Zapadna vojna strategija u vezi sa rusko-ukrajinskim konfliktom ne funkcioniše, a mir u Ukrajini se može postići samo kroz razgovore sa Rusijom i SAD, rekao je danas premijer Mađarske Viktor Orban.
On je odbacio ideju da bi ukrajinska vojska mogla da pobedi Rusiju, nazvavši to iluzijom. Prema njegovom mišljenju, sankcije EU, koje imaju za cilj da destabilizuju Rusiju, takođe ne funkcionišu.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da ne želi da Mađarska postane imigraciona zemlja i da je potrebno odbraniti kulturu te zemlje od spoljnih uticaja.
“Ne želim da Mađarska postane imigraciona zemlja i ne želim da migracije postanu jače u Mađarskoj. To je uvijek bio moj stav i takav će i ostati, i to nema nikakvu biološku osnovu. To za nas nije rasno pitanje, već je pitanje kulture. Jednostavno, našu civilizaciju treba sačuvati kakva jeste”, rekao je Orban nakon razgovora sa austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom u Beču, objašnjavajući zašto je protiv migracija.
Nehamer je rekao da su migracije izazov sa kojim se treba suočiti, prenio je AP. On je dodao da je jasno rekao Orbanu da Austrija odbacuje svaku formu trivijalizacije ili relativizacije rasizma, pa čak i antisemitizma.
Nehamer je rekao da je prihvatio prijedlog mađarskog kolege o održavanju zajedničke konferencije sa Srbijom da bi bio smanjen pritisak ilegalne migracije.
On je podsjetio da je u Austriji znatno porastao broj tražilaca azila i da je se u zaustavljanju ilegalne migracije mora sarađivati sa Mađarskom i Srbijom, prenio je “Sputnjik”.
Nehamer je podsjetio da je Austrija preuzela više od 80.000 izbjeglica iz Ukrajine i oko 30.000 dodtanih zahtjeva za azil u prvoj polovini godine, rekavši da je to izazov za Austriju, pored energetske krize, inflacije i pandemije.
Poređenja radi, Njemačka je registrovala više od 900.000 izbjeglica samo iz Ukrajine od početka rata u toj zemlji.
Mađarska prihvata hitan plan Evropske unije za ograničenje potrošnje gasa, rekao je premijer te zemlje Viktor Orban.
“Evropsko jedinstvo je važno tako da prihvatamo, pošto se zemlje članice pripremaju za dalje smanjenje isporuka ruskog gasa, izjavio je danas Orban.”Prihvatamo odluku koja je nepovoljna za nas i nastojaćemo da je sprovedemo uz najmanju moguću štetu”, rekao je Orban na brifingu za medije u Beču nakon sastanka sa austrijskim kolegom Karlom Nehamerom, prenosi Rojters.
U dugom govoru na 31. Tušnadskom ljetnom univerzitetu u Rumuniji, mađarski premijer Viktor Orban oštro je napao strategiju Zapada u vezi sa ratom u Ukrajini.
“Da je Tramp američki predsjednik, a Angela Merkel njemačka kancelarka, ne bi bilo rata u Ukrajini”, izjavio je Viktor Orban na bini Tušnada pred nekoliko hiljada Mađara koji su prisustvovali tradicionalnom završnom govoru Ljetnog univerziteta.
Orban je kritikovao i reakciju Zapada.
Prema njemu, strategija članica NATO/EU je propala na svakom koraku, a dio toga je da većina svijeta nije voljan da učestvuje u ratu, i to ne nužno zato što su na strani Rusije, već zato što su imaju svoje probleme.
“Rusi su postavili vrlo jasan bezbjednosni zahtjev, koji su uputili NATO i SAD. Oni traže da Ukrajina nikada ne postane članica NATO-a, a mi se zalažemo da nikada ne stavljamo oružje na teritoriju Ukrajine koje završi na teritoriji Rusije. NATO je to odbio i ne želi o tome ni razgovarati”, rekao je Orban.
Mađarski premijer Viktor Orban kaže da je EU potrebna nova strategija zbog rata u Ukrajini, koja će biti usmjerena na mirovne pregovore, a ne na sankcije.
