VRBAS Media

Oznaka: Valentin Incko

  • “Obična kukavica”: Dodik tvrdi da je Inckov zakon rezultat dugo pripremane strategije

    “Obična kukavica”: Dodik tvrdi da je Inckov zakon rezultat dugo pripremane strategije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Beogradu da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko obična kukavica jer je tek pred odlazak iz BiH, i da se ne bi suočio sa Republikom Srpskom, donio zakon koji predstavlja u suštini dugo pripremanu strategiju.

    “Ovdje je problem nametnuti zakon, a ovo oko genocida je nađeno da bismo se mi upecali na to i da bi mi branili jeste ili nije bio genocid”, pojasnio je Dodik u Beogradu u završnom obraćanju na tribini “Inckov zakon – kraj Srpske ili raspad BiH”.

    Dodik je poručio da Kristijan Šmit ne može biti visoki predstavnik u BiH, makar bio i najbolji čovjek na svijetu, jer je nelegalno izabran. On je ukazao da dolazak Šmita uopšte nije slučajan, posebno ako se zna da je na mjesto jednog od sudija Ustavnog suda BiH prije godinu dana ubačena Nijemica.

    “Znači, pripremao se teren da dođe, ako se promakne i ako se izborimo nekako sa Šmitom, onda dolazi Ustavni sud BiH”, rekao je Dodik i podsjetio da je ranije visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun nametnuo zakon da je nepoštovanje Ustavnog suda krivično djelo.

    On je upitao zašto je najviše visokih predstavnika u BiH bilo iz NJemačke i Austrije i šta će u BiH sudija Ustavnog suda iz Njemačke.

    “Da pokriju ove odluke? Naravno, ja sam svjestan da nas čeka decenijska i duga borba”, rekao je Dodik. On je ukazao da djelatnosti stranaca idu toliko daleko da “podzemno djeluju i šalju poruke – kada bi Dodik prihvatio Šmita, odlazeća kancelarka bi posjetila Sarajevo”.

    “To samo govori koliko oni nemaju pojma o situaciji”, istakao je Dodik. Dodik je naveo da ako iko djeluje maligno u BiH, to su zapadnjaci, iako stalno nameću priču o nekom takozvanom ruskom uticaju. Prema njegovim riječima, krajnji cilj ovakvih djelovanja je da se poništi karakter BiH.

    “Zahtjev za unitarnom zemljom je zahtjev za centralizacijom, isključivo je vezan za činjenicu da se spriječi da ona ima karakter konfederacije. Ako ima karakter konfederacije, onda svaka konfederacija ima pravo na proces nultifikacije”, rekao je Dodik.

    On je naveo da se Narodna skupština Republike Srpske odredila o posljednjoj odluci Incka i da će to svakako završiti na Ustavnom sudu Republike Srpske.

    “Mi vjerujemo da će on potvrditi ovaj zakon da se poništava i zabranjuje primjena Inckovog zakona na području Republike Srpske. A sad je tu odmjeravanje snaga i ovo je definitivno odmjeravanje snaga za nas. Ako mi podlegnemo tome i ako nam uhapse i odvode ljude, mi nemamo tamo više šta da čekamo. Ako se suprotstavimo, otvaramo proces koji neće biti brz, ali ga otvaramo”, rekao je on. Dodik je govoreći o mogućnostima razlaza u BiH podsjetio da je svojevremeno poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić rekao da Srbi i Hrvati imaju rezervne zemlje da se odsele i da u Hrvatsku i Srbiju mogu “ponijeti na svojim opancima ono što se zalijepi”.

    “Ja sam mu tada odgovorio da smo mi već odavno u cipelama i da, ako budemo išli, ići ćemo sa 49 odsto BiH i to mu i danas poručujem. I tome smo mi danas bliže nego što mnogi misle”, zaključio je Dodik.

  • Grlić-Radman: Visoki predstavnik je ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

    Grlić-Radman: Visoki predstavnik je ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

    Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman je u razgovoru za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) rekao da od danas funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini smatra ostatkom prošlosti.

    Navodi da je “funkcija visokog predstavnika manifestacija nedostatka demokratije” i “relikt poslijeratnog vremena”.

    Grlić-Radman koji je inače porijeklom iz BiH, rekao je u kontekstu donošenja bonskih ovlasti da “BiH nije mjesto za eksperimente” te da korištenje takvih ovlasti nije u skladu sa evropskim vrijednostima. Nedavnu odluku odlazećeg šefa OHR-a Valentina Inzka je ocijenio suzdržano.

