VRBAS Media

Oznaka: velika britanija

  • Na raspravi Doma lordova Velike Britanije o BiH poručeno: Moramo uvesti sankcije

    Na raspravi Doma lordova Velike Britanije o BiH poručeno: Moramo uvesti sankcije

    U Domu lordova Velike Britanije raspravlja se i o Bosni i Hercegovini, a ukazano je na to da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i zvaničnici iz ovog entiteta narušavaju integritet države.

    Lord Bourne od Aberystwytha se na početku svog govora podsjetio dana kada je posjetio Bosnu i Hercegovinu i Srebrenicu, kao ministar vanjskih poslova Britanije poručivši da je ovdje sreo razne nevjerovatne ljude, međutim upozorio je na to da se u ovoj državi trenutno dešava haos.

    “Suočavamo se sa ozbiljnom prijetnjom jer Milorad Dodik pokušava da napravi haos unutar države BiH. Dio pod srpskim rukovodstvom pokušava da potkopa Ustav”, rekao je on.

    Dodaje kako Dodik ne priznaje izmjene Krivičnog zakona koje je donio Valentin Inzko o zabrani negiranja genocida.

    “Moramo koristiti naš zajednički utjecaj, ne možemo sramno nedjelovati kao prije 26 godina… Ne možemo dozvoliti da se ovoj predivnoj zemlji ponovo desi nešto loše”, rekao je on.

    Podcrtao je kako Velika Britanija mora spriječiti secesiju Republike Srpske i da je upravo to ono što se dešava u BiH.

    “Moramo dati podršku Schmidtu i moramo nametnuti sankcije, imamo pravni okvir za to. Zaista se nadam da će vlada poduzeti snažnije akcije, imamo priliku da djelujemo, zato moramo djelovati. Mi imamo metode i možemo da umanjimo ovu strašnu prijetnju”, rekao je on.

    Osim njega obratila se i baronesa Arminka Helić koja je kazala da je BiH u najvećoj krizi od završetka rata te da se svi u državi plaše da bi se ponovo moglo desiti nešto strašno.

    Lord Randall od Uxbridgea rekao je: “BiH je bila model integracije gdje su ljudi živjeli zajedno bez obzira na razlike i šta se desilo devedesetih, a to je najgora stvar. Nisam očekivao takvo divljaštvo, etničko čišćenje”, dok je baronesa Warsi poručila da su, ako ne sankcionišu osobe koji negiraju genocid, isti kao i oni”.

  • Britanija razmatra sve mogućnosti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Britanija razmatra sve mogućnosti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Velika Britanija razmatra sve opcije o tome kako da odgovori ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, rekla je danas ministarka spoljnih poslova Liz Tras, ističući da se ta zemlja u prošlosti već koristila ekonomskim sankcijama kako bi poslala diplomatske poruke Moskvi.

    “Kada je Velika Britanija htjela da pošalje jasne poruke i postigne jasne ciljeve, bili smo spremni da upotrijebimo ekonomske sankcije”, rekla je ministarka Tras novinarima na sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja (G7), prenosi agencija Rojters.

    Ona je dodala da se razmatraju sve opcije o tome kako će se Britanija odgovoriti ukoliko Rusija odluči da napadne Ukrajinu.

    Ministri spoljnih poslova Grupe sedam okupili su se u subotu u Liverpulu u Engleskoj, na sastanku kojim je dominiralo pitanje gomilanja ruskih trupa u blizini ukrajinske granice i pozvali Moskvu na deeskalaciju.

    Ukrajina se nalazi u centru krize u odnosima Istoka i Zapada, jer zapadne zemlje optužuju Rusiju za gomilanje desetina hiljada vojnika u pripremi za moguću vojnu ofanzivu velikih razmjera.

    Sa druge strane, Rusija poriče da je planirala bilo kakav napad i optužuje Ukrajinu i Sjedinjene Američke Države za destabilizirajuće ponašanje i kaže da su joj potrebne bezbjednosne garancije za sopstvenu zaštitu, navodi britanska agencija.

