama, u organizacijama, u zajednicama i u državi”, kazao je.

    U različitosti leži snaga za sve, kaže dalje Šmit i dodaje da prevazileženje granica u svijesti ljudi znači uzdizanje iznad njih.

    “Preuzeo sam ovu funkciju kako bih postigao najbolje za ovu zemlju i prosperitetnu budućnost njenih građana. Najljepša hvala”, zaključio je Šmit.

  • Schmidt se u prvom zvaničnom obraćanju zahvalio Inzku na zakonskoj zabrani negiranja genocida

    Schmidt se u prvom zvaničnom obraćanju zahvalio Inzku na zakonskoj zabrani negiranja genocida

    Novi visoki predstavnik Christian Schmidt se nakon zvaničnog preuzimanja dužnosti zahvalio svom prethodniku Valentinu Inzku i na tome što je zakonski zabranio negiranje genocida.

    U prvom zvaničnom obraćanju javnosti građanima u Bosni i Hercegovini zahvalio se što ima priliku da “služi” narodima Bosne i Hercegovine te je poručio da dolazi kao “prijatelj” naroda Bosne i Hercegovine. Istakao je da je neophodno razgovarati ne samo s domaćim zvaničnicima, već i sa samim građanima.

    “Preuzimam dužnost da pomognem ljudima koji teško rade da bi izdržavali porodice, onima koji žele mirnu budućnost”, poručio je.

    Ocijenio je da je pozicija visokog predstavnika “jedna izuzetna pozicija”. Podsjetio je da ova pozicija postoji upravo kako bi postojao mir. Smatra da se ova funkcija treba obnašati, kako je rekao, s dubokim poštovanjem.

    “Nije lako dostići dogovor o nekim pitanjima. Zato sam tu, kako bih u ime međunarodne zajednice provodio mir i kako bih pomogao, građanima, konstitutivnim narodima i ostalima kako bi ostvarili uravnotežen mir”, naglasio je Schmidt.

    Zahvalio je Inzku na tome što je 12 godina bio visoki predstavnik međunarodne zajednice. Između ostalog, zahvalio mu se i za posljednju odluku – zakonsku zabranu negiranja genocida počinjenog u Srebrenici.

    Smatra da Bosna i Hercegovina mora biti u fokusu međunarodne zajednice. Kao cilj je istakao jačanje Bosne i Hercegovine kao pouzdanog partnera drugim državama.

    “Ostvarivanje tog cilja neće biti jednosmjerna ulica. Svi koji se žele pridružiti Evropskoj uniji se moraju pridržavati i garantovati pravila tog saveza. Ali, to nije lak zadatak”, naglasio je novi visoki predstavnik.

    Prema njegovim riječima, napredak društva je moguć samo uz refleksivan pristup vlastitoj prošlosti. Kao primjer za to je naveo svoju zemlju, a to je Njemačka. Podsjetio je da je ova država bila podijeljena, a da se padom Berlinskog zida ujedinila “bez pucnja”.

    “Sve to ne bi bilo moguće bez pomoći Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza, Francuske, Velike Britanije i drugih evropskih država”, dodaje.

    Zahvalio im se na tome, kao i za to što imaju isti cilj u Bosni i Hercegovini. Uvjerava da će imati jednak odnos prema pravima svakog pojedinca i svakog naroda.

    “Nećemo se baviti samo branjenjem granica i odbacivanjem ideja o pomjeranju granica, već i prevazilaženjem granica”, zaključio je i pozvao na zajednički rad za bolji život.

  • Christian Schmidt je službeno novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini

    Christian Schmidt je službeno novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini

    Christian Schmidt je od danas zvanično novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. On je od Valentina Inzka simbolično primio zbirku svih akata OHR-a.

    Ovu funkciju je preuzeo u Uredu visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu od Valentina Inzka koji je ovu dužnost vršio 12 godina. Schmidt je u petak, 30. jula, došao u Bosnu i Hercegovinu. Tada je posjetio Mostar, a dan poslije je došao u Sarajevo gdje se susreo s gradonačelnicom ovog grada Benjaminom Karić (SDP) i američkim ambasadorom Ericom Nelsonom.


