Oznaka: viktor orban

  • Orban: Da sam htio da provociram, uradio bih to bolje

    Orban: Da sam htio da provociram, uradio bih to bolje

    Mađarski premijer Viktor Orban održao je konferenciju za novinare u Budimpešti. Jedan novinar pitao ga je da li je šal koji je nosio u novembru, na kome je bila karta Velike Mađarske, provokacija. A premijer je bio spreman i odgovorio da je htio provocirati, mogao je to bolje uraditi.

    “Ovde nema ništa posebno. Ovo je zemlja stara 1.100 godina, okruženi smo istorijskim simbolima”, rekao je Orban, njegove riječi je na Twitteru prenio Zoltan Kovač, portparol kabineta mađarskog premijera.

    “Da sam htio da provociram, mogao sam da nađem mnogo bolji način da to uradim”, rekao je Orban.

    “Uvijek pravim jasnu razliku između onoga što oni zovu velika Mađarska i onoga što ja zovem istorijska Mađarska. To je intelektualni proizvod kada pitate kako možete da budete veći, ali ja nisam dio toga”, rekao je Orban.

    Podsjetimo, mađarski premijer Viktor Orban je u novembru, tokom prijateljske utakmice između reprezentacije njegove zemlje i grčke reprezentacije u Budimpešti, oko vrata nosio šal sa mapom Velike Mađarske, prenosi “b92”.

    Na šalu su oslikane granice nekadašnje Ugarske kraljevine koja obuhvata današnju Austriju, Hrvatsku, Rumuniju, Srbiju, Slovačku i Ukrajinu. Mape istorijskog regiona uključuju teritorije koje je Mađarska izgubila 1920. godine Trijanonskim ugovorom, poslije Prvog svjetskog rata.

  • Razdor u EU: Orban dobio neočekivane saveznike

    Razdor u EU: Orban dobio neočekivane saveznike

    Iako Mađarska ne odustaje od veta na paket pomoći za Ukrajinu, Njemačka i Francuska zbog nje ulaze u sukob s ostatkom EU.Ministri finansija je u utorak trebalo da razgovaraju o predlogu da se Mađarskoj zamrznu sredstva iz kohezijskih fondova u sklopu mehanizma uslovljenosti kojim je moguće zaustaviti plaćanja iz proračuna EU državama koje ne poštuju vladavinu prava.

    Međutim, puno se toga događa iza scene. Kako je otkrio dobro obavešteni Politiko, najveće zemlje EU pružaju ruku pomoći mađarskoj vladi u njenoj svađi s Bruxellesom oko kršenja vladavine prava. Francuska i Nemačka, zajedno s Italijom, predvode skup od oko 12 vlada koje pozivaju Evropsku komisiju da preispita svoju odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi evra za Budimpeštu, tvrdeći da je država postigla veći napredak u antikorupcijskim merama nego što Bruxelles priznaje.

    “Mađarske vlasti su postigle napredak. Preduzet je određeni broj reformi, iako još uvijek postoje dodatni elementi koji se očekuju”, izjavio je anonimni francuski zvaničnik za Politico. S tim se ne slažu u Evropskoj komisiji. “Imamo obveze, imamo obećanja, ali to još nije učinjeno”, rekao je tada poverenik EU za proračun Johannes Hahn, ali se na prošlonedeljnom sastanku Francuska i Nemačka nisu se složile s Komisijom.

    Pod pritiskom Evropskog parlamenta Komisija je predložila čalnovima, koje trebaju doneti odluku do 19. decembra, da suspenduju 7,5 milijardi evra iz kohezijskih fondova, što bi trebalo biti isplaćeno Mađarskoj u sklopu proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Komisija je s druge strane odlučila potvrditi mađarski nacionalni plan oporavka od pandemije covida-19 (5,8 milijardi evra), ali uz 27 zahteva koji obuhvataju 17 mera za borbu protiv korupcije i reforme za poboljšanje nezavisnosti pravosuđa.