  • SAD, EU, Velika Britanija i Kanada uveli nove sankcije Bjelorusiji

    SAD, EU, Velika Britanija i Kanada uveli nove sankcije Bjelorusiji

    Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Velika Britanija i Kanada uvele su nove sankcije bjeloruskim pojedincima i pravnim subjektima.

    SAD je uveo ograničenja koja se odnose na 20 pojedinaca i 12 subjekata, navodi se na web stranici američkog Ministarstva finansija, prenose agencije pozivajući se na Reuters.

    Evropska unija je uvela sankcije državnom bjeloruskom avioprevozniku Belavia, optužujući kompaniju da koristi prebacivanje migranta kao taktiku za destabilizaciju evropskih država.

    Nove sankcije EU-a su odobrene prošlog mjeseca, a stupile su na snagu u četvrtak, nakon objavljivanja u Službenom listu EU-a.

    Vlasti EU-a stavile su na crnu listu 17 pojedinaca i 11 privrednih entiteta, među njima sudije i visoke bjeloruske zvaničnike, a sankcije podrazumijevaju zamrzavanje sredstava i zabrane putovanja.

    Sankcije Belaviji znače da kompanije iz EU-a više ne mogu iznajmljivati avione bjeloruskoj aviokompaniji, rekli su zvaničnici EU-a.

    Još nije poznato da li će Belavija morati vratiti 17 aviona iznajmljenih od aviokompanija u Irskoj.

    Belavia, kojoj je već zabranjeno da saobraća iznad EU-a ranije ove godine, leti za destinacija kao što su Egipat, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Armenija, Gruzija, Azerbejdžan, Uzbekistan i Kazahstan.

    Velika Britanija je uvela nove sankcije bjeloruskim individuama i pravnim subjektima i zamrzla imovinu jednog od najvećih svjetskih proizvođača potašnog đubriva, OJSC Belaruskali.

    “Ove sankcije nastavljaju da imaju za cilj važne izvore prihoda za režim Aleksandra Lukašenka i postavljaju ozbiljna ograničenja onima koji su odgovorni za neke od najgorih antidemokratskih akata u Bjelorusiji”, navela je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u saopćenju.

    Kanada je uvela nove sankcije bjeloruskim zvaničnicima i subjektima u koordinaciji s međunarodnim partnerima u znak protesta protiv, kako je navela, napada na ljudska prava i djela represije, saopćila je Ottawa.

    Kanadsko Ministarstvo vanjskih poslova je navelo da djeluje zajedno sa SAD-om, Evropskom unijom i Velikom Britanijom.

  • Britanski parlamentarci bez dlake na jeziku: Dodik mora čuti da BiH ima prijatelje

    Britanski parlamentarci bez dlake na jeziku: Dodik mora čuti da BiH ima prijatelje

    Britanski parlamentarci su današnjim izlaganjima s vrlo jasnim porukama pozvali vlast ove države da onemogući konflikt u Bosni i Hercegovini. Kao jasnog krivca za političku krizu označili su Milorada Dodika.

    Posebno oštra u izlaganjima bila je zastupnica vladajuće Konzervativne stranke Alicia Kearns koja je inicirala parlamentarnu raspravu o Bosni i Hercegovini. Poručila je da se diplomatskim aktivnostima može očuvati mir.
    “26 godina smo slušali nacionalizam koji je doveo do krvoprolića. Ubijeno je više od 8.000 ljudi, žene su silovane i poginulo je 57 britanskih vojnika. Pokušaj istrebljenja Bošnjaka se ne smije ponoviti. Izgubljeni životi se ne smiju zaboraviti. Diplomatija mora napraviti razliku. Velika Britanija i ovaj zakonodavni dom mogu spriječiti da se ponovi historija. Moramo se boriti za mir”, rekla je.