    Strankama sa sjedištem u Republici Srpskoj i Rusiji nije prihvatljivo imenovanje Schmidta za visokog predstavnika, dok su stranke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine pozdravile ovo imenovanje.


    Uoči preuzimanja funkcije visokog predstavnika za njemački radio BR24 je izjavio da “nije veliki vezir” te da može biti “prijateljski nastrojen, ali i neugodan”. Dužnost je preuzeo u trenutku velikih političkih tenzija izazvanih Inzkovom odlukom da zakonski zabrani negiranje genocida u Bosni i Hercegovini.

  • Šta političari mogu pročitati iz Šmitovih prvih izjava

    Šta političari mogu pročitati iz Šmitovih prvih izjava

    Kristijan Šmit danas zvanično preuzima funkciju visokog predstavnika u BiH od svog prethodnika Valentina Incka.

    Idok bošnjački i hrvatski političari pozdravljaju njegov dolazak u BiH, srpski mu poručuju da nema saradnje s njim dok ne povuče sporni zakon o zabrani negiranja genocida, koji je nametnuo Incko.

    Lider SNSD, Milorad Dodik, otišao je korak dalje i za Šmita rekao da se lažno predstavlja i da nije dobrodošao u Srpsku.

    S druge strane, Šmit se mnogo ne obazire na prve reakcije političara, a u svojim prvim izjavama, pred sam dolazak u BiH, kratko je poručio da u ovu državu dolazi kao političar, a ne diplomata.

    Šta je ovim Šmit želio da poruči domaćim političarima?Politička analitičarka Tanja Topić ističe da se iz te poruke može iščitati da će Šmit biti direktan i otvoren, bez uvijanja i bijelih rukavica.

    – To ne znači da će iskazati nepoštovanje prema bilo kome, što se moglo vidjeti iz njegovih prvih izjava. On će svima pristupiti nepristrasno. Očito je da dobro poznaje prilike u BiH i da neće prezati od nazivanja stvari pravim imenom, što bi, da je diploma, radio svakako na drugačiji način – kaže Topićeva.

    Dodaje da je odnos političara iz Srpske prema novom visokom predstavniku pogrešan. Topićeva smatra da Republika Srpska ne može sebi dopustiti aroganciju u trenucima kada cjelokupna međunarodna zajednica, osim Rusije, stoji iza visokog predstavnika.

    – I Srbija se nije protivila njegovom imenovanju. Pojedine izjave političara nisu ni diplomatske niti politički korektne, što šalje jednu ružnu poruku iz Republike Srpske – ističe Topićeva.

    Ona kaže da je visoki predstavnik još uvijek sastavni dio političko-pravnog sistema i da nije došao u privatnu posjetu u BiH.

    – Ovakav odnos može samo nanijeti štetu Republici Srpskoj. Pozivati se i zaklinjati u Dejton, a ne priznavati visokog predstavnika, selektivan je pristup i kršenje Ustava, odnosno protivdejtonsko djelovanje, posebno što je Republika Srpska međunarodnu verifikaciju stekla Dejtonskim sporazumom – zaključuje Topićeva.

  • Šmit poručio političarima: Ja nisam veliki vezir!

    Šmit poručio političarima: Ja nisam veliki vezir!

    “Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica”, poručio Šmit.

    Član CSU-a u njemačkom Bundestagu Kristijan Šmit postaje visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Šmit je uoči primopredaje u OHR-u poručio da ne dolazi kao veliki vezir Bosne i Hercegovine.

    Kako prenosi Klix, pisanje njemačkog BR24, Šmitu početni uslovi neće biti lagani, a on je njemačkim novinarima jasno dao do znanja da ne želi da ga se zastraši.

    Odličan posao pomirenja

    Pomirenje, poput onog koje su Njemačka i Francuska sa velikim uspjehom tražile nakon Drugog svjetskog rata, nije ni počelo u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine, smatra Šmit i ističe da će to biti veliki zadatak njegovog mandata.

    “Kako bi ih zadržali, mladima se moraju pružiti mogućnosti kroz sigurnost, borbu protiv korupcije i vladavinu prava”, kazao je.

    Šmit, takođe, želi Bosnu i Hercegovinu učiniti podobnom za kasnije pridruživanje EU.