    Međutim, sada Francuzi, Nemci i njihovi saveznici tvrde da vlada Viktora Orbana ispunjava 17 antikorupcijskih reformi koje je preduzela kako bi izbegla zamrzavanje sredstava te da bi se to trebalo odraziti smanjenjem dela zamrzavanja, trenutno ekvivalentnog 65 odsto kohezijskih sredstava. Od Komisije traže da sprovede novu procenu kako bi uključila reforme koje je Orbanova vlada donela, ali još nije jasno hoće li EK to uraditi. “Videćemo, još nije doneta zvanična odluka”, izjavio je u ponedeljak poverenik EU za privredu Paolo Gentiloni. Nova procena

    Ove zemlje smatraju da ako se ne sprovede nova procena, možda neće biti većine u Evropskom veću za zamrzavanje sredstava. A ako se nikakva odluka ne donese do 19. decembra, proces sankcionisanja jednostavno bi završio bez zamrzavanja sredstava, što bi se smatralo nepoželjnim s obzirom na to da je EU prvi put upotrebila ovaj instrument za obuzdavanje demokratskog nazadovanja u zemlji članici. “Bila bi to potpuna katastrofa”, rekao je visoki diplomata EU.

    U igri su i drugi razlozi: Mađarska stavlja veto na dve ključne odluke – paket pomoći od 18 milijardi evra za Ukrajinu i minimalnu stopu poreza na dobit od 15 odsto za multinacionalne kompanije. Ukrajinskoj vladi hitno je potreban paket pomoći kako bi uravnotežila svoj proračun, a EU je pod pritiskom Kijeva i Sjedinjenih Država da isporuči sredstva. Unija je takođe bila među glavnim zagovornicima globalnog poreskog sporazuma i rizikuje svoj ugled ako se on ne zaključi. Mekši stav Francuske i Nemačke verovatno će ih uvući u sukob s drugim članicama, uključujući zemlje Beneluksa, Dansku, Švedsku i Letoniju, koje podržavaju tvrdokornu procenu Komisije da rizici od mita ostaju u Mađarskoj i da bi svih 7,5 milijardi evra trebalo biti blokirano.

    Za to vreme mađarski premijer Viktor Orban tera po starom i u petak je optužio Bruxelles da želi da zamrzne novac koji je namenjen Mađarskoj “iz političkih razloga”, odnosno zbog politike Budimpešte prema migrantima i njenim protivljenjima sankcijama protiv Rusije zbog rata u Ukrajini. Sada ima podršku dve glavne članice Unije, barem privremeno.

  • Orban: Vrijeme je za reviziju sankcija protiv Rusije

    Orban: Vrijeme je za reviziju sankcija protiv Rusije

    Mađarski premijer Viktor Orban zatražio je danas da se izvrši revizija sankcija protiv Rusije, čime je podržao izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da sukob u Ukrajini na različite načine utiče na EU i SAD.

    “Makron je u pravu jer troškovi ukrajinskog sukoba nisu isti sa obje strane Atlantika. Ukoliko želimo opstanak evropske privrede, moramo da ubrzano rješavamo energetsku krizu. Vrijeme je za ponovnu procjenu sankcija”, naglasio je Orban u poruci objavljenoj na Twitteru.

    Francuski lider je juče u izjavi za američki CBS News rekao da je bilo “desinhronizacije” u odnosima između Evrope i Vašingtona zbog visoke cijene energije.

    On je podsjetio da je EU kupac gasa i nafte dok su SAD proizvođač i da zbog toga domaćinstva Unije i Amerike struju dobijaju po različitim cijenama i da ta razlika utiče na kupovnu moć i konkurentnost evropskog društva.

  • Orban protiv globalnog poreza

    Orban protiv globalnog poreza

    Mađarska ostaje protiv uvođenja globalne minimalne stope poreza na dobit, izjavio je danas premijer Viktor Orban za državi radio.

