Oznaka: Vijeće Ministara

  • Vijeće ministara BiH zatražilo međunarodnu pomoć u vidu vakcina protiv koronavirusa

    Vijeće ministara BiH zatražilo međunarodnu pomoć u vidu vakcina protiv koronavirusa

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine održalo je danas 55. vanrednu sjednicu na kojoj je između ostalog razgovarano i o nabavci vakcina protiv koronavirusa.

    Prema prijedlogu Ministarstva sigurnosti BiH, Vijeće ministara danas je donijelo Odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spasavanje koja se odnosi na vakcine protiv koronavirusa.

    U Odluci, Vijeće ministara je naglasilo i broj vakcina koje je potrebno obezbijediti u cilju vakcinacije stanovnika.

    “Za potrebe odgovora na pandemiju uzrokovanu koronavirusom potrebno je obezbijediti 370.000 doza vakcina”, navodi se.

    Također, Vijeće ministara je navelo kako će međunarodnu pomoć primiti Ministarstvo civilnih poslova BiH.

    “Ovu međunarodnu pomoć prrimit će Ministarstvo civilnih poslova BiH, a njena raspodjela vršit će se u skladu s ranije donesenom Odlukom o principima raspodjele međunarodne pomoži za zaštitu i spasavanje”, navodi se u saopćenju Vijeća ministara BiH.

  • Vijeće ministara BiH lažiralo izvještaj o radu 2020., prepisali podatke iz 2019.

    Zastupnica Naše stranke u Parlamentu Bosne i Hercegovine Mirjana Marinković Lepić tvrdi da je Vijeće ministara BiH lažiralo svoj izvještaj o radu za 2020. godinu prepisujući jednu stranicu iz izvještaja o radu 2019. godine.

    Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH pod tačkom 11. se našao Izvještaj o radu Vijeća ministara BiH za 2020. godinu.

    Sporna stranica za Marinković Lepić se odnosi na “Uvod”, odnosno prva je stranica izvještaja ako izuzmemo sadržaj i naslovnu stranicu. Naime, prepisani su identični podaci o broju održanih sjednica, razmatranih tačaka dnevnih redova, te o broju usvojenih zakona, odluka, saglasnosti, izvještaja i slično.

    “U 2020. godini održali su 23 redovne i 40 vanrednih sjednica. Prebrojao Jasmin Emrić”, navela je Marinković-Lepić dok u njihovom izvještaju stoji da je ukupan broj održanih sjednica 36 od čega 17 vanrednih.
    Tokom rasprave o Izvještaju o radu Vijeća ministara BiH za 2020. godinu poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić kazao je da je izvještaj pisan samo da zadovolji formu, te da su u njegovom uvodu navedeni pogrešni podaci koji se odnose na broj održanih sjednica i donesenih odluka.

    Identični podaci u dva izvještaja su još i o tri utvrđena prijedloga zakona, 149 donesenih odluka, tri usvojene strategije, 180 informacija, 76 izvještaja i drugo.

    Državni zastupnici danas nisu usvojili ovaj Izvještaj u radu.

  • Vijeće ministara podržalo novi zakon o VSTV-u, protiv bili Tegeltija i Košarac

    Vijeće ministara podržalo novi zakon o VSTV-u, protiv bili Tegeltija i Košarac

    Iako nije postignuta potpuna saglasnost, Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici usvojilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.

    Protiv ovoga zakonskog rješenja, koje spada u paket onih koji su uslov za dobijanje kandidatskog statusa, ali i druge tranše mikrofinansijske pomoći EU, bili su Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara i Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Kako je Tegeltija objasnio na konferenciji za medije poslije sjednice, njemu i Košarcu sporno je što se ovim zakonom VSTV-u daje ovlaštenje za koje, kako je rekao, ta institucija nema kapacitete. Smatra da VSTV teško može organizirati određene služ be, odnosno poslove, među njima i istražilačke. Kazao je da se radi o posebnom odjeljenju za ispitivanje porijekla imovine.

    “VSTV se na ovaj način daju ovlaštenja za koja, objaktivno, nema ni materijalnih ni ljudskih kapaciteta i teško da će ih ikada moći osigurati. Za te poslove koji se žele dodijeliti VSTV-u postoje specijalizirane institucije unutar poreskih uprava, tužilaštava”, rekao je Tegeltija.

