VRBAS Media

Oznaka: visoki predstavnik u bih

  • Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Kristijan Šmit je poručio da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju. Milorad Dodik je odgovorio da „negdje čak i priziva“ da se on tako ponaša, jer bi se u tom slučaju suočio s „definitivnim odlukama Narodne skupštine“.

    Posljednji put tzv. bonska ovlaštenja korištena su 23. jula, kada je tada odlazeći visoki predstavnik, Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koje predviđaju zatvorske kazne za one koji negiraju sudske presude, a posebno „genocid u Srebrenici“.

    Posljedice su do sada najveća politička kriza u BiH: predstavnici RS ne učestvuju u odlučivanju Savjeta ministara, Predsjedništva i PS BiH, a Narodna skupština donijela je zakon o nepriznavanju nametnute odluke Incka, kao i izmjene Krivičnog zakonika RS kojima se onaj ko Republiku Srpsku nazove „genocidnom“ šalje u zatvor. Za razliku od Inckovih izmjena KZ BiH, koje su objavljene u „Službenom glasniku BiH“, izmjene zakona u Srpskoj još nisu stupile na snagu jer su Bošnjaci pred Ustavnim sudom RS pokrenuli zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

    Inckov nasljednik, Kristijan Šmit (koga ne priznaju Rusija, Kina i RS), nije zaprijetio da će djelovati tako što će nametati zakone ili smjenjivati funkcionere, ali se, u nekoliko dosadašnjih intervjua, tih „ovlaštenja“ nije ni odrekao.

    Šta bi za BiH značilo ako bi i njemački diplomata nastavio da nameće rješenja, odnosno kako bi mogle da izgledaju „definitivne odluke“ NSRS? U drugom slučaju, svi misle da bi RS pošla putem neke vrste nezavisnosti, dok je u slučaju nametanja zakona prvi na spisku Izborni zakon BiH, koji bi Hrvatima obezbijedio legitimno političko predstavljanje, prvenstveno u Predsjedništvu BiH. U Sarajevu, iz koga svaki dan pozivaju OHR da reaguje, priželjkuju da „bonska ovlaštenja“ znače smjenu Milorada Dodika ili neke druge sankcije prema političarima u RS.

    Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize iz Banjaluke, kaže da ne treba isključiti mogućnost da bi Šmit mogao iskoristi bonska ovlaštenja. Ali, ukoliko bi se odlučio na to, Savović je siguran da to ne bila jedna odluka, usmjerena ka jednoj strani, već niz odluka koje bi napravile, prema njegovom mišljenju, politički haos na svim stranama.

    – Ne bih rekao da bi bio balans nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i eventualne sankcije prema političarima u RS. Ja bih to razdvojio. Nisam siguran da su sankcije u ovom trenutku realne, jer šta će međunarodna zajednica uraditi ukoliko RS kaže da nećemo poštovati tu odluku? Dokle će ići, hoće li nas uvesti u jedan ozbiljan sukob? Neće. Dakle, ne vjerujem da će se u tom pravcu ići, bar još jedan duži period, pod uslovom da političari značajno dodatno ne zaoštre situaciju – kaže Savović za Srpskainfo.

    Na konferenciji u Njemačkoj, početkom septembra, Kristijan Šmit je izjavio da, što se tiče bonskih ovlaštenja, njihovo korištenje može zamisliti tek u kontekstu sankcija “političara sklonih korupciji”. Budući da je on kasnije, u jednom od intervjua, rekao da neće smjenjivati političare umiješane u korupciju, postavlja se pitanje hoće li OHR, u tom slučaju, reagovati preko pritisaka na domaće pravosuđe, da konačno počne da radi svoj posao.

    – Mislim da bi potez u vidu sankcija ili smjena političara od strane OHR samo eskalirao situaciju i doveo do nastavka neizvjesnosti. Zbog toga mislim da se međunarodna zajednica mora skoncentrisati na popravljanje i reformu pravosuđa, jer su tu oni značajno odgovorni. Da su na taj način radili do sada, imali bi mnogo veću legitimnost, jer bi se skoncentrisali na uspostavljanje sistema, a ne davanje moći visokom predstavniku koji bi, eto, brzo mogao da im rješava stvari. To nikada nisu bile posljedice samo u BiH, nego je uvijek imalo širi uticaj na međunarodnu politiku, kao što, recimo, ima Kosovo. Zato ne vjerujem da će doći do nekih ozbiljnijih poteza još jedan duži period. Ako i bude odluka koje bi bile usmjerene ka određenim političkim liderima, više sam uvjeren da to neće dolaziti sa strane OHR nego sa strane pojedinih država i međunarodnih organizacija – kaže Savović.