    Izborni zakon BiH

    Naglasio je da se Hrvatska godinama zalaže za reformu Izbornog zakona kako bi se “onemogućilo preglasavanje Hrvata u Predsjedništvu i Parlamentu države”. Smatra da unutar EU “raste podrška” takvom pristupu, a optimističan je i u pogledu mandata Christiana Schmidta.

    Kao rješenje definitivno ne vidi ideju Bošnjaka u BiH, odnosno prijedlog SDA.

    “Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda”, rekao je Grlić-Radman.

    On je zaključio kako “određene snage” vjeruju da FBiH mogu pretvoriti u “centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet”.

  • Incko poručio da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne Šmit

    Incko poručio da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne Šmit

    Uoči prijema u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, povodom dolaska novog visokog predstavnika Kristijana Šmita, novinarima se obratio Valentin Incko, bivši visoki predstavnik.

    Incko smatra da se njegovom nasljedniku treba dati najmanje 100 dana da bi pokazao kakva je njegova politika, prenosi Avaz.

    – Neke stvari se se ovdje odugovlače i po 12 godina. Recimo Sejdić i Finci, to treba ubrzati. Bolje da pitate Šmita. Možda je on mislio na stil rada, ali što se tiče suštine on sigurno neće popuštati. Mislim da neki političari trebaju biti zabrinuti, a ne gospodin Šmit. Gospodinu Šmitu trebamo dati najmanje 100 dana šanse da pokaže kakva je njegova politika i siguran sam da ćete to vidjeti brzo – naveo je Incko.

  • “Rasteretio sam Šmita. Počasni sam građanin Laktaša”

    “Rasteretio sam Šmita. Počasni sam građanin Laktaša”

    Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko kaže da je posljednjom odlukom o nametanju odredbi Krivičnog zakona BiH o negiranju genocida u BiH rasteretio svog naslednika Kristijana Šmita. Kaže da je sa Dodikom svojevremeno bi na “TI” i da je počasni građanin Laktaša.

    Incko u intervjuu BN TV, kaže da to proizilazi iz sudskih presuda Međunarodnog suda u Hagu.

    Što se tiče haosa, koji je nastao, kaže Incko, da je i ranije bilo puno bojkota državnih institucija, čak nisu dolazili ni na posao.

    “Ovaj put je malo drugačije oni dolaze na posao, idu u državne institucije, ali ne glasaju”, kazao je Incko.

    On je rekao da je srpski narod dobar i da mu je žao svih nevinih žrtava bez obzira kome narodu ili ostalim pripadaju.

    Na konstataciju novinarke da je za razliku od drugih u BiH srpski narod priznao zločine, on je odgovorio da je 2008. godine Milorad Dodik rekao da je u Srebrenici bio genocid.

    Kaže da je bošnjački narod koji je i imao najviše žrtava trebao priznati počinjene zločine nad drugim, jer bi tako podstakao i ostale.

    “Među ljudima nema problema, oni su komšije razgovaraju. Problema nema ni u biznisu, ali kod političara oni pričaju o tim razlikama među narodima i ljudima”, kaže Incko.

    On je rekao da nije vidio zakone koje je donijela NSRS,

    Na pitanje da neki u Federaciji BiH Republiku Srpsku nazivaju “genocidnom”, Incko je rekao da je za njega Republika Srpska dejtonska kategorija.

    On je odbacio tvrdnje da je ovom nametnutom odlukom pomogao Bakiru Izetbegoviću i Miloradu Dodiku da im ovo služi za nacionalnu hemogenizaciju Bošnjaka na jednoj i Srba na drugoj strani.

    On kaže da bi volio da je nametnuo zakon o javnim nabavkama i o porijeklu imovine, lažnim diplomama ,,,ali nije imao tu mogućnost, jer su mu rekli da rješenja u BiH treba da donose domaći političari.

    Priznaje da je bio dobar sa Miloradom Dodikom, da ga je poznavao i ranije i posjećivao je njegovu porodicu. “Bio sam i na slavi, Đurđevdan, kod njegovog oca”, kaže Incko i dodaje:

    “Bili smo na “ti”… On je govorio da je u Srebrenici bio “genocid”. Da Radovan Karadžić treba da se preda Hagu…Bio je miljenik zapada, Madlejn Olbrajt…”.