    Kao visoki predstavnik, Šmit ima veliku moć zahvaljujući tzv. bonskim ovlaštenjima. Naprimjer, on može samostalno smijeniti izabrane zvaničnike i donijeti zakone.

    “Ove mogućnosti su samo za hitne mjere”, pojašnjava Šmit i naglašava:

    “Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica.”

    Ali on je, takođe, kaže spreman biti jasan i precizan.

    “A neki se moraju prilagoditi činjenici da ne samo da mogu biti prijateljski nastrojen, već da, ako to služi cilju, mogu biti i prilično tvrd i neugodan”, dodao je.

    Vlastito ukidanje kao cilj

    Sve u svemu, nova kancelarija je izazovan zadatak za Kristijana Šmita s ciljem da se sam ukine.

    “Bio bi moj najveći uspjeh kada bih uspio biti posljednji visoki predstavnik u BiH i predati standardno orijentisanu demokratiju sa sigurnim granicama, orijentisanu na Evropsku uniju”, rekao je Šmit.

    Primopredaja dužnosti između novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Kristijana Šmita i bivšeg Valentina Incka biće zvanično održana danas u Sarajevu.

  • Christian Schmidt danas preuzima dužnost visokog predstavnika u BiH

    Christian Schmidt danas preuzima dužnost visokog predstavnika u BiH

    Christian Schmidt danas će od Valentina Inzka preuzeti dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

    U Sarajevu će biti priređena primopredaja funkcije, a planirano je i da se tokom dana sastane sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izgledno je da član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik (SNSD) neće prisustvovati sastanku jer mu nije prihvatljivo imenovanje Schmidta za novog visokog predstavnika.

    U posjeti Bosni i Hercegovini je i državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Njemačke Miguel Berger.

    Schmidt je u Bosnu i Hercegovinu došao u petak, 30. jula. Prvo je posjetio Mostar, a dan poslije je došao u Sarajevo gdje se susreo sa gradonačelnicom ovog grada Benjaminom Karić (SDP) i američkim ambasadorom Ericom Nelsonom.

    Dužnost visokog predstavnika preuzima u trenutku velikih političkih tenzija izazvanih Inzkovom odlukom da zakonski zabrani negiranje genocida.

  • Šmit preuzeo mandat: Aktivnosti započeo sastankom sa Benjaminom Karić

    Šmit preuzeo mandat: Aktivnosti započeo sastankom sa Benjaminom Karić

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit danas je preuzeo mandat i već je počeo sa aktivnostima.

    On danas održava niz sastanaka u Sarajevu, na kojima se dodatno upoznaje sa situacijom u BiH.

    Prva institucija koju je posjetio Grad Sarajevo, gdje je razgovarao sa gradonačelnicom Banjaminom Karić.

    – Posebno zadovoljstvo je u Vijećnici ugostiti Kristijana Šmita, novoimenovanog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Uz iskrenu dobrodošlicu, poželjela sam mu uspješnu misiju u našoj zemlji, te izrazila zadovoljstvo što je Grad Sarajevo prva institucija koju je posjetio po dolasku u Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad Sarajevo”, napisala je Karić u objavi na društvenim mrežama, prenosi Klix.Prije toga Nijemac je razgovarao sa ambasadorom SAD u BiH Erikom Nelsonom.– Čast mi je danas pozdraviti novog visokog predstavnika Kristijana Šmita u BiH. Nadamo se djelotvornom partnerstvu SAD-a i OHR-a radi odgovornog napretka u BiH”, naveli su iz Ambasade SAD nakon susreta Nelsona i Šmita.

  • Kristijan Šmit od danas obavlja dužnost visokog predstavnika

    Kristijan Šmit od danas obavlja dužnost visokog predstavnika

    Nijemac Kristijan Šmit od danas zvanično stupa na dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

    Na ovoj poziciji on zamjenjuje Austrijanca Valentina Incka.

    Šmit je u Bosnu i Hercegovinu doputovao u petak.

    Podsjećamo, protiv imenovanja Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika bila je Rusija.

    Uoči dolaska u Bosnu i Hercegovinu Šmit je u intervjuu za “Deutsche Wele” rekao da misli da se moraju razjasniti tri pitanja.

