Oznaka: viktor orban

Mađarska je dobila garancije da njena nezamrznuta sredstva iz fondova EU neće biti poslata Ukrajini i pristala je na prijedlog EU da se razvije mehanizam za provjeru razumnog korišćenja sredstava dodijeljenih Ukrajini, izjavio je mađarski premijer Vitkor Orban.

Prema njegovim riječima, Mađarska je brinula zbog dvije stvari: da će novac koji se Budimpešti duguje iz fondova EU biti poslat Kijevu i da će EU odlučiti da dodijeli novac Ukrajini “na predug period bez provjere”.

• Јutros smo dobili prijedlog i na kraju smo razvili mehanizam verifikacije koji garantuje razumno korišćenje sredstava (od strane Ukrajine) i dobili garancije da mađarski novac neće završiti u Ukrajini. Posle dugih pregovora, prijedlog smo prihvatili – rekao je Orban u video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama.

Lideri svih 27 država EU postigli su dogovor o izdvajanju paketa makrofinansijske pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi evra, saopštila je pres služba Evropskog savjeta.

Mađarski premijer Viktor Orban objavio je da Mađarska nije željela da učestvuje danas u “lošoj odluci” Evropskog savjeta da otvori pregovore o članstvu sa Ukrajinom i odaljila se od te odluke.

“Ali 26 država članica je bilo nepokolebljivo da ova odluka mora biti donesena, pa je Mađarska odlučila da, ako 26 njih tako odluči, onda oni treba da idu sopstvenim putem”, naveo je Orban na svojoj Fejsbuk stranici.

Prema njegovim riječima, Mađarska nije željela da učestvuje u toj lošoj odluci i stoga se danas sklonila.

Irski premijer Leo Varadkar izjavio je da je mađarski premijer Viktor Orban odlučio je da ne iskoristi pravo veta na pregovore o pridruživanju Ukrajine tokom današnjeg samita lidera Evropske unije.

“Premijer Orban je veoma snažno iznio svoje argumente. On se ne slaže sa ovom odlukom i nije promijenio svoje mišljenje, ali je u suštini odlučio da ne iskoristi pravo veta”, istakao je Varadkar, prenio je Rojters.

Upitan o Orbanovoj ulozi tokom glasanja, Varadkar je kazao da se mađarski premijer nije nalazio u sali.

Mađarska je blokirala 50 milijardi evra pomoći EU za Ukrajinu, i to samo nekoliko sati nakon što je postignut dogovor o početku pregovora o članstvu. “Sažetak noćne smjene: veto na dodatni novac Ukrajini”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban nakon razgovora kasno sinoć u Briselu.

Čelnici EU rekli su da će se pregovori o pomoći nastaviti početkom sljedeće godine. Ukrajina kritično zavisi o finanswiranju EU i Amerike dok se nastavlja boriti protiv ruskih snaga. Orban je najavio blokadu pomoći ubrzo nakon što su čelnici EU odlučili otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom i dodijeliti status kandidata Gruziji.

Mađarska – koja održava bliske veze s Rusijom – dugo se protivila članstvu Ukrajine, ali nije stavila veto na taj potez. Orban je na trenutak napustio pregovaračku sobu, što su dzvaničnici opisali kao “unaprijed dogovoreno” i “konstruktivno”, dok je ostalih 26 čelnika nastavilo s glasanjem.

Potparol Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, rekao je da je dogovor postignut jednoglasno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je odluku EU o pregovorima o članstvu kao “pobjedu”.

Komentarišući Orbanovo protivljenje finansijskoj pomoći Ukrajini, nizozemski premijer Mark Rute rekao je: “Imamo još malo vremena, Ukrajina neće ostati bez novca u sljedećih nekoliko sedmica.”

“Dogovorili smo se s 26 zemalja. Viktor Orban to još nije mogao učiniti. Prilično sam uvjeren da možemo postići dogovor početkom sljedeće godine. Mislimo na kraj januara.”

Na brifingu za novinare u ranim jutarnjim satima u petak Mišel je potvrdio da su se svi čelnici EU osim jednog složili oko paketa pomoći i širih prijedloga budžeta za blok – iako se Švedska još uvijek mora konsultovati sa svojim parlamentom.

“Vratićemo se na ovo pitanje početkom sljedeće godine i pokušaćemo postići jednoglasnost”, rekao je.

Odluku o novom paketu pomoći za Ukrajinu otežala je činjenica da je nastavak finansijske podrške Kijevu dio zakonodavnog prijedloga opsežne revizije dugoročnog budžeta EU. Evropska unija radi sa sedmogodišnjim budžetskim sistemima, a trenutno period zajedničkog budžćeta je do 2027. godine.