    Kada je u pitanju potez bivšeg visokog predstavnika, Valentina Incka, Savović smatra da je to bila više lična odluka nego što je imao podršku Zapada, jer je uveo zemlju u ovakvu krizu bez bilo kakvih pozitivnih efekata na građane.

    Milan Sitarski, iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, naglašava da je Kristijan Šmit nekoliko puta poručio da su „bonska ovlaštenja“ njegova posljednja opcija. Sitarski kaže da ta ovlaštenja na prvo mjesto stavljaju samo „unitarističke snage koje uopšte ne mogu da razmišljaju o nekom ključu osim naredbodavnom i koji ne razumiju da su bonska ovlaštenja izuzetak, a ne pravilo“.

    – Šmit stalno prebacuje odgovornost za rješavanje svih kriza na ovdašnje političke aktere. Tako da mislim da je preuranjeno očekivanje primjene bonskih ovlaštenja. Za one koji su se radovali nametanju izmjena Izbornog zakona, hladan tuš je bio kada je Šmit postao prvi visoki predstavnik koji je izjavio da ovdje postoji sistemski problem sa legitimnim predstavljanjem Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim organima. Poslije toga su došle potpunio suprotne izjave, recimo od Željka Komšića. To je neka vrsta ponašanja razmaženog djeteta koje je očekivalo zasluženi poklon, a kada je vidjelo da ga neće biti, onda pripisuje onom od koga je očekivao poklon naklonjenost nekoj drugoj strani u političkom sporu – ilustruje Sitarski.

    Prema njegovim riječima, Šmit „načelno blagotvorno utiče na ovdašnja politička zbivanja time što razbija iluzije i nerelana očekivanja“.

    – Vidjeli smo da je svako korištenje bonskih ovlaštenja samo produbilo krize i stvorilo nove. Postoji tu i problem s nepriznavanjem legitimiteta Šmita od strane vlasti u RS, ali on je dovoljno iskusan diplomata koji može naći neki format komunikacije i sa njima, kako bi se barem nužni politički procesi odblokirali. Prije svega mislim na usvajanje izmjena Izbornog zakona, koji skandalozno kasni – kaže Sitarski za Srpskainfo.

  • BiH daleko od zatvaranja OHR-a

    BiH daleko od zatvaranja OHR-a

    Iako je od uspostavljanja agende 5+2 za zatvaranje OHR-a prošlo više od 12 godina, prema tvrdnjama iz OHR-a, nijedan od pet ciljeva nije ispunjen.

    Kao svoj osnovni zadatak, ali i kao što proističe iz rezolucije njemačkog Bundestaga, osnovni cilj novog visokog predstavnika Kristijana Šmita je ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje OHR-a.

    Na stranici OHR-a, u dijelu koji se bavi izvještajima visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti UN-a, izlistano je svih pet ciljeva, a prema onom što je navedeno, nije ispunjen nijedan, čak ni ona dva za koja se u javnosti i u medijima generalno mislilo da su odavno ispunjeni, a koji se odnose na ispunjavanje odluke Arbitražnog suda za Brčko i ostvarivanje fiskalne održivosti. Osim toga, kao peti cilj navedena je vladavina prava i usvajanje Nacionalne strategije za ratne zločine, koja je u proteklom periodu usvojena, ali u OHR-u naglašavaju da u implementaciji strategije nije bilo vidljivog napretka.

    Podsjećanja radi, preostala dva cilja odnose se na rješavanje pitanja državne i vojne imovine. Što se tiče dva uslova, jedan se odnosi na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je jedini u potpunosti ispunjen, dok se drugi odnosi na puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Što se tiče državne i vojne imovine, navedeno je da RS ne želi da poštuje odluke Ustavnog suda BiH o tome da su nekretnine poput šuma, jezera, rijeka i drugih prirodnih objekata državno, a ne entitetsko vlasništvo.

