Oznaka: venecuela

Tenzije koje već sedmicama traju između Venecuele i Gvajane ušle su u novu fazu i to nakon što je predsjednik Venecuele Nicolas Maduro naredio raspoređivanje vojske u blizini granica kako na kopnu tako i na moru.
Nakon što je prije nekoliko sedmica organizovao referendum o pripajanju dijelova Gvajane, Maduro je sada otišao korak dalje, a kao krivca za cijelu situaciju okrivio je Veliku Britaniju koja je na ovo područje poslala ratni brod što je Maduro ocijenio kao provokaciju.

Tim povodom, Venecuela je rasporedila 5.600 vojnika u blizini granice te su saopćili kako su u toku vojne vježbe.

“Odbrambena vježba je odgovor na provokaciju i prijetnju Velike Britanije protiv mira i suvereniteta naše zemlje. Ovo je prijetnja neprihvatljiva za Venecuelu i bilo koju zemlju u regiji. Ne petljamo se ni sa kim, ali niko ne može nauditi Venecueli”, poručio je Maduro.

Osim vojnika, Venecuela je rasporedila i tri okeanska patrolna broda, dva logistička transportna broda, tri višenamjenska plovila i 23 aviona.

Između ostalog, Maduro je rekao kako je Venecuela spremna na dijalog i mirovnu diplomatiju.

“Vjerujemo u diplomatiju, u mir, ali niko nam ne smije prijetiti. Mi ne prihvatamo prijetnje Velike Britanije”, rekao je prvi čovjek Venecuele.

Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro predložio je stvaranje zakona koji bi ozvaničio rezultate nedjeljnog referenduma, na kojem su Venecuelanci jednostrano odobrili aneksiju spornog Gvajanskog teritorija, koji čini većinu ove države.

“To je zakon koji regulira stvaranje države Guayana Esequiba”, rekao je Maduro tokom sastanka s ministrima, guvernerima, gradonačelnicima, diplomatima, vojnicima i drugim visokim dužnosnicima.
Maduro je predao nacrt zakona predsjedniku Nacionalne skupštine Venecuele Jorgeu Rodriguezu, koji je obećao da će se o njemu brzo raspravljati i da će svi njegovi članci biti odobreni.

Maduro je zatražio od zastupnika da se “svim sredstvima suprotstave” ustupcima Gvajane u vodama koje Caracas smatra da su u “procesu razgraničenja”.

Maduro je također najavio stvaranje vojne divizije koja će se brinuti o teritoriju u sporu s Gvajanom.

Zodi, kako će se divizija zvati, bit će smještena u gradu Tumeremo, rudarskom gradu u državi Bolivar, u blizini Brazila i graniči sa spornim područjem, koje Gvajana smatra sastavnim dijelom svog teritorija.

Osim toga, venecuelanski predsjednik naredio je stvaranje odjela državne naftne kompanije PDVSA kako bi se “odmah” počelo s “davanjem operativnih dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte, plina i rudnika” na spornom području.

Maduro je također pozvao na stvaranje odjela CVG-a, konglomerata državnih rudarskih, šumarskih i elektroenergetskih kompanija, za razvoj projekata u spornom području.

Granični spor između Gvajane i Venecuele datira iz 19. stoljeća, ali je u fokusu od 2018. godine, kada je Međunarodni sud pravde (ICJ) prihvatio slučaj i pozvao Venecuelu da ne mijenja trenutnu dinamiku na tom području.

Maduro, međutim, odbacuje posredovanje ICJ-a, što je osnažio referendumom na kojem su Venecuelanci glasali da ne priznaju nadležnost međunarodnog suda.

Uprkos tome, sud će u nadolazećim mjesecima donijeti odluku obavezujuću za obje nacije.

Spor između dviju zemalja prvobitno je riješen arbitražnom presudom iz 1899. u korist Velike Britanije, koju je Venecuela kasnije odbacila, tvrdeći da je donesena pod britanskim pritiskom.

Maduro je u ponedjeljak rekao da je “narodni mandat otvorio novu fazu u borbi za našu Guayanu Esequibo, za koji imamo plan, koncept i viziju”.

Većina građana koji su učestvovali u referendmu odgovorila je potvrdno na pet pitanja.

Posljednji je pitao slažu li se Venecuelanci s uključivanjem teritorije Esequibo u kartu Venecuele, stvaranjem nove države pod nazivom Guayana Esequiba i provedbom “ubrzanog plana” za zbrinjavanje stanovništva, davanjem državljanstva i ličnih karata.