Evropska komisija je ranije ove godine predložila Ukrajini do 2027. finansijsku podršku od 50 milijardi evra, od čega bi 33 milijarde evra bile izdane kao zajmovi, a 17 miliona evra kao bespovratna sredstva.

Ukrajina takođe očajnički traži odobrenje američkog paketa odbrambene pomoći, vrijednog 61 milijardu dolara – ali ta se odluka takođe odgađa zbog velikih neslaganja između demokratskih i republikanskih zastupnika.

Ukrajinska protivofanziva protiv ruskih snaga zaustavljena je početkom zime, a postoje strahovi da bi Rusi mogli brojčano nadmašiti Ukrajinu na frontu.

Prošle sedmice supruga predsjednika Zelenskog, Olena upozorila je u intervjuu za “BBC” da će Ukrajinci biti u “smrtnoj opasnosti” ako zapadne zemlje ne nastave pružati finansijsku podršku.

Ukrajina i susjedna Moldavija podnijele su zahtjev za pridruživanje EU nakon što je Rusija pokrenula svoju specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu u februaru 2022. Obje su dobile status kandidata prošlog juna, dok je Gruzija tada zaobiđena.

Zelenski je bio oduševljen objavom EU o članstvu. “Ovo je pobjeda za Ukrajinu. Pobjeda za cijelu Evropu. Pobjeda koja motiviše, nadahnjuje i jača”, napisao je u objavi na Twitteru.

Predsjednica Moldavije, Maia Sandu rekla je da je čast dijeliti put ka pristupanju EU s Ukrajinom. “Danas ne bismo bili ovdje bez hrabrog otpora Ukrajine brutalnoj invaziji Rusije”, napisala je. Ranije ove godine Moldavija je tvrdila da Rusija želi preuzeti vlast u Kišinjevu.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven pozdravio je “istorijski” potez EU da otvori pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, nazivajući to “ključnim korakom prema ispunjavanju njihovih evroatlantskih težnji”.

Njemački kancelar Olaf Šolc pohvalio je svoje kolege čelnike jer su pokazali “snažan znak podrške”, dodavši da je jasno da i Ukrajina i Moldavija pripadaju “evropskoj porodici”. Diplomata na samitu rekao je da je bila Šolcova ideja da Orban napusti prostoriju kako bi se omogućilo da glasanje prođe.

Mađarski čelnik kasnije se ogradio od svojih kolega videoporukom na Facebooku: “Članstvo Ukrajine u EU je loša odluka. Mađarska ne želi učestvovati u ovoj lošoj odluci.”

Orban je takođe tvrdio da Ukrajina ne bi trebala dobiti velika sredstva od EU jer nije dio bloka.

Ranije juče predsjednik Vladimir Putin skrenuo je pažnju na Ukrajinu i utvrdio da zapadna podrška ponestaje: “Oprostite na mojoj vulgarnosti, ali sve to njima stiže besplatno. Ali ta besplatna pomoć bi u jednom trenutku mogla nestati.”

Zemlje kandidati za članstvo u EU moraju sprovesti niz reformi kako bi se pridržavale standarda u rasponu od vladavine prava do privrede, iako je izvršna vlast EU već pohvalila Ukrajinu jer je dovršila više od 90 odsto do sada preduzetih koraka na području pravosuđa i borbe protiv korupcije, prenosi “Index”.

Ako Ukrajina želi išta izvući iz važnog samita čelnika EU koji se održava danas, trebat će joj podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se dosad snažno opirao naporima Kijeva da se pridruži EU, ali i njegovim molbama za pomoć.

“Mi smo glas zdravog razuma u Europi”, rekao je Orban u mađarskom parlamentu uoči samita pa dodao: “Rat, korupcija, veliki poljoprivredni sektor i loše postupanje s mađarskom manjinom diskvalifikuju Ukrajinu od skorog pridruživanja EU.”

Simboličan poziv Ukrajini da započne službene pregovore na vrhu je dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Briselu, zajedno s obećanim iznosom od 54 milijarde evra iz fondova EU za snabdijevanje ukrajinske privrede do 2024. te dodatne 24 milijarde evra u vojnoj podršci.

Mađarski prigovori prijete da će lošu sedmicu učiniti još gorom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegova posjeta Vašingtonu nije uspjela osigurati 61 milijardu dolara američkih vojnih sredstava. Blokirali su ih republikanski poslanici.

“Ako ne bude pozitivnih vijesti iz Brisela, to će značiti da je Putin stavio veto na ovu odluku”, upozorio je ukrajinski čelnik, izričito optuživši Budimpeštu da stoji na putu.

Mađarska bi mogla blokirati sve što Kijev traži, uprkos širokoj podršci Ukrajini iz drugih prijestonica EU. Novi poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je “apatija prema Ukrajini neprihvatljiva”.