    “Inicijativi delegata u Vijeću naroda RS o zaustavljanju primjene Zakona o šumama do odluke Ustavnog suda su slijedile žestoke javne izjave više političara iz RS, koji tvrde da ova inicijativa direktno krši Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma zbog toga što i dalje pogrešno tvrde da on ovu nadležnost dodjeljuje entitetima”, tvrde u OHR-u.

    I za neispunjavanje cilja koji se odnosi na Brčko, OHR opet krivca vidi u Republici Srpskoj.

    “Nažalost, kao i proteklih godina, komemoracija 9. januara ‘Dana RS’ (navodnici su u tekstu OHR-a) je organizovana na bazi odluka vlasti RS kao dio ukupnih komemoracija RS. Kao takva, komemoracija u Brčkom nije u skladu s Finalnom odlukom o Brčko distriktu koji predviđa obaveze oba entiteta da ne koriste svoja ovlaštenja unutar granica distrikta”, naglasili su u OHR-u.

    I kada je riječ o cilju o fiskalnoj održivosti, u OHR-u tvrde da trendovi u Fiskalnom savjetu BiH i u Upravnom odboru Agencije za indirektno oporezivanje daju razlog za zabrinutost da li ove institucije mogu da obavljaju svoju ustavnu dužnost. Kao jedan od razloga navedena je tužba RS protiv UIO zbog duga FBiH iz 2009. i 2010, a kao negativan trend vide nepostizanje sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom o novom aranžmanu.

    Na pitanje “Nezavisnih novina” šta je ispunjeno kada je riječ o agendi 5+2, u OHR-u su nam odgovorili da je sve navedeno u izvještajima koje su svi visoki predstavnici do sada podnosili Savjetu bezbjednosti UN-a.

    “Kako je visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavio, njegov cilj je da promoviše dijalog i podstakne političare da zemlju pokrenu naprijed, sprovedu program 5+2 kako bi omogućili BiH da izađe iz faze međunarodne supervizije”, rekli su oni za “Nezavisne novine”.

    U Republici Srpskoj poručuju da ništa od ovog nije tačno i da visoki predstavnik, čiji legitimitet ne priznaju, radi na štetu RS i tvrde da je Ustavni sud BiH zavisan od OHR-a zbog ponašanja troje stranih sudija i bošnjačkih sudija, te zahtijevaju njegovu reformu.

    U posljednjem izvještaju koji je Republika Srpska podnijela Savjetu bezbjednosti naglašeno je da visoki predstavnik i podriva integritet Ustavnog suda BiH putem ex parte komunikacije i drugim spoljnim uticajima na strane sudije.

    Osim toga, objašnjeno je da bi pitanje državne imovine bilo davno riješeno da se visoki predstavnik nije upleo zajedno u sprezi s Ustavnim sudom BiH.

    Kako OHR vidi agendu 5+2
    Ciljevi za zatvaranje OHR-a:
    Državna imovina – nije ispunjeno Vojna imovina – nije ispunjeno Brčko distrikt – djelimično ispunjeno Fiskalna održivost – djelimično ispunjeno Poštovanje vladavine prava – nije ispunjeno

    Uslovi za zatvaranje OHR-a:
    Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – ispunjeno Poštovanje Dejtonskog sporazuma – nije ispunjeno

  • Schmidt: Centralna banka je važna za stabilnost i razvoj BiH

    Schmidt: Centralna banka je važna za stabilnost i razvoj BiH

    Visoki predstavnik Christian Schmidt održao je danas u Sarajevu sastanak s guvernerom Centralne banke Bosne i Hercegovine Senadom Softićem.

    Tom prilikom Schmidt je naglasio potrebu za postojanjem jake i nezavisne CBBiH – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje.

    Visoki predstavnik i guverner CBBiH razmijenili su mišljenje o potrebi očuvanja i daljeg razvijanja dosadašnjih uspjeha, te o važnosti kontinuiranog rada upravljačkih struktura CBBiH u cilju očuvanja neometane sposobnosti CBBiH da izvršava svoje ustavne i zakonske obaveze.