    “Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaknuti da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora”, upozorio je.

    Drugo pitanje je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saske, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava? Na kojim poljima ljude možete ohrabriti? Gdje stvari morate pojednostaviti?

    “I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH – ako su točne brojke kojima raspolažem – radije negdje drugdje idu tražiti svoju budućnost – onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije”, rekao je Šmit.

  • Da li je uopšte moguće ispunjenje famoznog programa koji je uslov za odlazak OHR-a iz BiH: Pet plus dva jednako beskonačno

    Da li je uopšte moguće ispunjenje famoznog programa koji je uslov za odlazak OHR-a iz BiH: Pet plus dva jednako beskonačno

    Od kraja rata, uz brojna neslaganja o organizaciji države, jedan od najvećih problema i kamen spoticanja bio je dalji opstanak institucije visokog predstavnika u BiH.

    Protektorat međunarodne zajednice ozvaničen Dejtonskim sporazumom imao je cilj da u prvim poslijeratnim godinama nadgleda implementaciju mirovnog ugovora i održava mir u BiH. Ipak, svojim djelovanjem češće su prekrajali dogovor postignut 1995. godine kojim je okončan rat, pa je i pitanje odlaska ove institucije postavljano sve češće.

    Prvih godina međunarodna zajednica nije mnogo marila, ali kako je i pritisak bio jači, po starom dobrom običaju, date su mrvice nade u vidu famoznog “programa 5+2” koji daje uslove koji moraju biti ispunjeni kako bi kancelarija visokog predstavnika bila zatvorena.

    Oni su osmišljeni na takav način da ne postoji jednostavna i prosta mjera kojom bi se moglo odrediti njihovo ispunjenje, a skoro svaku tačku tog programa moguće je tumačiti na različite načine. Kao i mnoga pravila koja je međunarodna zajednica nametnula. Umjesto da postanu motiv liderima da više i jače rade na ispunjenju uslova, koji u svojoj suštini vode napretku, pravila su dodatno posvađala narode, a stvorena je situacija da je uvijek neko nezadovoljan. Iz ove perspektive, reklo bi se, već viđen i dobro oproban recept.

    Dolazak novog visokog predstavnika, njemačkog diplomate Kristijana Šmita, opet je jače pokrenuo priču o neophodnosti odlaska stranih protektora iz BiH i ostavljanju države na upravljanje domaćim liderima. Prvi put, ovakvu priču zvanično je podržala je Rusija, a u Savjetu bezbjednosti UN pridružila im se i Kina. Odgovor Zapada dvjema silama bio je isti onaj koji se već deceniju i po ponavlja domaćim liderima, a to je da će “OHR otići kad se ispuni program 5+2”.

    Veliki broj ljudi, ali ni nove generacije političara, nisu dobro ni upoznati s tim šta je program 5+2, već po sluhu razaznaju da je to neki uslov koji je pred narode u BiH stavila međunarodna zajednica, a koje je, kao i brojne druge, nemoguće ispuniti. I takvo laičko ili manje studiozno razmišljanje nije daleko od ostine.

    Politički direktori Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira su na sastanku u Briselu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH treba da ispune prije zatvaranja OHR-a.

    Ovi zahtjevi su jasno postavljeni i odobreni od strane Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIK), a organi BiH već su ih prethodno prihvatili. Ciljevi koje organi BiH treba da ispune prije zatvaranja OHR-a su prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti, prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost promovisana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UIO i osnivanje nacionalnog fiskalnog vijeća, zaživljavanje vladavine prava demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje Zakona o strancima i azilu i usvajanje državne strategije za reformu sektora pravosuđa.

    Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je utvrdio dva uslova koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a, a to su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira zasnovana na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    • Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je redovno na svojim sastancima od februara 2008. godine vršio uvid u pomake ostvarene u pogledu realizacije programa 5+2. Iako su u nekim oblastima ostvareni pomaci, hronično neslaganje vodećih političkih stranaka dovelo je do zastoja koji je spriječio punu realizaciju programa – stoji na stranici OHR-a.

    Šta znače uslovi?