    Incko je naveo da je Dodiku odgovaralo kada je međunarodna zajednica intervenisala u njegovu korist, kao u slučaju kada je prvi put izabran za predsjendika Vlade Republike Srpske, kada je smijenjen predsjednik Republike Srpske (Nikola Poplašen)….

    Ne vjeruje u Dodikove priče o razlazu.

    Govoreći o poznanstvu sa Dodikom, Incko je otkrio da je počasni građanin Laktaša, odakle je Milorad Dodik,

  • Inzkova oproštajna poruka: Ako čeljad nisu bjesna u BiH ima mjesta za svakog

    Inzkova oproštajna poruka: Ako čeljad nisu bjesna u BiH ima mjesta za svakog

    Na kraju svog 12-godišnjeg mandata u našoj zemlji oproštajnom porukom od građana Bosne i Hercegovine oprostio se visoki predstavnik Valentin Inzko.

    Na početku je kazao kako je prije nešto više od 12 godina došao u Bosnu i Hercegovinu i prvo rekao da se nije rodio onaj što je svima ugodio. Nakon toga je citirao još jednu narodnu mudrost – da kuća nije tjesna gdje čeljad nisu bjesna.

    “Ta naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista ne treba da bude tjesna. Veća je od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bjesna. Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, iskonoskom povjerenju, dobrom komšiluku i uzajamnom poštovanju. Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego se mi moramo prema njoj”, kazao je

    Istina je osnova za pravednost, dodao je on te kazao kako svi želimo živjeti u normalnoj državi. Kaže da su mu se sviđali susreti s običnim ljudima, posebno onima koji se nisu dali otrovati nacionalnim politikama.

    “BiH još uvijek ima izniman potencijal dobrote. Nije ovdašnja mržnja ništa specifična za ovog čovjeka, nego je samo mnogo različitosti na jednom mjestu. Ima u ovoj zemlji i ljudi koji mogu biti zli i opaki, uporedivi s mračnim tipovima o kojima su pisali Ćopić, Kulenović, Andrić… Ovdje sam doživio takvu ljudskost, darežljivost, širinu duše koja se rijetko može naći, ali i takvo zlo kao nigdje drugo”, naveo je.

    Na kraju kaže kako odlazi ne potpuno sretan, svjestan svojih ograničenja i institucija koje je predstavljao, ali istinski zahvalan ljudima ove zemlje.

    “BiH je imala i ima svoje heroje. Ima ‘Pravdu za Davida i Dženana’, koja je ujedinila čitav region. BiH je moderna, ali i tradicionalna. Pravi biseri u srcu Evrope. Ima dušu i preživjela je nešto što nije niko zadnjih desetljeća. Hvala vam”, kazao je Inzko na kraju.

  • “I blaže nego što sam očekivao”: Incko nije iznenađen reakcijama iz Republike Srpske

    “I blaže nego što sam očekivao”: Incko nije iznenađen reakcijama iz Republike Srpske

    Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je ocijenio da su reakcije političara iz Republike Srpske na njegovu odluku da zakonski zabrani negiranje genocida, bile očekivane i možda čak, kako tvrdi, nešto blaže nego što je očekivao.

    Incko je u intervjuu za Klix, na pitanje da li očekuje da bi moglo doći do blokada institucija BiH, rekao da bi svaka aktivnost političkih stranaka koja bi paralizovala institucije, bila korak u pogrešnom smijeru i loša usluga građanima koje tvrde da predstavljaju.

    Upitan da li ga brinu izjave političkih predstavnika Republike Srpske koji tvrde da je on najodgovornija osoba za politički haos u BiH, Incko je rekao da je poznata taktika domaćih političara da koriste visokog predstavnika kao “žrtveno jagnje”.

    “Oni to isto rade i sa drugim predstavnicima međunarodne zajednice i optužuju ih za različite prekršaje, što naravno nema uporišta u stvarnosti”, izjavio je Incko.

    Naveo je da je veličanje ratnih zločinaca, poricanje genocida i ratnih zločina nešto što političari u BiH nikada ne bi trebalo da rade, ali da neki to ipak rade.

    Napominje da je odluka o nametanju izmena i dopuna Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida isključivo njegova odluka, i da nije bilo političkih pritisaka.