Međutim, kako su čelnici EU počeli pristizati u Brisel kasno sinoć, naznake mogućeg kompromisa počele su izlaziti na vidjelo. Tako je Evropska komisija objavila da deblokira oko 10,2 milijarde evra od više od 30 milijardi evra sredstava EU za Mađarsku koja su bila zamrznuta zbog zaostajanja u vladavini prava.

Iako se otključavanje sredstava smatra pokušajem omekšavanja Orbanove pozicije, funkcioneri u Briselu poriču da su bili ucijenjeni. I mogu pokazati na dan ranije donesen zakon u Mađarskoj koji vraća pravo mađarskim sudijama da se obrate Evropskom sudu za preliminarnu odluku.

Promjena krivičnog zakona bila je jedna od mnogih promjena koje je zahtijevao Brisel. Većina drugih čelnika EU čvrsto stoji iza Kijeva. Čak i slovački Robert Fico, koji je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, kaže da će podržati početak pregovora o ulasku Kijeva u EU.

Nekoliko sati nakon što je predsjednik Zelenski napustio Vašington, gdje nije uspio deblokirati američku pomoć, predsjednica Komisije Ursula von der Lajen rekla je Evropskom parlamentu: “Moramo dati Ukrajini ono što joj treba da bude jaka danas, tako da može biti jača sutra za stolom, kada bude pregovarala o dugotrajnom i pravednom miru za Ukrajinu.”

Zelenskom je očajnički potreban napredak na samitu EU i pokušao je zvučati optimistično tokom posjeta Norveškoj: “Bili smo vrlo konstruktivni. Učinili smo apsolutno sve, ispunili smo preporuke Evropske unije.”

Evropska komisija je sugerisala da je sada ispunjeno šest od sedam preduslova za početak službenih pregovora o pristupanju.

Budimpešta to osporava, optužujući Brisel da je spustio ljestvicu kako bi pomogao Kijevu. Predsjednik Zelenski viđen je u nedjelju u intenzivnim razgovorima licem u lice s Viktorom Orbanom u Argentini. Razgovor je ukrajinski predsjednik kasnije opisao kao “krajnje iskren”.

Kako bi izašao ususret Budimpešti, ukrajinski parlament prošle je sedmice donio zakon kojim se Mađarima i drugim manjinama garantuje pravo studiranja na vlastitom jeziku. Takođe je usvojen novi ukrajinski antikorupcijski zakon, koji zahtijeva EU, čime je Orbanova vlada lišena dijela municije protiv Kijeva

Niko u Briselu ne sugeriše da je Ukrajina spremna pridružiti se sutra. Početak pregovora o članstvu simboličan je čin solidarnosti Evropske unije.

Orban je rekao francuskom nedjeljniku Le Point da njegov stav “nije baš veto” pa dodao: “Recimo da ne pridonosim donošenju onoga što mi se čini kao loša odluka.”

To zvuči kao suzdržan glas. Njegova je vlada već potiho odobrila 11 paketa sankcija protiv Rusije, iako pripitomljeni provladini mađarski mediji o tome rijetko izvještavaju.

Do još jedne pukotine u protivukrajinskom frontu mađarske vlade došlo je juče, kada je šef njegovog kabineta Balazs Orban, koji nije u rodbinskom odnosu s premijerom, rekao da su finansiranje Mađarske iz EU i finansiranje Ukrajine odvojena pitanja.

“Ali ako EU inzistira na tome da finansiranje Ukrajine treba dolaziti iz izmijenjenog budžeta EU, ta dva pitanja postaju povezana”, rekao je za Bloomberg.

Viktor Orban je uporan da se Mađarska “ne može ucjenjivati” i da se finansijska pitanja “ne mogu miješati s načelnim pitanjima”.

On, kao i Zelenski, insistira na tome da je učinio sve što je Komisija od njega tražila da učini. No ulozi za Ukrajinu daleko su veći. Predsjednik Zelenski rizikuje da izgubi rat s Rusijom, dok Orban želi steći veći uticaj u Evropi. Njegov fokus prebacuje se na izbore za Evropski parlament u junu 2024., kada se nada da će trijumfovati njegove kolege iz nacionalističkih stranaka.

Najbolji ishod za Zelenskog bio bi da se vrati u Kijev s pozivom za početak pristupnih pregovora i čekom na 78 milijardi evra vojne i ekonomske pomoći.

Za mađarskog čelnika uspješan samit bi bio da EU i Ukrajina dogovore “strateško partnerstvo”, korak na putu ka pridruživanju EU za Ukrajinu, ali samo mali. Kao i milijarde evra otključanih EU fondova.

“Nećemo napustiti Brisel”, rekao je sinoć za web-stranicu Mandiner pa dodao: “Okupiraćemo ga”, prenosi Index.