    Na prvi pogled većina uslova je ispunjena, ali zbog mogućnosti dvojakog tumačenja, može se reći da nisu. Prevedeno, na kraju, konačan sud daje međunarodna zajednica. Na ovu činjenicu ukazuje i politikolog Vojislav Savić, koji u izjavi za “Glas Srpske” kaže da ovaj program nije ništa više nego par okvirnih teza čije ispunjavanje nije moguće definisati do kraja.

    • Uzmimo za primjer drugu stavku iz ovog “+2” dijela koja se odnosi na “pozitivnu procjenu situacije” od strane Upravnog odbora PIK-a. Šta to uopšte znači? Sve i da ispunite sve druge uslove, uvijek neko može doći i kazati kako situacija nije zadovoljavajuća i sve pada u vodu. Uvijek se ostavlja prostor da se narodi u BiH “vuku za nos”, nema tu ničega konkretnog – ističe Savić.

    On dodaje da visoki predstavnik već dugo vremena nema nikakvu suštinsku potrebu za svojim djelovanjem, što znači da i ispunjavanje svih ovih tačaka može proći isto sa njim i bez njega.

    • Kancelariju OHR-a treba zatvoriti, a narodi koji žive ovdje preko svojih izabranih predstavnika u entitetskim i institucijama na nivou BiH treba da preuzmu potpunu odgovornost za funkcionisanje države – zaključuje Savić.

    Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) jedini je do kraja ispunjen uslov za zatvaranje OHR-a. SSP je potpisan 16. juna 2008. godine u vrijeme kada je na čelu Savjeta ministara BiH bio potpredsjednik SNSD-a i aktuelni član Kolegijuma Doma naroda BiH Nikola Špirić.

    On za “Glas Srpske” kaže da činjenica da je 13 i po godina nakon što su utvrđeni uslovi za okončanje mandata visokog predstavnika u BiH u potpunosti praktično ispunjen samo jedan od tih uslova jasno govori da BiH nije suverena zemlja.

    • BiH je navođena zemlja i poligon za osmatranje regiona. Problem je što su oni koji su postavili te uslove isti oni koji traže liderstvo u BiH, a liderstvo je više od dvije i po decenije u njihovim rukama, a ne u rukama domaćih političara. Sve dok bude tako, neće biti napretka na evropskom putu – kaže Špirić.

    On dodaje da se vrhunac licemjerja međunarodnih zvaničnika ogleda u tome što sebi pripisuju zasluge bez preuzimanja odgovornosti.

    • Ako ima uspjeha, onda je to njihova zasluga, a ako nema, onda su za to odgovorni domaći zvaničnici. To je licemjerno i bezobrazno – kaže Špirić.

    Ispunjeni uslovi

    Politički analitičar Radomir Nešković podsjeća da je Upravni odbor PIK-a na nivou političkih direktora u februaru 2008. godine postavio ciljeve i uslove koji se moraju ispuniti kako bi se zatvorio OHR, ističući da su u roku od godinu dana ispunjena četiri uslova.

    • Vlasti u BiH na svim nivoima su prihvatile te 5+2 ciljeve i uslove i odmah se pristupilo njihovom ispunjavanju. Cilj u kojem se govori o zaživljavanju vladavine prava je ispunjen na način da je odmah usvojena Državna strategija za ratne zločine, koja doduše nije primijenjena, ali je usvojena, što je postavljeno kao cilj. Usvojen je i Zakon o strancima i azilu i pristupilo se reformi pravosuđa, tako da je taj cilj praktično odmah ispunjen – objašnjava Nešković.

    Uporedo s tim, nastavlja on, polovinom juna te godine potpisan je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čime je ostvaren još jedan cilj, a 2009. godine usvojen je amandman na ustav o Brčkom, čime je ispunjen i taj cilj.

    • Bez obzira na to što još uvijek postoji supervizor za Brčko, taj cilj naslovljen sa “Potpuna implementacija konačne odluke za Brčko” je ispunjen, a supervizor, koji je zamjenik visokog predstavnika, postojaće na papiru dok postoji OHR – smatra Nešković.

    Prema njegovim riječima, ispunjen je i cilj koji se odnosi na fiskalnu održivost, jer je utvrđena stalna metodologija za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava od PDV-a i formiran Fiskalni savjet BiH.