    Ovaj stav Mađarske on je obrazložio zabrinutošću za radna mesta u toj centralnoevropskoj zemlji, koja koristi svoj režim niskih poreza da privuče strana ulaganja vredna milijarde evra, prenosi Rojters.

    “Ovo je povećanje poreza koje ubija posao, i koje bi, ako se uvede uz odobrenje Mađarske, zbrisalo desetine hiljada radnih mesta”, rekao je Orban.

    Dodao je da “pitanje poreza nije globalno, ono spada u nacionalnu nadležnost”.

  • “Evropa pokušava da zaustavi Rusiju”

    “Evropa pokušava da zaustavi Rusiju”

    Mađarski premijer Viktor Orban ocenio je danas da je Evropa suočena sa različitim izazovima.

    Kako je naveo, pored rata u Ukrajini, suočena je i sa rezultirajućom ekonomskom krizom i nezakonitom i sve nasilnijom migracijom.Komentarišući rat, Orban je rekao da je Evropa jedinstvena u pogledu cilja da zaustavi Rusiju da bude pretnja po bezbednost Evrope, ali da je za to potrebna suverena Ukrajina, preneo je MTI.

    Kada je reč o sredstvima da se to postigne, posebno o sankcijama, mišljenja su različita, dodao je on, rekavši da će se rasprave nastaviti.

    Orban je to izjavio u video obraćanju na konferenciji Izvršnog komiteta Centrističke demokratske internacionale (CDI), čiji je potpredsednik, a koja je održana u Panama Sitiju, rekao je njegov sekretar za štampu.

    Što se tiče ekonomskih pitanja, on je kazao da je kratkoročni cilj da se izbegne recesija.

    Orban je istakao da će zemlje centralne Evrope verovatno uspeti da izbegnu recesiju, iako rastuće cene energenata koje su rezultat sankcija EU nametnutih Rusiji to čine veoma teškim.

    U periodima krize postoji potreba da se preduzmu mere, a Mađarska se sigurno neće predati, naglasio je Orban.

  • Orban otkrio koliko koštaju sankcije Rusiji

    Orban otkrio koliko koštaju sankcije Rusiji

    ​Mađarska je zbog sankcija Rusiji izgubila 10 milijardi evra 2022. godine, rekao je premijer te zemlje Viktor Orban.

    Orban je rekao da je pogrešna politika sankcija Brisela “izazvala naglo povećanje cijena energenata, što je dovelo do deficita u mađarskoj ekonomiji od 10 milijardi evra godišnje”.

    Viktor Orban je takođe nazvao politiku sankcija Evropske unije korakom ka ratu, prenose Novosti.

    “Svako ko ekonomski interveniše u vojnom sukobu zauzima stav”, rekao je Orban u izjavi za mađarski radio, pojačavajući svoju kritiku briselske strategije koju smatra opasnom.

    Mađarski premijer je u julu rekao da je EU “pucala sebi u pluća” zbog odluke da uvede ekonomske sankcije Rusiji.

  • Vučić: Potpisali smo, krećemo sa akcijom

    Vučić: Potpisali smo, krećemo sa akcijom

    Drugi trilateralni samit Mađarske, Srbije i Austrije počeo je danas u Beogradu.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Mađarske Viktor Orban i austrijski kancelar Karl Nehamer potpisali su danas u Beogradu Memorandum o razumevanju tri zemlje za jačanju trilateralne saradnje u oblasti efikasne borbe protiv ilegalnih migracija.

    Nakon završenog sastanka, medijima se prvo obratio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Vučić na na početku poželeo gostima dobrodošlicu u Srbiju i naglasio da je velika privilegija da imamo takve prijatelje pored sebe.
    “Želim vam dobrodošlicu, za Srbiju i mene je velika čast da takve prijatelje imamo uz sebe i da rešavamo velike probleme. Potpisali smo važan memorandum i krećemo sa akcijom pre kraja godine. Govorimo o ilegalnim migrantima čiji broj udvostručen u odnosu na prošlu godinu, iz Avganistana stiže najviše, oko 40 odsto”, rekao je Vučić.