Orban je upozorio da cijeloj Evropi prijeti recesija i da uvedene sankcije nisu uzdrmale Moskvu.
“Cilj treba da bude postizanje mira, a ne dobijanje rata”, poručio je Orban iz Rumunije, prenosi Rojters.
Mađarska Vlada održava dobre odnose sa Rusijom i protiv je uvođenja sankcija Moskvi, posebno na uvoz nafte iz Rusije.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto u četvrtak je u Moskvi tražio od Rusije da poveća isporuke ovog energenta, dok ostatak Evrope nastoji da smanji zavisnost od ruskog gasa.
Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je ranije da svaka država članica EU treba da smanji potrošnju za 15 odsto.
Evropska unija je “pucala sebi u pluća” loše promišljenim ekonomskim sankcijama Rusiji, koje, ukoliko ne budu ukinute, mogu da unište evropsku privredu, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.
“Inicijalno sam mislio da smo se samo upucali u stopalo, ali sada je jasno da je evropska ekonomija pucala sebi u pluća i da se bori za vazduh”, rekao je Orban u intervjuu javnom radiju.
On je dodao da je Ukrajini potrebna pomoć, ali da evropski lideri treba da preispitaju svoju strategiju, pošto su sankcije nanijele sveobuhvatnu štetu evropskoj privredi bez slabljenja Rusije ili dovođenja višemjesečnog rata bliže bilo kakvom rješenju.
“Sankcije ne pomažu Ukrajini, ali su loše za evropsku ekonomiju. Ako se nastavi ovako, to će uništiti evropsku ekonomiju. Ono što vidimo sada je nepodnošljivo”, rekao je mađarski premijer.
On je dodao da u Briselu mora da nastupi “trenutak za istinu, kada će lideri priznati da su napravili pogrešnu procjenu, da je politika sankcija zasnovana na pogrešnim pretpostavkama i da se to mora promijeniti”.
Orban je zbog rasta cijena gasa i struje ranije uveo ograničenje cijena komunalija, a ta odluka je ukinuta prije dva dana. Ekonomisti procjenjuju da je ograničenje cijena komunalnih usluga koštalo Mađarsku 3,71 milijardu dolara.
“Aleksandar Vučić je samo za jedan procenat popularniji u Srbiji od (Vladimira) Putina, što govori da Putin ne da bi ušao u drugi krug kad bi mogao da se kandiduje u Srbiji, nego bi možda i pobijedio Vučića, ali treba razumjeti i tu vrstu kauzalnosti – da je Vučić svoj kult ličnosti gradio stalnim pozivanjem na Putina”, rekao je Zoran Panović na predstavljanju istraživanja Demostata.
Istraživanje je pokazalo da je Milorad Dodik (28 posto) najpopularniji srpski lider poslije Vučića, a da se Viktor Orban (37 posto) percipira kao domaći lider, dodajući da je to već jedna vrsta političkog fenomena, kaže Panović.
Tačno 46 posto ispitanih najviše povjerenja ima u Aleksandra Vučića, po šest posto najviše vjeruje Zdravku Ponošu i Ivici Dačiću, a 27 posto ispitanih nema povjerenja ni u jednog političara, navedeno je. Od svjetskih lidera najbolje mišljenje ispitanici imaju o Vladimiru Putinu (45 posto), Xi Jinpingu (12 posto) i Emmanuelu Macronu (11 posto).
Izvor : Radio Slobodna Evropa
Rusi su najpopularniji među Srbima, a slijede Grci, kad su u pitanju narodi. Francuzi polako sa (Emmanuelom) Macronom obnavljaju kapital povjerenja kod Srba, dodaje.
Istraživanje je sprovedeno između 13. i 22. juna, a u njemu su učestvovala 1.203 građanina.
Kada bi sutra bio održan referendum za ulazak Srbije u Evropsku uniju, 34 posto građana bi glasalo za, ali samo 17 posto misli da bi trebalo učiniti određene ustupke zbog napredovanja ka EU, dok je protiv ulaska u EU 51 posto ispitanika, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja Demostata.