    Visoki predstavnik je također naglasio koliko cijeni rad Centralne banke kojim je ova institucija zadobila povjerenje javnosti u cijeloj zemlji.

    Schmidt i Softić također su pozdravili ponudu Deutsche Bundesbank, centralne banke Savezne Republike Njemačke, da pojača svoj dijalog sa CBBiH kako bi se dodatno unaprijedili kapaciteti CBBiH za usklađivanje sa EU standardima i provođenje najboljih primjera iz prakse u sistemu centralnog bankarstva u BiH.

  • Ambasador Rusije u BiH: Ne planiram saradnju sa Šmitom

    Ambasador Rusije u BiH: Ne planiram saradnju sa Šmitom

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da ne planira saradnju sa Kristijanom Šmitom, jer ga ne smatra visokim predstavnikom u smislu člana sedam Povelje UN.
    Kalabuhov je rekao da postoji određena aura oko OHR-a, te da ga samo treba demistifikovati.

    “Slobodno se obratite Šmitu zahtjevom da se pokrene direktan prenos sastanaka u OHR-u. Ako postoje prenosi uživo sa sjednica Savjeta bezbjednosti UN, zašto se to onda ne odnosi na OHR, pogotovo kada radi za dobrobit građana BiH?”, pitao je Kalabuhov u intervjuu za portal “Kliks”.

    Ruski ambasador smatra da ljudi u BiH treba da pogledaju nekoliko sjednica i formiraju svoje mišljenje o OHR-u.

    Odgovarajući na pitanje da li je BiH, odnosno Republika Srpska, “posljednji bastion ruskog uticaja u Evropi”, Kalabuhov je ukazao da se u riječi “posljednji” osjeća fatalizam.

    “Republika Srpska je entitet u sastavu BiH, koji ima široka ustavna ovlaštenja. Isto kao i Federacija BiH. Ne stvaramo uporišta projekcije moći, već nastojimo proširiti krug prijatelja naše zemlje”, rekao je Kalabuhov.

    Komentarišući odluku političkih predstavnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u radu institucija BiH, Kalabuhov ističe da Srbi, kao konstitutivni narod, u skladu sa Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma, mogu, na osnovu demokratske procedure, donositi odluke koje zadovoljavaju interese srpskog naroda u BiH.

    “To se odnosi i na druge konstitutivne narode, čijom je suverenom voljom bila stvorena moderna država BiH. S druge strane, naravno, bilo bi bolje da se odluke donose u zajedničkim strukturama BiH na osnovu postignutih kompromisa”, dodao je Kalabuhov.

    On smatra da su za stabilan razvoj BiH potrebna dva uslova, od čega je prvi potpuno uklanjanje uticaja spoljnih faktora na stanje u BiH, bilo u obliku “dokazanih prijatelja”, OHR-a ili takozvane ambasadorokratije.

    “Drugi uslov je otvoren i miran dijalog unutar BiH, uz učešće konstitutivnih naroda, svih građana zemlje. Uz to, nema potrebe prilagođavati ga nekim spoljnim uslovima, čak i najuglednijih struktura”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador je napomenuo da bi narodi BiH sami trebali razviti takve oblike suživota koji odgovaraju njihovom savjesnom razumijevanju istorije, mentalitetu i osobinama, dodajući da je to jedina garancija budućnosti BiH.

  • Schmidt: BiH neće postati centralizovana država, a znajte da ja nisam naivan

    Schmidt: BiH neće postati centralizovana država, a znajte da ja nisam naivan

    Visoki predstavnik u BiH danas je u Sarajevu održao nastupnu konferenciju za medije, na kojoj je govorio kako vidi BiH i šta će raditi na razvoju države za bolji život svih građana.

    “Kao političar niste uvijek sretni svaki dan kada pročitate šta piše u novinama, ali u slobodnoj zemlji normalno je komentarisati. Nekada vam se i svidi. Važno je imati dobar radni odnos, možda i malo više od dobrog. Vaša odgovornost je da informišete ljude i to je jednako važno kao i naša odgovornost da usmjerimo budućnost ka razvoju”, kazao je na početku.

    Šta želimo ja i međunarodna zajednica od BiH, zapitao se Schmidt.