    • To u suštini znači da su četiri tačke, odnosno tri cilja i jedan uslov ekspresno ispunjeni. Zapelo je na prva dva cilja koja se odnose na vojnu i državnu imovinu. Postignuti sporazum o vojnoj imovini, u kojem se govori o perspektivnoj i neperspektivnoj vojnoj imovini, ne smatra se održivim rješenjem, a kao što znamo nije riješeno ni pitanje državne imovine, odnosno pitanje raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti. Znači, tamo gdje se stalo prije 13 godina nalazimo se i sada – ocjenjuje Nešković.

    On ističe da je glavni od pet ciljeva i dva uslova za zatvaranje OHR-a onaj uslov koji kaže da UO PIK-a mora dati pozitivnu procjenu situacije u BiH zasnovanu na punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    • To je uslov koji praktično sintetizuje sve ciljeve i uslove, ali cilj ili uslov o kojem se ne govori, a čije ispunjavanje će u suštini označiti zatvaranje OHR su evropske integracije. PIK će tu pozitivnu procjenu situacije dati kada BiH nepovratno bude u procesu evropskih integracija – zaključuje Nešković.

    Dodatni uslovi

    Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović kaže da uslovi stavljeni u program 5+2 predstavljaju dodatne uslove na putu ka Evropskoj uniji.

    • Ovdje se radi o provlačenju politike pojedinih zemalja članica PIK-a, koje pokušavaju da budu dominantne na ovim prostorima. To je vrlo opasna priča i stavljanje ovakvih uslova gdje će te zemlje ili sam visoki predstavnik procijeniti da li su ispunjeni uslovi je izvan svake pameti – rekao je Popović.

    On dodaje, uzimajući u obzir ovu činjenicu, da je jasno da su uslovi ili besmisleni ili su stavljeni svjesno kako bi se onemogućio napredak ili ulazak BiH u EU.

    Ipak, ukazuje na činjenicu da su velike sile sada podijeljene u vezi sa ulogom i budućnosti visokog predstavnika u BiH, te da bi novonastala situacija mogla prouzrokovati da put ka ispunjenju uslova bude nešto lakši ili da, u zavisnosti od odnosa velikih sila, bude popuštanja na određenim pitanjima.

    • Velika je stvar što su dvije supersile, Rusija i Kina, otvoreno tražile ukidanje OHR-a i što poštuju nadležnosti SB UN. Više nemamo dominaciju jedne sile, već imamo podijeljeno mišljenje u ovom najvažnijem političkom tijelu. Taj pritisak nešto znači i za buduće događaje. Jer SAD će sada morati biti spremne na ustupke. Mislim da, čak i dolazak novog visokog predstavnika ne znači mnogo, jer on će biti samo blijeda kopija onog što je OHR bio nekada i njegove odluke neće značiti ništa – zaključuje Popović.

    Posljednji visoki predstavnik

    Radomir Nešković kaže da će novoimenovani visoki predstavnik vjerovatno biti posljednji i radiće na ispunjavanju dva preostala cilja.

    • Savjet bezbjednosti UN nije usvojio rezoluciju Kine i Rusije o okončanju mandata OHR-a, što znači da je preovladao stav koji zagovaraju SAD i Velika Britanija. To je stav da se mandat OHR-a veže za ispunjavanje uslova o kojima govorimo, umjesto da se veže za vremenski rok, što su zagovarale Rusija i Kina – kaže Nešković.

    On objašnjava da je time praktično dat primat stavu koji zagovaraju SAD da Savjet bezbjednosti UN nema ništa sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i da je PIK zadužen za Dejton.

  • Budžet OHR-a je usvojen! Kristijan Šmit ipak neće moći da računa na više novca

    Budžet OHR-a je usvojen! Kristijan Šmit ipak neće moći da računa na više novca

    Kancelarija visokog predstavnika u narednoj fiskalnoj godini neće dobiti povećanje budžeta, iako su to tražili od članica Savjeta za sprovođenje mira i od Savjeta bezbjednosti UN.