Mađarski premijer Viktor Orban podržava davanje statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviji, ali smatra da bi status trebali dobiti i Gruzija, Bosna i Hercegovina.
Ovo je rekao zamjenik državnog sekretara u kabinetu premijera Bertalan Havasi, prenosi Hirado.hu.
“Viktor Orban se složio s prijedlogom EU da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli status kandidata za članstvo u EU. Međutim, dodao je da Mađarska, zajedno s još nekoliko zemalja članica, smatra da bi Gruzija i BiH trebalo da dobiju članstvo istim tempom”, saopćeno je.
Danas je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kazao da bi trebalo dodijeliti kandidatski status Bosni i Hercegovini jer bi sve drugo predstavljalo “sadizam”.
Osim toga danas se održava sjednica ministara vanjskih poslova EU na kojoj je Slovenija predstavila plan kako podržati Bosnu i Hercegovinu i dodijeliti joj kandidatski status.
Mađarski premijer Viktor Orban poznat je kao čovjek koji uvijek “tjera po svom” i koji se ne obazire na zahtjeve koji dolaze iz EU. Kada je pobijedio na izborima 3. aprila i osvojivši četvrti mandat, djelovao je samouvjerenije nego ikada ranije.
Ovom pobjedom otvorio je put da sprovede u djelo ideju koja se “krčka” već duže vrijeme, a to je stvaranje mađarske “superbanke”, koja će mu pomoći da učvrsti svoju vlast.
„Sigurno smo u dobroj formi. Naša pobjeda se vidi sa Mjeseca“, rekao je Orban nakon izborne pobjede.
Grupa bankara koje imaju bliske veze sa premijerovim elitnim krugom ljudi vjerovatno je osjetila olakšanje. Orban, lider vlade u Evropi sa najdužim stažom, godinama je podržavao njihove napore da se tri najveće banke u zemlji spoje u jednu instituciju, nadajući se da će to služiti njihovim političkim ciljevima koliko i klijentima. Njegova pobjeda znači da će projekat Mađarskog Bankholdinga definitivno napredovati.
Iste noći napravljeni su prvi koraci. Izborna noć je izabrana kao trenutak kada će se spojiti neki od sistema prve dvije članice, Budimpeštanske banke i MKB banke. Predviđa se da će se treći partner Takarekbanke pridružiti 2023. godine.
Fuzija je protekla glatko, a sistemi su u funkciji. Orban je za sada siguran na funkciji još bar četiri godine, što je možda i dovoljno vremena da “superbanka” sazri. Mađarski Bankholding je zaživio sa namjerom da Orbanovom političkom sistemu da čvrstu finansijsku kičmu, piše Fajnenšel tajms.
Kada je preuzeo vlast 2010. godine, njegova partija Fides objavila je da će upravljati u okviru “Nacionalnog sistema saradnje” prema kojem će se svi članovi društva udružiti rati postizanja zajedničkih ciljeva. U praksi je ovaj sistem saradnja postao mreža državnih institucija i preduzeća koje obično vode Orbanovi saradnici i prijatelji.
Lideri EU su optužili Orbana da kanališe subvencije EU i ugovore o javnim nabavkama ovoj mreži kako bi gajio lojalnost i učvrstio režim. Njegova vlada to poriče, ali se sada suočava da nedostatkom finansiranja jer EU zadržava 7,2 milijarde evra sredstava za oporavak nakon pandemije zbog zabrinutosti zbog korupcije u toj zemlji, kao i vladavine prava.
Velika privatna banka kao što je Mađarski Bankholding mogla bi da pomogne u stimulisanju mađarske privrede. Vlada kaže da je namjera spajanja stvaranje “strateški važne” banke koja će pomoći da bankarski sektor Mađarske bude sigurniji i efikasniji. Ali banka koja blisko sarađuje sa vladom i koja čak prima instrukcije od nje, takođe bi ubrzala razvoj hibridne ekonomije.
“Pored direktnog profita i finansiranja svojih kompanija, ono šta Orban i vlada najviše priželjkuju je uticaj”, kaže izvršni direktor banke koji je pričao pod uslovom anonimnosti.