    “Ako političari nastave sa destruktivnim pristupom, uskoro će od Bosne i Hercegovine napraviti praznu zemlju koja nije dobra nikome. Zadatak političara je da zaustave egzodus mladih ljudi iz zemlje, a ne da ga ubrzaju oštrom retorikom i neodgovornim potezima”, poručio je Incko, koji ove nedjelje zvanično napušta funkciju visokog predstavnika u BiH, a na njegovo mesto dolazi Kristijan Smit.

  • Incko: Obavio sam posao, zabrinuti trebaju biti drugi

    Incko: Obavio sam posao, zabrinuti trebaju biti drugi

    ”Obavio sam posao. Zabrinuti trebaju biti drugi”, poručio je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko u oproštajnom intervjuu na N1.
    Onedavnim odlukama koje se tiču zabrane negiranja genocida u BiH, politici i političarima, građanima, svom radu i mandatu te nasljedniku Kristijanu Šmitu Incko je govorio u Danu uživo.

    – Žao mi je. Ovo je moj drugi dom. Nisam nigdje duže živio nego ovdje. Na Balkanu sam ukupno živio 24 godine. Najcrnji dan za mene je kad su strani tužioci morali napustiti BiH. Znao sam da će to imati strašne posljedice po sudstvo, to je najcrnji trenutak tokom mandata. Bilo je i lijepih trenutaka. Sjećam se 2010. godine kada smo postigli oslobađanje od viza za putovanje po Evropi – rekao je Incko koji je istakao da su stvari u BiH mnogo bolje funkcionisale kada je međunarodna zajednica bila više angažovana.

    – Imali smo fantastičnih uspjeha. KM je najstabilnija na Balkanu, lične karte su bile najmodernije, tada je bila… BiH je tada bila u prvom planu. Međunarodna zajednica je tada očekivala da će poslije domaće elite to voditi, međutim… sada imamo šta imamo. Možda će Šmit otvoriti novo poglavlje što se tiče djelovanja – rekao je Incko.

    Tokom razgovora Incko je poručio da je nedopustivo da se svaki građanin u BiH ne može kandidovati za svaku poziciju. To je diskriminacija, smatra Incko.

    – Nekada se pitam kako ljudi mogu gutati toliko otvora. I meni će trebati za detoksikaciju… vidiš da ti političari koji pričaju ne vrijede po evropskim vrijednostima. Žao mi je svih Jevreja, Roma, manjinskih grupa, svih građana koji vole zemlju, a ne mogu se kandidovati. Svako ko ima pasoš mora se moći kandidovati za svaku funkciju u BiH! – kaže Incko.

    Incko je istakao i zašto se odlučio za Zakon o zabrani negiranja genocida.

    – Meni je savjest čista… pitao sam svoju savjest i pitao sam se: šta su to evropske tekovine? Evropa je 2008. prihvatila odredbu za sve države Evrope što se tiče genocida. Znači, ja nisam donio odluku da je bio genocid, ko je dobio doživotne, ko su ratni zločinci, ali ja sam to pretvorio u Zakon. Što se tiče drugih stvari želio bih da se stvari odvijaju brže…. – kaže Incko.

    Incko je takođe objasnio da su negativne reakcije iz Republike Srpske sasvim očekivane.

    – Reakcije iz RS su očekivane, našao sam ovih dana puno starih časopisa, bojkot institucija iz prošlih godina. Ovaj put taj bojkot će biti takav da će se raditi u institucijama, ali da se ne odlučuje. U avgustu i septembru će biti donošenje odluku o Budžetu. Nepoznato je da li će oni tada prisustvovati ili ne. Sve je ovo na neki način u okviru očekivanog – zaključio je Incko.

    Valentin Incko je 2009. imenovan za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i sada nakon 11 godina svog mandata napušta BiH.

  • Incko: Zakon nema veze sa kolektivnom odgovornošću

    Incko: Zakon nema veze sa kolektivnom odgovornošću

    Odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko kaže da njegova intervencija u krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa kolektivnom odgovornošću bilo kojeg naroda, nego se u potpunosti odnosi na individualnu odgovornost.

    Incko je, u intervjuu za “Danas”, komentarišući svoju nedavnu odluku da nametne promjene u Krivičnom zakonu koje se odnose na “negiranje genocida”, ocijenio “smiješnim” suprotne tvrdnje nekih političara.

    Podsjetio je da je u saopštenju koje je izdao 23. jula naglasio da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi – dobri narodi, kao i da nema loših naroda, niti kolektivne krivice.