    “Odgovor je jednostavan. Ništa posebno. Želimo da pomognemo BiH da bude normalna zemlja, normalan i pouzdan partner u zajednici država i da je pomognemo na putu ka EU integraciji. Ali znamo da to uopće nije lako, no moguće je. Vratio bih se na svoje iskustvo iz 1989. godine, kada je moja zemlja postigla napredak kakav nikada nismo očekivali, jer je bilo neočekivano da Berlinski zid koji je sagrađen prije 60 godina tek tako padne – ne nasiljem, već zbog čistog opredjeljenja naroda. To je nešto što me uvelo u politiku. Nikada neću zaboraviti 1990. godine kada sam izabran u njemački parlament. Čuda se mogu desiti, ali prije nego tražite čuda, treba shvatiti da sva čuda u historiji imaju puno rada. Zato sam uvjeren da mlada BiH može i treba postati model dobrog života, ako fokus bude na zajedničkoj budućnosti, a ne da se cement troši na cementiranje podjela”, rekao je.

    Kazao je kako ima osjećaj da se previše vremena troši na prošlost, na izgradnju narativa o dramatičnoj prošlosti.

    “Ja znam da je teška historija i situacija, ali to je nešto što nisu započele žrtve ‘90-ih godina. Ljudi su i prije trpjeli nepravde i to uključuje neuspjeh Evropljana, pa i mojih prethodnika, da donesu dobre procjene situacije na Balkanu. Kako ja vidim stvari? Ja nisam ovdje zbog svog narativa, već da budem pošteni posrednik i da u 21. vijeku shvatimo da je neophodno da uvidimo historiju, da je poštujemo, a posebno žrtve i naravno bez obzira na to koje je nacionalnosti, kojeg naslijeđa. Svaka žrtva se mora prežaliti. I da zaključimo šta ćemo učiniti u budućnosti da spriječimo takve situacije. To je naš zadatak”, kazao je.

    Schmidt je naglasio da svaki ratni zločin mora biti sankcioniran, bez obzira na to ko ih je počinio.

    “Govorimo o pojedinačnoj krivici i nikada se ne može govoriti o kolektivnoj krivici naroda. Ja kao Nijemac znam dobro o čemu govorim. Nema razloga da se veličaju pravosudno osuđeni ratni zločinci. Ponekada ne morate gledati činjenice, već reakcije na činjenice”, dodao je.

    Foto: T. S./Klix.ba
    Foto: T. S./Klix.ba
    Kazao je da BiH, ali i Njemačka i sve zemlje svijeta, ukazuju da se ima još puno toga uraditi.

    “Okrenimo se budućnosti. Oni koji žele biti dio EU, moraju poštovati evropske direktive. Zakon koji se tiče sjećanja na žrtve je odavno standard EU i bit će dio razgovora o pridruživanju. Vi znate 14 preduslova Evropske komisije, ali moramo se suočiti s rješavanjem hitnih pitanja s kojima se suočava BiH. Moramo spriječiti egzodus mladih. Vrlo često čujem ‘naša djeca su otišla u inostranstvo’. To je dobro u smislu da je dobro imati razmjenu, ali razmjena znači i da se ljudi trebaju vratiti, a vratit će se kada vide opciju za život ovdje”, poručio je.

    Šta je zadatak političara?

    “Nije samo sjediti i raspravljati gdje je ko i kada bio. Zadatak je uraditi nešto da se mladi ljudi vrate u BiH. To su ljudi dobrog znanja, u BiH je dobra univerzitetska struktura kada gledam sa strane nauke. Na tome trebamo raditi. To se ne može narediti, na tome treba dobro raditi i to dovodi do funkcioniranja države”, dodao je.

    Kazao je i da je čitao Pribeov izvještaj o pravosuđu i vladavini zakona.

    “Vidimo da ima oblasti gdje je disfunkcionalnost više prisutna nego opredjeljenje da se radi zajedno. Svoje iskustvo ću iskoristiti za bolju budućnost ove zemlje. Bio sam i ranije u ovoj regiji tako da znam da nije riječ o jednostavnim prijedlozima. Vrlo je bitno shvatiti kako to provesti u BiH i regiji. Ima puno stvari koje treba uraditi i želim iskoristiti svoju moć i instrumente da izgradimo svjetliju budućnost za građane ove zemlje”, kazao je.