“Oni žele veliku banku što je odličan posao, ali glavni razlog je moć”, kaže drugi izvršni direktor finansijskog sektora.
“To vam može pomoći da finansirate izgradnju Nacionalnog sistema saradnje”, rekao je on.
U svoja tri uzastopna mandata od 2010. godine, Orban je stvorio gotovo nepobjedivu političku mašinu, koja je obezbjeđivala uspjeh na izborima. Sada može da nastavi i obezbijedi ekonomsku i ideološku nadmoć.
Bankholding će pomoći Orbanu da stvori otpornu lokalnu ekonomsku i društvenu elitu, kažu ljudi upoznati sa njegovim razmišljanjem. To bi takođe moglo da ispuni njegov nacionalistički plan slabljenja i potiskivanja stranih rivala, prenosi Nova.rs.
Mađarska vlada je odbacila ideju da će “superbanka” služiti Orbanovoj agendi. Družavno vlasništvo biće nad samo 30,35 odsto banke, to kako oni ističu, znači da “nema i ne može biti političkog uticaja u njenom svakodnevnom radu”.
Ova banka “podliježe istom prilično strogom zakonskom okviru i operativnim standarima kao i svaka banka”. A u tome leži rizik. Jedna od glavni ranjivosti banke, jeste to što su njene knjige već pune kredita za ljude koji pripadaju Orbanovom režimu. Ako Orban ne uspije, mnoge od tih kompanija će izgubiti debele ugovore sa državom i mogle bi da ne otplate svoja dugovanja, što bi zauzvrat pogodilo banku.
Ipak, ne smatraju svi da je ovo loša ideja. Izvori bliski situaciji, rekli su da je bi ovakva finasijska institucija bila blagodet za ekonomiju zemlje, ali samo ako je oslobođena političkog uticaja i ako je dovoljno jaka da preraste svoju izloženost Orbanovom sistemu.
Izgradnja superbanke
Orban je dugo bio ubijeđen da ekonomski uticaj mora da podrži političku moć da bi njegov režim bio trajniji, što je lekcija koju je naučio kada se njegov prvi premijerski mandat završio porazom 2002. godine. Kada je ponovo preuzeo vlast 2010. godine, okrenuo se da preuzme kontrolu nad ekonomijom zemlje od samog početka.
U svom manifestu iz 2010. godine, Orban je banke pretvorio u žrtveno jagnje, obećavajući da će se boriti protiv zajmodavaca koji su uglavnom u stranom vlasništvu, a za koje je rekao da su Mađarima previše naplaćivali. Orban je ispravio zjapeću fiskalnu rupu dodatnim porezima na velika preduzeća, uglavnom u stranom vlasništvu, uključujući i banke. Izbjegnuta je nelikvidnost, pa je počeo da remontuje cio sketor, prenosi Fajnenšel tajms.
Premijer nije gubio vrijeme. 2012. godine, država je kupila od njemačke DZ banke veliki udio u Takarekbanci, mreži štedišno-kredinih zadruga. Država je 2014. godine kupila MKB od njemačkog BajernLB-a. Sljedeće godine je vlada kupila Budimpeštansku banku. Vlada je 2016. godine reprivatizovala MKB banku i u roku od 12 mjeseci jedan od Orbanovih najbližih prijatelja je pokupio veći dio toga.
Mađarski Bankholiding je počeo sa radom kao holding kompanija 2020. godine, prije planiranog spajanja. Tri zajmodavca koji su udružili snage su imali različite profile. MKB banka je bila jaka u korporativnim kreditima i privatnom bankarstvu. Budimpeštanska banka je bila moderna univerzalna banka sa fizičkim, korporativnim i investicionim uslugama. U međuvremenu, Takarekbanka je bila sastavni dio modernog jezgra i zaostalih seoskih štedišnih zadruga iz komunističko doba.
Finansiranje imperije
Spajenje još nije završeno, ali knjige Bankholdinga su pune zajmova Orbanovim saveznicima, prijateljima i članovima porodice, kažu izvori koji su direktno upoznati sa poslovanjem ove ustanove.