    Poručila je da se mora djelovati prema članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

    “Dodik u posljednjih nekoliko mjeseci vrši pritisak na Dejtonski mirovni sporazum. On ima zadatak da štiti Ustav i uvijek je negirao Ured visokog predstavnika (OHR) i Ujedinjene nacije. Prijeti da će se povući iz državnih institucija, vojske i pravosuđa, militirizira policiju. Treba ga zaustaviti u njegovoj sramnoj kampanji negiranja genocida”, ocijenila je Kearns.

    Pozvala je da visoki predstavnik Christian Schmidt dobije punu podršku Velike Britanije.

    “U Srebrenici se desio najgori zločin od Drugog svjetskog rata. Motiv Slobodana Miloševića (predsjednika Savezne Republike Jugoslavije, op. a.) je bio jasan. Važno je da damo podršku visokom predstavniku, da se provodi zakon o zabrani negiranja genocida. Dejtonski sporazum je zaledio entičke podjele. Netačno je da ljudi ne mogu zajedno živjeti”, mišljenja je.

    Prema njenim riječima, Dodik nema jedinstvenu podršku za svoje namjere, za potkopavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Također je pozvala države okupljene oko G7 i UN da se uključe u rješavanje krize u Bosni i Hercegovini.
    Zatražila je od britanskog dijela NATO-a u Bosni i Hercegovini da više bude uključen.

    “Moramo spriječiti sukobe i djelovati po sistemu ranog upozorenja”, dodaje.

    Naglasila je da Dodik mora znati da Bosna i Hercegovina ima prijatelje.

    “Ako ne pomognemo Bosni i Hercegovini, dešavat će se ono što se dešavalo u Crnoj Gori. Dodik mora čuti da Bosna i Hercegovina ima prijatelje”, izjavila je.

    Upitana da li bi članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u moglo doprinijeti rješavanju krize, odgovorila bi se to moglo ostvariti, ali da članstvo Bosne i Hercegovine u ovom vojnom paktu najviše brine Rusiju.

    “Vrijeme je za diplomatiju odvraćanja”, zaključila je konzervativna parlamentarka Alicia Kearns.

    “Možda se treba ići prema Dejtonu 2”

    Zastupnik opozicione Laburističke stranke David Wayne žali što Velika Britanija nije bila proaktivna u Bosni i Hercegovini. Zadovoljan je zbog toga što je Stuart Peach imenovan za britanskog izaslanika za Zapadni Balkan.

    “Velika Britanija nije bila toliko proaktivna u Bosni i Hercegovini, a morala je biti. Neke stvari se mogu promijeniti. Imenovanje Peacha je pozitivna poruka i stvarni doprinos da će se problemi rješavati”, naveo je.


    Kako je kazao, možda se treba ići prema Dejtonu 2 te jasno reći da je Rusija najveći ometač.

    Mišljenja je da nije dovoljno samo razgovarati, već se i pobrinuti da britanska vlada bude potpuno uključena.

    “Moramo biti spremni poslati vojnike”

    Bob Stewart, također iz Konzervativne stranke, se prisjetio da je tokom rata posjetio Bosnu i Hercegovinu. I on je Dodika istakao kao glavnim krivcem za stanje u Bosni i Hercegovini.

    Prepričao je i jedan susret bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna s bivšim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom.

    “Bio sam u prijateljskim odnosima s lordom Ashdownom. Ispričao mi je šta se dešavalo na jednoj njegovoj večeri s Tuđmanom. Paddy ga je pitao kako vidi budućnost Bosne i Hercegovine u sljedećih deset godina. On je uzeo meni i na njemu nacrtao podijeljenu Bosnu između Hrvata i Srba. On ga je pitao šta će biti s muslimanima. Rekao mu je da će biti na malom prostoru između Hrvata i Srba”, naveo je Stewart.
    Kako je izjavio, ako se Bosna i Hercegovina podjeli 1,5 miliona ljudi s tog malog prostora tražit će put prema istoku, sjeveru i zapadu.