    Naime, kako je za Nezavisne potvrđeno u OHR-u, budžet OHR-a u novoj fiskalnoj godini, koja počinje od 1. avgusta i traje do 31. jula naredne godine, iznosiće oko 5,32 miliona evra, koliko je iznosio i budžet koji ističe do kraja mjeseca. To znači da Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, koji u mandat ulazi s pojačanom podrškom svih članica Savjeta za provođenje mira, osim Rusije, neće moći da računa na više novca.

    Prema ovoj informaciji, najveći dio troškova za Šmitovu kancelariju snosiće EU, koja će platiti oko 2,7 miliona evra. Iza EU slijedi Amerika, koja će platiti oko 1,1 milion evra, dok će Japan, koji je na trećem mjestu, izdvojiti oko pola miliona evra. Na četvrtom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje će za OHR izdvojiti oko 350.000 evra. Kanada i Organizacija islamskih zemalja će platiti po otprilike 150.000 evra, dok će Rusija za Šmitov rad izdvojiti oko 60.000 evra.

    S obzirom na to da je Rusija pristala da plati troškove za rad OHR-a, mada se radi o simboličnom iznosu, znači da ta zemlja do daljeg podržava rad te institucije. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li zvanična Moskva i narednih godina nastaviti da finansira rad ove institucije.

    Večeras bi, po našem vremenu, u Njujorku trebalo da bude održana sjednica Savjeta bezbjednosti na kojoj bi Rusija tražila da se krajem jula naredne godine OHR zatvori. Rusiju u namjeri zatvaranja OHR-a podržava i Kina, ali je ta zemlja prije dvadesetak godina samoinicijativno napustila rad Savjeta za sprovođenje mira, tijela koje imenuje visokog predstavnika.

    Velika Britanija je do sada svoj doprinos davala kroz EU, ali, kako nam je juče pojašnjeno u ambasadi te zemlje u Sarajevu, odlučeno je da od ove fiskalne godine svoj doprinos daju samostalno.

    Podsjećanja radi, Nezavisne su imale nezvaničnu informaciju, koju su objavili, da budžet OHR-a neće biti povećan, a razlog što je došlo do manjeg kašnjenja u donošenju odluke leži u činjenici da nije bilo jasno na koji način će Ujedinjeno Kraljevstvo učestvovati u finansiranju rada ove institucije, ali nezvanično saznajemo takođe i da je i u samom OHR-u došlo do kašnjenja u pripremi budžeta.

    Činjenica da Šmit neće moći računati na više novca može značiti i to da se on neće previše oslanjati na infrastrukturu OHR-a, već da će pokušati iskoristiti svoj uticaj za posredovanje, a OHR koristiti kao platformu. Valentin Incko, sadašnji visoki predstavnik, često se žalio da smanjeni budžet ne omogućava efikasan rad njegove kancelarije. On se više puta žalio Savjetu bezbjednosti UN da je budžet kojim raspolaže nizak.

    “Tokom mog mandata, budžet OHR-a je smanjen za 53 odsto, a osoblje za 58 odsto. Iako je organizacija pretrpjela značajne rezove, nivo poslova ostao je isti. Kako se budžet smanjuje, sve je teže dalje smanjivati troškove, a istovremeno zadržati isti nivo ekspertize i kapaciteta”, napisao je Incko u izvještaju koji je u maju ove godine podnio Savjetu bezbjednosti.

    U rezoluciji Bundestaga, u kojoj je podržan rad OHR-a i novog visokog predstavnika iz Njemačke do zatvaranja kancelarije, prije nešto manje od mjesec dana, traženo je da se Šmitu da budžet koji će mu omogućiti da svoj posao obavlja na adekvatan način. Kako stoji u dokumentu koji su podržale CDU/CSU njemačke kancelarke Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka, koja je u vladajućoj koaliciji i Liberali, traži se da se na nivou EU obezbijedi uska koordinacija između evropskih institucija i OHR-a, kao i da se u budžetu za OHR-a obezbijedi dovoljno finansijskih sredstava za uspješno sprovođenje mandata Šmita, odnosno ispunjavanje agende 5+2 za zatvaranje OHR-a. Inače, protiv ovog dokumenta glasali su predstavnici njemačke ekstremne desnice AFD, kao i Ljevičari, a Zeleni su bili uzdržani.