    Izrazio je nadu da će sporna pitanja ipak biti usaglašena kroz amandmane u parlamentarnoj proceduri.

    Među današnjim odlukama, Tegeltija je izdvojio onu o privremenom finansiranju za treći kvartal ove godine, u iznosu od 249 miliona KM. Kako je kazao, odluku donose tek sada jer su vjerovali da će Predsjedništvo BiH pripremiti zakon o budžetu i uputiti u Parlament, ali kako se to nije desilo, opet je donijeta odluka o privremenom finansiranju.

    “Nećemo moći finansirati neke projekte vrlo važe za građane”, kazao je Tegeltija.

    Tegeltija je izdvojio i odluku kompletiranju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na

    lokaciji Trgovske gore.

    Uzimajući u obzir novonastalu situaciju prouzrokovanu učestalim zemljotresima u Hrvatskoj i BiH, Ekspertski tim je ovom odlukom dopunjen stručnjacima za regionalnu geologiju, zemljotrese i seizmička ispitivanja, hidrotehniku i procjenu uticaja na životnu sredinu (prof. dr Hazim Hrvatović, prof. dr Munir Jahić, prof. dr Zvjezdan Karadžin i prof. dr Mirjana Milićević), te predstavnikom nevladine organizacije “Grin tim” (Mario Crnković).

  • Tegeltija: Zalažemo se za punu ravnopravnost vjerskih zajednica

    Tegeltija: Zalažemo se za punu ravnopravnost vjerskih zajednica

    Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, kazao je da se nada da će prva posebna zajednička sjednica oba doma Parlamentarne skupštine BiH pomoći da se vidi gdje su problemi i da ih se pokuša riješiti.

    Odgovarajaći na pitanje Denisa Bećirovića, bošnjačkog delegata u Domu naroda BiH, šta je Vijeće ministara uradilo u vezi sa ravnopravnosti Islamske zajednice BiH sa pravoslavnom i katoličkom crkvom, Tegeltija je rekao da je tadašnji Savjet ministara 2015. utvrdio nacrt sporazuma između Islamske Zajednice i BiH.

    “Taj dokument je otišao u proceduru Predsjedništvu BiH i od tada nema komunikacije ni između prethodnog Savjeta minsitara i Predsjedništva, a ni u ovom sazivu. Taj sporazum je u proceduri i Savjet ministara ne može ništa raditi na tome dok je on u proceduri. Čeka se odluka Predsjedništva i to predstavlja teret sadašnjem Savjetu ministara, jer zbog toga Savjet ministara nije mogao da formira Mješovitu komisiju za Svetu Stolicu i Srpsku pravoslavnu crkvu. Stav dijela Savjeta ministara je odlučio da se to ne završava dok se ne postigne i sporazum sa Islamskom zajednicom BIH”, rekao je Tegletija.

    Bećirović je podsjetio kako su sklopljeni ugovori sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom, a Islamska zajednica pokušava to od 2009. godine.

    “To moram nazvati nejednakošću. Ne postoji pravna jednakost vjerskih zajednica i o tome moramo otvoreno progovoriti. Posljednji put tekst ugovora ponuđen je Predsjedništvu 2018. godine i protiv su glasali Dragan Čović i Mladen Ivanić. Glasali su čak i da se to ne nađe na dnevnom redu. Sramota je biti slijep pred nepravdom”, rekao je Bećirović.

    Tegeltija je na ovo odgovorio da se ovaj Savjet ministara zalaže i zalagaće se za punu ravnopravnost svih građana BiH i svih vjerskih zajednica i ravnopravnost svih jezika u BiH.

    “Savjet ministara nije donio, niti će donijeti ni jednu odluku koja će oduzeti prava bilo kome“, rekao je Tegletija.

  • Tegeltija: Postoje različita viđenja, ali niko ne blokira usvajanje budžeta

    Tegeltija: Postoje različita viđenja, ali niko ne blokira usvajanje budžeta

    Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija (SNSD) kazao je danas u obraćanju zastupnicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da ne misli da bilo ko blokira usvajanje budžeta nego o izdvajanju sredstava za sanaciju posljedica pandemije koronavirusa i plate zaposlenih u bh. institucijama.