    I on je poručio da je rješenje u međunardonoj reakciji te da mora dati puna podrška Schmidtu kako bi očuvao Bosnu i Hercegovinu. Među onima je koji smatraju da je potreban, kako je istakao, novi Dejton. Očekuje da Velika Britanija bude predvodnica u rješavanju problema te je potcrtao da ova država mora biti sprema da šalje vojnike kako bi sačuvala živote.

  • Britanija postaje aktivnija: Na Zapadni Balkan šalju specijalnog izaslanika

    Britanija postaje aktivnija: Na Zapadni Balkan šalju specijalnog izaslanika

    Stuart Peach, koji je ranije bio na visokim vojnim pozicijama, je izabran za britanskig izaslanika za Zapadni Balkan.

    Riječ je o odluci premijera Velike Britanije Borisa Johnsona, a kao razloga za to je navedena posvećenost ove države stabilnosti i prosperitetu Zapadnog Balkana.

    Kako su saopštili iz britanske vlade, Peach će biti izaslanik nakon što je ranije ove godine odstupio sa pozicije predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a. Predsjedavajući je bio 2018., a prije toga je bio na čelu Štaba odbrane Velike Britanije.

    Istaknuto je da će raditi s čelnicima zemalja Zapadnog Balkana, s drugim akterima u ovom dijelu svijeta, kao i s britanskim saveznicima u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi kako bi podržali i osnažili regionalnu stabilnost. Najavljeno je da će podržavati i rad visokog predstavnika Christiana Schmidta.
    “Njegovo djelovanje će takođe podrazumijevati osnaživanje demokratskih institucija i otvorenog društva, i to pomažući u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala te drugih sigurnosnih problema. Podsticaće rješavanje pitanja ratnih zločina i nestalih osoba. Velika Britanija će se nastaviti baviti jednakošću polova i implementacijom Inicijative za prevenciju seksualnog nasilja. Stuart će u Bosni i Hercegovini nastaviti podržavati visokog predstavnika koji ima punu podršku Velike Britanije. Zajedno s partnerima će podržavati dijalog Srbije i Kosova potpomognut od Evropske unije”, naglašeno je.

    U britanskoj vladi su napomenuli da se Bosna i Hercegovina, kako su istakli, suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom od završeta rata te da postoje realni izgledi za produbljivanje podjela i konflikt.

    Podsjetili su da su među državama koje nastoje održati stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a u skladu s Djetonskim mirovnim sporazumom.

  • Macron nazvao Johnsona klovnom koji vodi Veliku Britaniju

    Macron nazvao Johnsona klovnom koji vodi Veliku Britaniju

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je premijera Velike Britanije Borisa Johnsona klovnom u jednom od svojih privatnih razgovora, piše francuski časopis Le Canard enchaine.

    Macron se požalio na Johnsonovo ponašanje nakon što su čelnici razgovarali telefonom nakon potonuća čamca za izbjeglice prošle srijede u kanalu La Manche.

    Francuski predsjednik bio je ljut jer je Johnson na Twitteru objavio pismo u kojem je iznio plan od pet tačaka za rješavanje pitanja prelaska kanala.

    “Imali smo vrlo ozbiljan razgovor prije nekoliko dana. Iznenađen sam neozbiljnim metodama rada. Lideri ne trebaju komunicirati ovako i ne trebaju objavljivati tvitove i pisma koja su privatne prirode”, rekao je Macron medijima nakon razgovora s Johnsonom.

    Međutim, Le Canard enchaine prenosi kako je predsjednik bio još brutalniji u privatnim razgovorima: “BoJo sa mnom priča sasvim normalno, razgovaramo kao odrasli ljudi, a onda nam kasnije na vrlo ružan način zadaje probleme. Uvijek je isti cirkus”.

    U nastavku se navodi kako je Macron svojim savjetnicima rekao: “Tužno je gledati kako veliku zemlju s kojom smo mogli uraditi mnogo toga – vodi klovn”.