    “Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili direktno negiranje genocida i ratnih zločina sprečavaju društva da se suoče sa prošlošću. Takvo ponašanje predstavlja novo ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, dok se na taj način istovremeno nastavlja nepravda i ugrožavaju međunacionalni odnosi”, smatra Incko.

    Sve to, tvrdi on, sprečava izgradnju mirne i prosperitetne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.

    Na pitanje da li vjeruje da će do kraja godine biti postignut dogovor o Izbornom zakonu BiH, Incko kaže da se nada da hoće i dodaje da je sada dobar trenutak za to, jer je cijela međunarodna zajednica okrenuta ka rješavanju tog pitanja.

    Kako dodaje, političko djelovanje i rješenje moraju doći od domaćih aktera, ali međunarodna zajednica će pomoći. On je kao uspjeh naveo održavanje izbora u Mostaru nakon 12 godina, a što je bila, kako kaže, domaća inicijativa i rješenje uz međunarodnu pomoć.

    “Ne vidim razlog da se ovako nešto ne ponovi i u pitanju izborne reforme”, naveo je Incko i dodao da, ukoliko se to pitanje ne riješi, može dovesti do komplikacije ionako, kako ocjenjuje, krhke i složene političke scene u BiH.

    Ističe, da imajući u vidu to, treba se fokusirati na sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava.

    Na konstataciju “Danasa” da je krajem juna u Evropskom parlamentu usvojena rezolucija u kojoj je zvanično podržana ideja o BiH kao građanskoj državi, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović tokom posjete BiH insistirao na tezi o tri konstitutivna naroda, kao i da “slični stavovi stižu iz Srbije”, Incko kaže da je najbolje “držati se činjenica i biti precizan”.

    “Potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir, Hrvatska i SRJ, čija je Srbija nasljednica, preuzele su određene obaveze. Između ostalog, obavezale su se da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost BiH i suzdržati se od preduzimanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih protiv političke nezavisnosti BiH, kao i da će promovisati ispunjavanje obaveza preuzetih Aneksom 4, Ustava BiH”, naveo je Incko.

    Svog nasljednika na funkciji visokog predstavnika, Kristijana Šmita, Incko je posavjetovao da bi trebalo da se fokusira na tri stvari – vladavinu prava, vladavinu prava i vladavinu prava.

    “Uporno i široko rasprostranjeno nepoštovanje vladavine prava u BiH najveći je neprijatelj budućnosti te zemlje. Mnogi građani trenutno napuštaju zemlju jer nema vladavine prava i nema pravne sigurnosti”, naveo je Incko.

  • Incku važno šta kaže Vučić, razočaran u Šarovića

    Incku važno šta kaže Vučić, razočaran u Šarovića

    Incko smatra važnom poruku zvaničnog Beograda, razočaran u Mirka Šarovića.


    “Odmah nakon pravosnažne presude [Ratku] Mladiću sam djelovao, a odluku sam potpisao 23. jula,” kaže odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u intervjuu za Al Jazeeru.

    Odlazeći visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko rekao je gostujući u Vijestima Al Jazeere da je reakcija iz Republike Srpske na nametanje izmjena krivičnog zakona očekivana, te da su “čak možda i malo blaže.”

    Smatra važnom poruku predsjednika Srbije.

    “Meni je važno što je rekao Beograd. Predsjednik Vučić je rekao da on nije saglasan da se koriste bonska ovlaštenja, međutim, on je rekao da treba saradnja sa Bošnjacima u Srbiji, sa Sandžakom – da bude bolja; ali i između Srba i Bosne i Hercegovine.”

    Inzko kaže da je iznanađen ponašanjem opozicionih političara u Republici Srpskoj, posebno Mirkom Šarovićem, kojeg je u jednom trenutku “vratio u politički život”.

    “Iznenađen ponašanjem opozicionih političara u RS-u, posebno [Mirkom] Šarovićem. Ja sam 40 političara vratio u politički život, oni su bili na nekim spiskovima. Jedan od njih bio je Šarović, jedan je bio bivši ministar unutrašnjih poslova Jovičić,…”

  • Oglasio se Inzko: Sve šanse koje sam dao vlastima da se ograde od zločinaca su odbačene

    Oglasio se Inzko: Sve šanse koje sam dao vlastima da se ograde od zločinaca su odbačene

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko detaljno je obrazložio svoju odluku da nametne izmjene Krivičnog zakona kojima će se kažnjavati svako negiranje genocida i ratnih zločina te njihovo veličanje.