Portparol Narodne banke Mađarske, centralne banke zemlje, koja djeluje kao tržišni regulator, kaže da Bankholiding ne predstavlja nikakve “materijalne dodatne ranjivosti ili rizike”, osim profila rizika koje imaju finansijske ustanove.
Ipak, tu je politički uticaj koji vlada ima nad Bankholdingom. U martu, kada je spajanje bilo na pomolu, ispostavilo se da je MKB banka pozajmila 10 miliona evra franuskoj političarki i predsjedničkoj kandidatkinji Marin Le Pen.
Orban je podržao njenu politiku i često se sastajao sa njom prethodnih godina. Prema riječima dvojice ljudi koji su upoznati sa detaljima ove pozajmice, Orbanova direktna naredba je bila neophodna za produženje kredita Le Penovoj. To je bila neka vrsta testa lojalnosti za Bankholding. Novac je odobren, Orbanova volja je preovladala, a banka je prošla test.
Pojavili su se dokazi koji sugerišu da bi centalna banka mogla da ima sukob interesa kada je superbanka u pitanju. Dvije kopanije, sada kontrolišu oko 23 odsto Bankholdinga, prema dokumentima kompanije. Obje kompanije su u vlasništvu zajeničkih fondova kojima upravlja Ištvan Szaraz, poslovni partner i blizak prijatelj Adama Matolcsija, sina guvernera centralne banke.
Portparol Narodne banke Mađarske u saopštenju navodi ga banka oštro negira da guverner centralne banke ili bilo koji član njegove porodice ima bilo kakav vlasnički odnos sa Mađarskim Bankholdingom.
Sistemski rizik
Izloženost Banholdinga Orbanovom uticaju držala je cio bankarski sektor na ivici prije izbora. Bankholding je bio legalna reanost, a njegov kombinovani tržišni udio i bilans od 21,4 milijarde evra, lako drugi po veličini u zemlji, učinili su je prevelikom da bi propala. Da je opozicija pobijedila, možda bi Orbanovim saveznicima oduzeli unosne ugovore, ostavljajući ih nesposobnim da vraćaju zajmove.
Ali sada kada se Orban ponovo pozicionirao kao premijer, spajanje se nastavlja ubrzano. Niko iz bankarskog svijeta još nije voljan da javno podijeli stavove o Bankholdingu iz straha da ne naljute premijera, ali mnogoi privatno kažu da osjećaju ljutnju zbog sistemskih rizika projekta. Međutim, ima i onih koji imaju osjećaj propuštene prilike šta je ova superbanka mogla da učini za Mađarsku.
“Integrisanje štednih zadruga je mudro, a spajanje maloprodajnih, korporativnih i malih preduzeća je pametno. Ali oni teško mogu da se nose sa tim jer su zauzeti finansiranjem imperije”, navodi jedan anonimni sagovornik koji je godinama u bankarstvu.
Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban zahvalio je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na čestitki koju mu je uputio povodom njegovog imenovanja za premijera, poručivši da Republika Srpska i u narednim godinama može računati na njegovo prijateljstvo i podršku.
Orban je istakao da su zajednička domovina Evropa i u njoj Mađarska zakoračile u deceniju izazova i u eru punu opasnosti.
“Građani Mađarske su 3. aprila jasno podržali bezbjednu, slobodnu i jaku Mađarsku koja sa ponosom čuva svoju kulturu i vjerske tradicije. Vlada Mađarske će na osnovu tog povjerenja i dalje biti na snazi konstruktivnog mira. Sačuvaćemo naše dosadašnje rezultate, odnosno učinićemo sve u interesu obnove Evrope utemeljene na hrišćanskoj civilizaciji i na suverenim nacijama”, istakao je Orban.
On je naveo da ga raduje što srpski i mađarski narod dijele sve te vrijednosti.
“Želio bih da vas uvjerim, gospodine predsjedniče, da Republika Srpska i u narednim godinama može računati na naše prijateljstvo i podršku. U obavljanju vaše odgovorne dužnosti, želim vam dobro zdravlje i nove uspjehe”, poručio je Orban u pismu Dodiku.