    Podsjetimo da je francuska ambasadorica u Velikoj Britaniji Sylvie Bermann za Times Radio rekla kako odnosi između Francuske i Britanije “nisu bili ovako loši još od Waterlooa”. Osim toga, Macron je već nekoliko puta javno rekao kako nije oduševljen načinom na koji Johnson vodi državu.

  • Džonson se obratio naciji nakon što su se u Britaniji pojavila dva slučaja novog soja koronavirusa

    Džonson se obratio naciji nakon što su se u Britaniji pojavila dva slučaja novog soja koronavirusa

    Premijer je najavio da svi putnici koji ulaze u Veliku Britaniju moraju uraditi PCR test.

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson (Johnson) obratio se naciji nakon što je danas u ovoj zemlji otkriven novi soj koronavirusa nazvan omikron.

    Džonson je na početku kazao da je broj slučajeva koronavirusa ostao relativno visok, ali da je zabilježen pad smrtnih slučajeva.

    • Međutim, nova varijanta koronavirusa, Omikron, znači da Engleska mora uvesti ciljane i proporcionalne mjere sada kao mjeru opreza – istakao je.

    Premijer je najavio da svi putnici koji ulaze u Veliku Britaniju moraju uraditi PCR test do kraja drugog dana nakon dolaska i da se moraju samoizolirati dok ne dobiju negativan rezultat.

    Džonson je naglasio da ne želi zaustaviti putovanja, a granične mjere mogu samo usporiti širenje svake nove varijante, a ne zaustaviti ga.

    Džonson kaže da Vlada pooštriti mjere kada je u pitanju nošenje zaštitnih maski u prodavnicama i u javnom prijevozu.

    Pravila će biti revidirana za tri sedmice. Ne znamo koliko će naše vakcine biti efikasne protiv nove varijante. Ali imamo dobre razloge vjerovati da će nam pružiti barem neku mjeru zaštite – istakao je britanski premijer.

  • Ozbiljna poruka Britaniji: “Uozbiljite se”

    Ozbiljna poruka Britaniji: “Uozbiljite se”

    Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je danas Velikoj Britaniji da mora da se uozbilji.

    Markon je upozorio da će u suprotnom Britanija ostati isključena iz razgovora o suzbijanju priliva migranata, koji preko Lamanša beže od rata i siromaštva.

    “Iznenađen sam kada se stvari ne rade ozbiljno, komunikacija između lidera se ne obavlja putem tvitova ili objavljenih pisama, mi nismo uzbunjivači”, rekao je Makron na zajedničkoj konferenciji na kojoj je bio i italijanski premijer Mario Dragi, preneo je Rojters.

    Makron je ocenio da pismo koje je poslao britanski premijer Boris Džonson, a u kojem kritikuje postupanje Pariza u vezi sa situacijom oko ilegalnih migranata, nije ozbiljan način rešavanja stvari.

    Džonson je u pismu predsedniku Makronu predložio pet koraka kako bi se izbeglo ponavljanje tragedije od srede, kada se u Lamanšu utopilo 27 migranata.

    Među predloženim merama su aktiviranje zajedničkih patrola kako bi se sprečilo da veći broj brodova napusti francuske obale, kao i primena najnaprednije tehnologije, poput senzora i radara.

    Predložene su i uzajamne pomorske patrole u međusobnim teritorijalnim vodama i nadzor iz vazduha, kao i veća saradnja zajedničkih obaveštajnih službi.

    Takođe je predložio pregovore o postizanju sporazuma između Ujedinjenog Kraljevstva i EU o povratku izbeglica.

    “Sporazum sa Francuskom o prihvatu migranata koji prelaze kanal ovom opasnom rutom bi imao automatski i značajan uticaj”, naveo je Džonson u pismu.

    Francuska je danas otkazala i poziv britanskoj ministarki unutrašnjih poslova da učestvuje na sastanku o pitanju ilegalnih migranata u Kaleu, navodeći da su odnosi sa Britanijom postali otežavajući.