Na referendumu u Venecueli, održanom u nedjelju, oko 95 odsto građana podržalo je pripajanje teritorije Еsekibo, koja se nalazi u Gvajani, za koju tvrde da je oteta kada je granica sjever-jug povučena prije više od jednog vijeka.

Predsjednik biračkog odbora Еlvis Amoros, saopštio je da je oko 95 odsto građana koji su izašli na referendum glasalo „za“ na svih pet postavljenih pitanja.

Ostaje nejasno kako će predsjednik Venecuele Nikolas Maduro sprovesti rezultate glasanja, a Gvajana smatra da je referendum korak ka aneksiji.

Nacionalni izborni savjet saopštio je da je prebrojao više od 10,5 miliona glasova.

Venecuelanski glasači su upitani da li podržavaju uspostavljanje države na spornoj teritoriji, poznate kao Еsekibo, davanje državljanstva sadašnjim i budućim stanovnicima te oblasti i odbacivanje nadležnosti najvišeg suda Ujedinjenih nacija u riješavanju nesporazuma između južnoameričkih zemalja.

Teritorija Еsekiba sa 159.500 kvadratnih kilometara čini dvije trećine Gvajane i takođe se graniči sa Brazilom, čije je Ministarstvo odbrane ranije ove sedmice saopštilo da je „intenziviralo svoje odbrambene akcije“ i pojačalo vojno prisustvo u tom regionu zbog pomenutog spora.

Еsekibo je teritorijalno veći od Grčke i bogat je mineralima.

Venecuela je oduvijek smatrala Еsekibo svojim teritorijom, jer je region bio unutar njenih granica tokom španskog kolonijalnog perioda, i dugo je osporavala granicu koju su međunarodni arbitri odredili 1899. godine, kada je Gvajana još bila britanska kolonija.

Gvajana, jedina zemlja u kojoj se govori engleski jezik u Južnoj Americi, smatra da je prvobitni sporazum legalan i obavezujući i zatražila je od Međunarodnog suda pravde 2018. da tako presudi.

Na pomolu još jedan sukob. Venecuela namerava da 3. decembra održi referendum kojim želi da si pripoji teritoriju Gvajane.

Reč je regionu Esakibo, koji se smatra spornim već decenijama, ali koji venecuelanski predsednik Nikolas Maduro pošto poto želi da upiše kao svoju teritoriju.

Pojedini mediji su preneli čak i da je započela specijalna opereacija za aneksiju tog regiona, ali vest nije zvanično potvrđena.

Agencija AFP je prenela da je Maduro uložio je sve napore, koristeći patriotsku retoriku da pokuša da pozove birače na birališta da odgovore na pet pitanja o teritoriji, uključujući i to da li sadašnjim i budućim stanovnicima ove oblasti treba dodeliti državljanstvo Venecuele.

Gvajana, s druge strane, smatra da je referendum “akt aneksije” i već je zatražila od Međunarodnog suda pravde 14. novembra da obustavi glasanje. Sud međutim nije doneo odluku, ali čak i ako presudi protiv Venecuele, Madurova vlada namerava da održi izbore u nedelju.

Zvaničnih informacija o sukobima nema. Mediji prenose da bi u slučaju vojne intervencije Gvajani podršku mogli da pruže Brazil, SAD i Velika Britanija.

Brazilska vojska je već pokrenula mobilizaciju zbog potencijalne invazije Venecuele na Gvajanu preko njihove teritorije. Vesti o mobilizaciji se brzo šire, što može uticati na ceo region Južne Amerike. I društvene mreže prepune se snimaka i fotografija kojima se narod poziva da glasa na referendumu.

Esakibo je područje od oko 159.500 kvadratnih kilometara i čini dve trećine Gvajane.

Venecuela je uvek smatrala Esakibo svojom teritorijom jer je region bio unutar njenih granica tokom španskog kolonijalnog perioda, i dugo je osporavala granicu koju su međunarodni arbitri iscrtali 1899. godine, kada je Gvajana još bila britanska kolonija.

Posvećenost Venecuele da nastavi sa teritorijalnim zahtevima ka Gvajani variralo je tokom godina, a prethodni put je poraslo 2015. godine kada je EkkonMobil objavio da je pronašao naftu u komercijalnim količinama kod obale reke Esakibo.

Ovo najnovije poglavlje spora Venecuele i Gvajane međutim naljutilo je lokalno stanovništvop omenutog regiona jer im vlada Gvajane, dakle države u kojoj žive, ništa nije govorila o pomenutom referendumu, a ispostavilo se da nisu mnogo znali ni o pronalasku nafte.