    U odgovoru na poslaničko pitanje Tegeltija je rekao da mu nije poznat razlog zbog kojeg novi prijedlog budžeta institucija BiH za 2021. godine nije uvršten na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH.

    Podsjetio je da je Vijeće ministara utvrdilo nacrt budžeta institucija BiH za 2021. godine i dostavilo ga Predsjedništvu BiH, koje ga je vratilo s jasnim instrukcijama šta treba biti izmijenjeno.

    “Na prvoj narednoj sjednici to smo uradili i dostavili izmijenjeni prijedlog Predsjedništvu. Očekujem da to brzo bude na njihovom dnevnom redu”, dodao je Tegeltija.

    Istakao je da je Vijeće ministara BiH kad je u pitanju prijedlog budžeta institucija BiH za 2021. godine uradilo sve što je bilo predviđeno u propisanim rokovima.

    Tegeltija je podcrtao da kašnjenja u usvajanju budžeta institucija BiH najčešće izaziva utvrđivanje Globalnog fiskalnog okvira i pitanje raspodjele sredstava s jedinstvenog računa.

    Procedura donošenja državnog budžeta je takva da ga u formi nacrta utvrđuje Vijeće ministara BiH i šalje ga Predsjedništvu BiH koje ga u formi prijedloga dostavlja domovima PSBiH na konačno usvajanje.

  • Šta je Vijeće ministara BiH uradilo na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta za ulazak u EU

    Šta je Vijeće ministara BiH uradilo na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta za ulazak u EU

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Adil Osmanović je zatražio od Vijeća ministara da odgovore šta su do sada uradili na reformama potrebnim za pristupanje Evropskoj uniji.

    Osmanović je uime parlamentaraca rekao Vijeću da moraju ubrzati proces približavanja EU te postavio svoje poslaničko pitanje:

    Koje aktivnosti je Vijeće ministara preduzelo na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta Evropske komisije iz Mišljenja Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, te koje aktivnosti namjerava poduzeti u 2021. godini?

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je odgovorio na ovo pitanje, redom po prioritetima Evropske komisije i bez obzira na to da li je uspjeh postigao saziv Vijeća na čijem je čelu ili neki raniji.

    Iz prioriteta broj 1 ispunjen je zahthev koji se odnosi na održavanje izbora u Mostaru, odnosno nakon 12 godina usvojene su izmjene Izbornog zakona kojim je to omogućeno.

    U prioritetu broj 2 je definisano da BiH treba usvojiti program integrisanja u EU. Tegeltija ističe da je to utvrđeno 2008. godine. “Već 12 godina je prošlo otkako je VM utvrdilo metodologiju integrisanja”, rekao je.

    U prioritetu broj 3 se podrazumijeva pravilno funkcionisanje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. “To je završeno. Mislim da ovaj Odbor ove sedmice ima prve sastanke s EU”, kazao je predsjedavajući Vijeća.

    Zatim je preskočio prioritet broj četiri i nastavio sa ispunjenim aktivnostima iz sljedećeg prioriteta.

    Iz priroriteta broj 5 je usvojena revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina. “Taj proces je odblokiran i trajao je pet godina”, rekao je Tegeltija. U skladu s prioritetom broj 5 usvojena je i Odluka za borbu protiv torture.
    Tegeltija ponovo preskače jednu tačku iz 14 prioriteta Mišljenja Evropske komisije i nastavlja dalje.

    Prioritetom 7 je trebalo donijeti Zakon o javnim nabavkama, Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedlog tog zakona, a zakon još nije utvrđen. U okviru ovog prioriteta je formalizovana i saradnja bh. agencija i EUROPOL-a.

    Iz prioriteta broj 8 Vijeće ministara BiH je utvrdilo Strategiju integrisanja upravljanja granicama BiH do 2023. godine te je usvojena Informacija o planu i aktivnostima mjera za efikasnim upravljanjem krizom

    S obzirom na to da više nije bilo vremena za odgovoranje na ovo pitanje, Tegeltija je preskočio narednih pet pitanja i zaključio da je iz 14. prioriteta deblokiran proces reforme javne uprave.