    Trgovinska pravila i prava na ribolov dogovorena nakon izlaska Velike Britanije iz EU takođe su dovedena u pitanje.

    Do sukoba između dve zemlje došlo je nakon što je u sredu poginulo 27 migranata, koji su pokušavali da pređu Lamanš.

  • Napad u Liverpulu bio je pripreman najmanje sedam mjeseci?

    Napad u Liverpulu bio je pripreman najmanje sedam mjeseci?

    Navodni počinilac eksplozije do koje je došlo u taksiju u nedjelju u Liverpulu, na sjeveru Britanije, pripremao je taj napad “najmanje” sedam mjeseci, navela je u srijedu britanska policija.

    Protivterorističke snage istražuju prošlost Emada al-Svilmina (32), tražioca azila koji se preobratio u hrišćanstvo, ubijenog u eksploziji u nedjelju oko 11 sati ispred ženske bolnice, u vrijeme komemoracije žrtvama rata.

    Vozač taksija, koji ga je zaključao u vozilu, lakše je povrijeđen.

    Protivteroristička policija navodi da je Emad al-Svilmin u aprilu unajmio stan u Liverpulu i počeo da kupuje komponente eksplozivne naprave koju je donio u taksi, navodi policija u saopštenju.

    On je navodno promijenio ime u Enco Almeni.

    Njegovi prijatelji su u izjavi za medije rekli da je Almeni rođen kao Emad al- Svilmin, otac mu je Sirijac, a majka porijeklom iz Iraka, gdje je i proveo veći dio života.

    Mediji izvještavaju da istražitelji pokušavaju da odrede da li je bomba sadržala TATP, eksploziv domaće izrade korišćen u atentatu na koncertnu dvoranu u Mančesteru 2017. godine.

    Policija smatra da se radi o atentatu, ali prema britanskim medijima za sada nije utvrđen nikakav ideološki motiv napada, prenosi Hina.

    Iako nije objavljen nikakav novi element vezan uz motiv napada, napreduje policijska istraga oko utvrđivanja profila napadača kojeg su mediji do sada predstavljali kao tražioca azila s Bliskog istoka.

    Britanski medij je izvjestio da je Emad al-Svilmin stigao u Veliku Britaniju 2014. i tada mu je odbijena molba za azil, nakon čega se preobratio u hrišćanstvo.

    Nekoliko medija navelo je u srijedu da neki tražioci preobraćanje koriste za brže dobijanje azila.

  • Upozorenje: Ne činite tragičnu grešku

    Upozorenje: Ne činite tragičnu grešku

    Rusko rukovodstvo će načiniti ozbiljnu grešku ako pribegne nasilnim metodama protiv Ukrajine.

    To je izjavio premijer Velike Britanije Boris Džonson tokom razgovora sa britanskim parlamentarcima.

    “Smatram da bi bila tragična greška da Kremlj pomisli da se nešto može da dobije vojno-političkim avanturizmom”, odgovorio je premijer na pitanje kakvu još vojnu pomoć London može da pruži Varšavi i Kijevu kako bi pokazao Moskvi ozbiljnost svojih namera, preneo je “Sputnjik”.

    S tim u vezi, precizirao je da se radi o dve različite stvari.

    Poljska je NATO članica i ima odgovarajuće bezbednosne garancije, dok Ukrajina nije, a nema ni akcionog plana za njen ulazak u Alijansu, objasnio je Džonson.

    “Šta moramo da učinimo da bi svi shvatili cenu pogrešnih procena situacije na granicama”, dodao je poličitar.

    Džonson je ranije izjavio da razlog što Velika Britanija podržava suverenitet Ukrajine nije zbog toga što želi da bude neprijateljski nastrojena prema Rusiji.

    Takođe je apelovao da se ne zaboravi da je “upravo ruska krv omogućila pobedu nad nacizmom”.