    Kaže da će sve raditi na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Osim OHR-a i visokog predstavnika za koje postoji neosporna zakonska osnova u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ja ću se striktivno držati tog sporazuma i vidjeti šta se može popraviti na osnovu njega. Riječ je o privremenoj poziciji dok disfunkcionalnosti ne budu riješene. Ne čekamo raj, niko nema idealnu situaciju na svijetu. Ali važno je da funkcioniše i na tome ćemo raditi”, smatra. Schmidt kaže da ponekad ima dojam da postoji igranje igara tipa “Neću ti dati to, a ti onda meni nećeš dati to”.

    “Hoću da imamo zajednički interes. Znajte, ja nisam naivan. Znam veoma dobro nakon 30 godina rada u Njemačkoj i EU kako stvari mogu biti komplikovane. Najduža zasjedanja ministara su bila kada smo razgovarali o ribolovu i kvotama, to su bile duge noći u salama. Znam kako je kada svi žele da dobiju prednost i to je normalno, ja to prihvatam. Ali u jednom momentu kažemo, prijatelju, sjest ćemo i raditi da dođemo do zaključaka. Obično sam tih čovjek i opredijeljen da tri konstitutivna naroda budu apsolutno politički na istom nivou. Ne bih trebao reći da nisam ničiji prijatelj. Rekao bih da sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata i naravno Ostalih, jer znate da postoje presude Evropskog suda koje do sada nisu provedene”, kazao je.

    Dotakao se i Amerike.

    “Za SAD možemo reći da su se vratili u EU i Zapadni Balkan. I na tome hvala predsjedniku Joeu Bidenu. On veoma dobro razumije situaciju na Balkanu, a to ne možemo reći za svakoga. I Velika Britanija, bez obzira na Brexit, je opredijeljena da se drži skupa s međunarodnom zajednicom u BiH. Na London apsolutno možete računati, kao i na druge evropske prijestolnice. Kao i na Kanadu, Tursku, Japan. I Rusiju”, izjavio je.

    Na kraju je poručio da se ništa ne može riješiti ako nema spremnosti da se razgovara.

    “Moja ponuda svima u BiH je da sve dok postoje molbe i zahtjevi da razgovaramo, ja ću biti spreman. Ponekad možda mogu pomoći da ljudi počnu razgovarati ako do sada nisu, da ja olakšam situaciju. BiH neće postati centralizirana država, ali njena funkcionalnost se mora poboljšati. Država mora postati ujedinjujući element, ona ne može i ne smije biti prijetnja nijednom entitetu ili kantonu, već zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionisala. Važno je imati dobar rad i razvoj za sve. Moramo ojačati zajedništvo, fokusirati se na zajedničke tačke, a ne na razlike. Želim da se fokusiramo na lijepa vremena”, zaključio je.

  • Dodik: BiH nema visokog predstavnika

    Dodik: BiH nema visokog predstavnika

    Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izjavio je za RTRS da BiH nema visokog predstavnika, te da se Kristijan Šmit lažno predstavlja, zbog čega nije ni prisustvovao današnjem sastanku s njim u Sarajevu.

    “Mi hoćemo da se on identifikuje, onda ćemo moći da kažemo ‘e sad možemo ili ne možemo razgovarati s tobom u nekoj formi, eto ti si izaslanik SAD i Njemačke, napišite da jeste tako, ali nisi visoki predstavnik'”, rekao je Dodik u intervjuu za RTRS koji će biti emitovan večeras.

    Dodik je izjavio jda će rukovodstvo Republike Srpske, zajedno sa liderima parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Srpskoj, razgovarati sutra sa rukovodstvom Srbije u Beogradu o složenoj političkoj situaciji u BiH.

    Osim o političkoj situaciji, trebalo bi da bude razgovarano i o nastavku realizacije ključnih projekata koje Srpska sprovodi zajedno sa Srbijom, poput Hidro-elektrane “Buk Bijela”, izgradnje auto-puta od Bijeljine do granice na Rači, ali i o izgradnji Aerodroma Trebinje.