    Kako je sam rekao, nekoliko koraka je već preduzeto.

    “Pored Tunisa moraćemo da imamo bezvizni režim sa još dve zemlje”, rekao je Vučić.

    Vučić je precizirao da je broj ilegalnih migranata uvećan za 121 odsto i da migranti najviše dolaze iz Severne Makedonija (51 odsto) i iz Bugarske (32 odsto).

    Dodao je da će na granici biti angažovan veći broj policajaca. Istakao je da je dogovoreno da bude angažovan veći broj policajaca na granici sa Severnom Makedonijom.

    “Želimo da odbrambenu granicu pomerimo na jug jer tako čuvamo Evropu i svoju zemlju. Ne želimo da budemo parking za migrante”. rekao je Vučić.

    Predsednik Srbije je dodao da je postignut i dogovor o readmisiji i da će se ti troškovi ubuduće deliti na fer način.

    Vučić je istakao da ni Srbija, poput drugih zemalja ne želi da bude parking za ilegalne migrante.

    Nakon Vučića, obratio se Nehamer koji se najpre zahvalio na gostoprimstvu.

    “Osnoavli smo partnerstvo da se vodi borba protiv ilegalnih migracija. To je važno jer je sistem EU doživeo neuspeh. Pojedinačne države EU su primorane da pronađu nova partmersta. O dnašeg prethodnog susreta se mnogo toga promenilo. Hvala predsedniku Vučiću što je brige Austrije ozbiljno shvatio i što nas nije ostavio na cedilu”, rekao je Nehamer.

    Austrijski kancelar je dodao da će Austrija poslati još 100 policajaca i da će obezbediti dronove i vozila.

    “Želim da se zahvalim Srbiji i Vučiću na tome što se založio da azilanstki turizam bude okončan. Vučić je ozbiljno shvatio brige Austrije, nije ostavio Austriju na cedili, i to je zaista veoma važno i meni kao kancelaru i Austrijancima”, istakao je Nehamer.

    Medijima se takođe obratio premijer Mađarske Viktor Orban.

    Orban se zahvalio Vučiću i Nehameru na saradnji.

    “Sa jedne strane je rat i Ukrajina, sa druge Srbija i migranti. Moram da kažem nekoliko rečenica o onome što se dogodilo juče. Preminuli su građani Poljske, u našem susedstvu je rat, koji nas ne pogađa samo ekonomski. Ako se odvija rat u susednoj zemlji, ni ti nisi bezbedan, eto preminuli su građani Poljske na samom poljskom tlu. Juče je prekinut dovod nafte iz Ukrajine u Mađarsku. Kada si u opasnosti ti i tvoja zemlja, moraš da se trudiš da tu opasnost eliminišeš – to znači da mi želimo mir i da moramo da se posvetimo miru”, rekao je Orban. Orban je kazao da delimo sudbinu i u dobru i u zlu i da pomažemo jedno drugom kada je nekom potrebna pomoć.

    “To nije političko pitanje, to je pitanje instinkta, instinkta opstanka. Mi Mađari osećamo to, a verujem i Srbi – pošto delimo istu sudbinu, mi moramo da sarađujemo da bismo pobedili sve izazove naše zajedničke sudbine. Zahvalana sam predsedniku Vučiću što sam u njemu prepoznao najboljeg srpskog partnera Mađarske”, rekao je Orban.

    Premijer Mađarske je dodao da je od početka godine sprečeno 250.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

    Naglaiso je da su ilegalni migranti i krijumčari ljudi sve agresivniji i da koriste oružje protiv organa reda.

    Vučić: Ulazak Srbije u EU biće vrlo komplikovan proces
    Vučić je, na pitanje da li se vidi datum prijema Srbije u EU, s obzirom da naša zemlja samo ispunjava zahteve, i da samo novi dolaze, kazao da je Srbija zahvalna posebno svojim mađarskim prijateljima koji se bore za našu zemlju, koliko se borimo i mi sami.