    Dodik je rekao za RTRS da će prvo biti održan sastanak delegacije Srbije, predvođene predsjednikom Aleksandrom Vučićem, sa zvaničnicima Srpske, a potom i sa predstavnicima političkih partija iz Republike Srpske.

    “Prvo imamo sastanak u Vili `Mir` u 12.00 časova. Sastanak rukovodstva na nivou srpskog člana Predsjedništva, predsjednika Republike Srpske, Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske, te ministara koji su zaduženi za određene oblasti, a poslije i sastanak sa predstavnicima političkih partija iz Republike Srpske i vlasti i opozicije”, rekao je Dodik.

  • Kalabuhov: Šmit bez legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno

    Kalabuhov: Šmit bez legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da se Rusija zalaže za poštovanje normi međunarodnog prava i da odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN na imenovanje Kristijana Šmita njega lišava neophodnog legitimiteta da bude visoki predstavnik u BiH.

    Odgovarajući na pitanje da li imenovanje Šmita predstavlja pokušaj zapadnih partnera u Savjetu za sprovođenje mira da izoluju uticaj Ruske Federacije na Balkanu, Kalabuhov je rekao da se češće događa obrnuto jer je uticaj Rusije jači što više pokušavaju da je izoluju.

    “To je lako objasniti. Rusija se zalaže za poštovanje normi međunarodnog prava, a ne za izmišljanje mitskih pravila, oslanjajući se na ona kojim neki žele vladati svijetom”, rekao je Kalabuhov.

    On je izrazio uvjerenje da upravo odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN na imenovanje Šmita njega lišava neophodnog legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno.

    Na pitanje da li je BiH međunarodni protektorat, Kalabuhov je odgovorio da je, nažalost, stvarno stanje takvo da neke države, skrivajući se iza plašta “međunarodne zajednice”, pokušavaju ostvariti svoje sebične interese u BiH.

    “U isto vrijeme oni otvoreno manipulišu javnim mnjenjem, namjerno dovode do destabilizacije situacije u zemlji kako bi se igrali na neriješenim međusobnim zabrinutostima i strahovima”, rekao je ruski ambasador u BiH.

    POKUŠAVAJU DA OŽIVE OHR

    Kalabuhov je istakao da, usput, suprotno međunarodnom pravu i zdravom razumu, pokušavaju da ožive OHR, koji je izgubio svoju dodatnu vrijednost, pod izgovorom potrebe za ispunjavanjem utopijskih uslova.

    “Prema našem mišljenju, to je apsolutno nespojivo s licemjernim izjavama naših međunarodnih partnera o podršci suverenitetu BiH, dok oni čine sve kako bi zemlja bila što duže lišena takvog suvereniteta”, dodao je ambasador Rusije u BiH.

    U kontekstu destabilizacije, Kalabuhov je istakao nametanje izmjena Krivičnog zakona, kojim se, između ostalog, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

    “To je već imalo takav uticaj na državu da čak ni najpronicljiviji analitičari ne vide načine kako se to može riješiti i tvrde da je nastala najuzavrelija kriza u postdejtonskom periodu”, naveo je Kalabuhov.

    POTREBNO VRIJEME DA SE BOLNA TEMA PREVLADA

    Prema njegovim riječima, činjenica je da, koliko god su bili visoki lični moralni kriteriji kojima se rukovodio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, sama tema je toliko bolna i bukvalno još krvari da se njeno prevladavanje i postizanje istinskog pomirenja ne može povezati s rokom završetka mandata.

    “Za to su potrebne decenije, ako ne i vijekovi. U suprotnom, radi se o podsticanju na mržnju, i to ne samo u BiH, već u čitavom regionu, što svi mi posmatramo”, naveo je ruski ambasador u BiH.

    Kad je riječ o međunarodnom vojnom prisustvu u BiH, Kalabuhov je rekao da je Rusija garant Dejtona, te da svojoj ulozi prisupa izuzetno odgovorno.

    “Za razliku od naših partnera, mi nastojimo obezbijediti da međunarodna zajednica, kako to proizlazi iz Mirovnog sporazuma, vodi mudru, dobro promišljenu i uravnoteženu politiku”, rekao je Kalabuhov, odgovarajući na tvrdnje pojedinih zapadnih analitičara da će Ruska Federacija u novembu onemogućiti produženje madata EUFOR-a u Savjetu bezbjednosti UN.

    Prema njegovim riječima, to se odnosi na sve aspekte situacije u BiH, ističući da Ruska Federacija analizira okolnosti u kontekstu nedavnih događaja.

    “Naravno da ćemo se dodatno oglasiti o odlukama koje će Rusija donijeti”, rekao je Kalabuhov.

    Govoreći o ekonomskoj saradnji, Kalabuhov je ukazao da upravo u razvoju odnosa sa BiH u cjelini i sa Republikom Srpskom posebno vidi svoj glavni zadatak.

    “Radimo na načinima da realizujemo mnoge zanimljive projekte vezane za političke kontakte, trgovinsku i ekonomsku saradnju, razvoj kulturnih i humanitarnih veza. Pretpostavljamo da će poboljšanje pandemijske situacije dati novi zamah ovim važnim inicijativama”, smatra Kalabuhov.

  • Grlić-Radman: Visoki predstavnik je ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

    Grlić-Radman: Visoki predstavnik je ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

    Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman je u razgovoru za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) rekao da od danas funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini smatra ostatkom prošlosti.

    Navodi da je “funkcija visokog predstavnika manifestacija nedostatka demokratije” i “relikt poslijeratnog vremena”.

    Grlić-Radman koji je inače porijeklom iz BiH, rekao je u kontekstu donošenja bonskih ovlasti da “BiH nije mjesto za eksperimente” te da korištenje takvih ovlasti nije u skladu sa evropskim vrijednostima. Nedavnu odluku odlazećeg šefa OHR-a Valentina Inzka je ocijenio suzdržano.

    Izborni zakon BiH

    Naglasio je da se Hrvatska godinama zalaže za reformu Izbornog zakona kako bi se “onemogućilo preglasavanje Hrvata u Predsjedništvu i Parlamentu države”. Smatra da unutar EU “raste podrška” takvom pristupu, a optimističan je i u pogledu mandata Christiana Schmidta.

    Kao rješenje definitivno ne vidi ideju Bošnjaka u BiH, odnosno prijedlog SDA.

    “Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda”, rekao je Grlić-Radman.

    On je zaključio kako “određene snage” vjeruju da FBiH mogu pretvoriti u “centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet”.

  • Prvi zvanični susret: Komšić i Džaferović će se danas sastati sa Christianom Schmidtom

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić će se sastati danas sa novim visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

    Sastanak je zakazan za 11:00 sati u zgradi Predsjedništva, a nakon čega će se učesnici obratiti novinarima.
    Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika sa izvršnom vlasti na nivouu BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti.

    U BiH je Schmidt došao 30. jula, dva dana uoči preuzimanja dužnosti. Juče ujutru je izvršena primopredaja između bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka i novog Christiana Schmidta. Navečer je organizovan i prijem tim povodom na koji su došla brojna lica bh. politike, ambasadori, državnici i ljudi iz svijeta kulture.

    Ne očekuje se da će na sastanak doći član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik. Narodna skupština Republike Srpske je izglasala bojkot državnih institucija nakon što je Inzko nametnuo zabranu negiranja genocida stoga ni Dodik ne planira doći. Osim toga, njegov stav o Uredu visokog predstavnika (OHR) odavno je poznat javnosti, a dodatno je ta retorika intezivirana zbog posljednjih aktuelnih događaja.

  • Incko poručio da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne Šmit

    Incko poručio da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne Šmit

    Uoči prijema u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, povodom dolaska novog visokog predstavnika Kristijana Šmita, novinarima se obratio Valentin Incko, bivši visoki predstavnik.

    Incko smatra da se njegovom nasljedniku treba dati najmanje 100 dana da bi pokazao kakva je njegova politika, prenosi Avaz.

    – Neke stvari se se ovdje odugovlače i po 12 godina. Recimo Sejdić i Finci, to treba ubrzati. Bolje da pitate Šmita. Možda je on mislio na stil rada, ali što se tiče suštine on sigurno neće popuštati. Mislim da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne gospodin Šmit. Gospodinu Šmitu trebamo dati najmanje 100 dana šanse da pokaže kakva je njegova politika i siguran sam da ćete to vidjeti brzo – naveo je Incko.