    Takođe je izrazio zahvalnost i Austriji koja je, kako je rekao, uvek podržavala integraciju Srbije u EU, bez obzira na određene razlike koje imamo po drugim pitanjima.

    “Verujem da je do Budimpešte i Beča da bismo imali mnogo veće šanse da budemo ranije deo EU. Ovako to će biti ne lak, već vrlo komplikovan proces”, podvukao je Vučić.

    Orban je kazao da je Srbiju “trebalo primiti juče jer bismo danas imali mnogo lakšu situaciju”.

    “Ali Mađarska ne može da prelomi ovo pitanje u EU, ali može da stvaramo koaliciju koja će podržati proširenje”, rekao je on.

    Ukazao je da se 2024 održavaju izbori za Evropski parlament i da iste godine Mađarska predsedava Uniji.

    “Budite uvereni da ćemo sve učiniti da se taj proces što pre završi”, poručio je Orban.

    Nehamer je ukazao da se austrijska podrška ogleda u dve perspektive, od kojih je prva bilateralna saradnja sa Srbijom.

    Podsetio je da austrijske kompanije spadaju u najveće investitore u Srbiji, da u privredi postoji dobra saradnja, puna poverenja, i da preduzetnici u Srbiji vide važnu lokaciju koja je produktivna i isplativa.

    Druga dimenzija je, kaže, EU i dodaje da Evropska komisija proverava napredak u pristupnom procesu.

    “Kada je u pitanju austrijska strana postoji jasna podrška srpskom putu u EU, ali i za druge države Zapadnog Balkana, koje su u različitim fazama razvoja i napretka. Ovaj region i posebno Srbija imaju važnu bezbednosno-stratešku ulogu i važni su partneri koje treba približiti i uvesti u EU”, istakao je on.

    Nehamer je kazao da će Austrija činiti i dalje sve što je moguće da pomaže Srbiji na tom putu, dodajući da je stalno ispružena ruka prijateljstva.

  • Viktor Orban ponovo kritikuje EU: Kopajući jamu za Ruse, sami smo upali u nju

    Viktor Orban ponovo kritikuje EU: Kopajući jamu za Ruse, sami smo upali u nju

    Premijer Mađarske Viktor Orban dao je radijski intervju za mađarske medije te se ponovno osvrnuo na energetsku krizu te odnos EU prema Rusiji.

    Komentirajući prošlosedmični samit Evropske unije, Orban je rekao kako su svi bili nervozniji nego inače.

    “Svi su u nevolji i treba naći neko rješenje. Zdrav razum će prije ili kasnije morati preovladati. Rat se može okončati samo ako suprotstavljene strane sklope mir”, rekao je Orban.

    Govoreći o tome koliki zapravo Ukrajina predstavlja trošak za Evropsku uniju, Orban se osvrnuo na tri stvari.

    “Tu su ratni troškovi koji podrazumijevaju oružje, ekonomske troškove. Također, imamo i troškove obnove. Kada se rat završi područje Ukrajine će morati biti obnovljeno. To su neviđeno velike cifre, ne vrijedi ni pričati o tome. Na kraju, govorimo i o iznosu koji je potreban za funkcioniranje Ukrajine. Država nije operativna, prije rata nije mogla ni upravljati svojom ekonomijom. To bi nas koštalo pet milijardi eura mjesečno, a pitanje je ko će dati taj novac”, pojasnio je mađarski premijer.

    Kada je riječ o skladištenju plina i energetskoj krizi, Orban je naglasio kako postoje dvije ideje za zamjenu ruskog gasa.

    “Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je rekao da prijateljstvo nije to ako će nam Amerikanci prodati četiri puta skuplji gas. Sada je došlo do privremenog zatišja u cijenama. Razlog tome je taj što ljeti skladištimo plin za zimu. Sada su svi napunili svoje rezervoare, ali kada se počnu trošiti, onda će i cijene rasti”, ističe Orban.

    Mađarski premijer je posebno bio kritičan prema sankcijama koje su nametnute Rusiji, a koje utječu i na EU.

    “Danas je cijena energenata i plina visoka jer smo podigli cijene i plaćamo penale. Mađarska pokušava da se izvuče iz posljedica loših odluka. Sankcije su se odnosile na to da imamo plan da kaznimo Rusiju za početak rata. Smišljajući plan kopanja jame za Ruse, sami smo upali u nju. EU smatra da trebamo nastaviti kopati, a mi Mađari mislimo da se treba izvući iz toga”, zaključio je Orban.

  • Amerika pokušala da svrgne Orbana, milioni potrošeni na mađarsku opoziciju

    Amerika pokušala da svrgne Orbana, milioni potrošeni na mađarsku opoziciju

    Budimpešta je više puta digla glas protiv sankcija protiv Rusije, naglašavajući da Mađarska neće podržati nikakve mjere koje štete njenoj ekonomiji.

    hemofram
    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Vašington podstakao pokret protiv mađarskog premijera Viktora Orbana, pošto SAD ne smatraju tu zemlju dovoljno poslušnom, prenosi Sputnjik internešenel.

    • Sada se ispostavlja da je finansirana i opozicija u Budimpešti. Mađarski list “Mađarska nacija” objavio je istragu o finansiranju liberalno-lijeve koalicije protivnika Viktora Orbana od strane američke nevladine organizacije Akcija za demokratiju. Istražitelji i specijalne službe će ispitati sve okolnosti pokušaja stranog miješanja u politički život zemlje, ali je već sada očigledno da se račun približava milionima dolara – rekla je Zaharova.

    Prema ovom izvještaju, fondacija, osnovana neposredno prije februarskih izbora, imala je bliske veze sa Evropskim savjetom za spoljne odnose (ECFR).

    U izvještaju se takođe navodi da je Akcija za demokratiju povezana sa milijarderom rođenim u Mađarskoj, DŽordžom Sorošem, koji finansira Fondacije za otvoreno društvo, koje je Mađarska zabranila prije nekoliko godina.

    Zaharova je podsjetila i da je rukovodstvo EU nezadovoljno nezavisnim stavom Budimpešte i da Mađarskoj prijeti kaznama i sankcijama.

    Mađarska se odlučno protivila sankcijama EU protiv Rusije. Budimpešta je više puta upozoravala da će odluka Brisela da pošalje vojnu pomoć Kijevu usred tamošnje ruske specijalne vojne operacije i uvede ograničenja protiv Moskve rezultirati velikim ekonomskim kolapsom evropskog bloka.

    Sankcije, koje su podržale SAD, Britanija i EU, pogoršale su probleme tržišta goriva, što je rezultiralo velikom energetskom krizom širom Evrope, sa rekordno visokom inflacijom i naglo rastućim troškovima života.

  • Orban vjeruje da će EU završiti kao Sovjetski savez

    Orban vjeruje da će EU završiti kao Sovjetski savez

    Mađarski premijer Viktor Orban sugerisao je danas da će EU završiti kao Sovjetski Savez koji se raspao prije više od tri decenije.
    “Nemojmo se zamarati onima koji pucaju na Mađarsku iz sjenke ili sa briselskih visina. Oni će završiti tamo gdje su završili njihovi prethodnici”, rekao je Orban u Zalajgersegu na svečanosti povodom 66. godina od revolucije.

    Orban je uporedio sovjetske trupe koje su napale njegovu zemlju tokom revolucije 1956. godine i institucije EU danas.

    Mađarski premijer je istakao da je njegova Vlada “snažna i jedinstvena” i da će prevladati sve izazove.

    “Rat na našim vratima, finansijska kriza i usporavanje privrede u EU, invazija migranata sa juga. Moramo se suočiti sa mnogim problemima”, rekao je Orban.