    Istakao je da su oprost i pomirenje najvažniji te da nema loših naroda.
    Dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ima za cilj da riješi nedostatak postojećeg pravnog okvira, koji ne nudi adekvatan odgovor za problem govora mržnje, a koji se manifestira kroz negiranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, pa čak i kada su za te zločine već donesene pravosnažne presude domaćih i međunarodnih sudova.


    Visoki predstavnik smatra da “nedostatak priznanja, odgovornosti i pravne zaštite za žrtve masovnih zločina i sistematskih zlostavljanja ima pogubne posljedice po društvo. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam, odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa zajedničkom prošlošću, predstavljaju ponovno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pri tome produžavaju nepravdu i ugrožavaju međuetničke odnose. Sve ovo izaziva frustracije, društvo čini hronično bolesnim i onemogućava prijeko potrebno pomirenje. Naravno, sve to sprečava izgradnju mirne i uspješne budućnosti Bosne i Hercegovine.”

    Visoki predstavnik podsjeća:

    “Građani Bosne i Hercegovine dugo su čekali da njihovi izabrani predstavnici sami zakonski urede ovo veoma ozbiljno pitanje. Međutim, svako nastojanje da se to učini bilo je blokirano! Tokom tog razdoblja situacija se pogoršavala, a sada već izmiče kontroli! Pojedini politički lideri otvoreno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince, uz iznošenje raznih teorija zavjere, negiraju da se genocid u Srebrenici uopće i dogodio, a pojedini građani slijede njihove signale i narativ.

    Dugo sam se nadao da će ljudskost i zdrav razum prevladati, ali, nažalost, svjedočimo eskalaciji veličanja ratnih zločinaca i osporavanju pravosnažnih presuda Krivičnog suda koji su osnovali Ujedinjeni narodi. Osim što takvo ponašanje predstavlja izrugivanje vladavine prava, duboko sam uvjeren da je to sijanje sjemena za potencijalne nove sukobe. Stoga smatram da je sada nužno urediti materiju zakonskim rješenjima.“

    Visoki predstavnik imao je potrebu naglasiti da njegove intervencije u kaznenom zakonodavstvu nemaju veze s kolektivnom krivnjom, nego individualnom odgovornošću, pojašnjavajući da unaprijed želi odbaciti eventualne manipulacije kako su ove zakonske izmjene usmjerene protiv jednog, drugog ili trećeg naroda. Bošnjaci, Hrvati i Srbi su dobri narodi.

    “Nema loših naroda. Ovo su zakonske izmjene za relaksiranje i rasterećenje svih naroda i građana BiH. Osobe osuđene za stravične zločine ne bi trebalo veličati, one ne bi trebale imati javni prostor u slavu njihovih imena, niti murale oslikane u njihovu čast, bez obzira na to za koga ili protiv koga su se borili. Prepoznavanje krivice pojedinaca omogućava ljudima da se oslobode tereta prošlosti i krenu u ljepšu budućnost. Mladim ljudima, rođenim poslije rata, svakodnevno se krade bolja budućnost nauštrb krvave prošlosti. Svi postaju žrtve verbalnog rata u vezi s interpretacijom posljednjeg rata, i to mora prestati! Važno je razumjeti da bez istine nema pravde, a bez pravde nužno potrebnog pomirenja.”

    Naposljetku, visoki predstavnik pojašnjava zbog čega je na koncu mandata posegnuo za bonskim ovlastima da bi adaptirao kazneno zakonodavstvo BiH.

    “Savjest mi nalaže da nemam pravo okončati svoj mandat dok se veličaju pravomoćno osuđeni ratni zločinci. Takvo stanje nemam pravo ostaviti ni napaćenim građanima ove lijepe zemlje, kao ni svom nasljedniku. Nemam pravo ignorirati presude Haškog tribunala koji je uspostavilo Vijeće sigurnosti UN-a, a zadužen sam za civilnu implementaciju mira.

    Naime, od donošenja pravomoćne presude arhitektu zla Radovanu Karadžiću intenzivno radim na projektu suočavanja s ratnom prošlošću da bi se, kroz proces suočavanja s istinom, stiglo do traženja i davanja oprosta. Do ozdravljenja društva! Prema mom projektu, Srebrenica, koja je već planetarno poznata po genocidu, trebala bi biti planetarno prepoznata i po oprostu. Inspiraciju za tu ideju sam pronašao u majci Hatidži Mehmedović, koja je u srebreničkom genocidu izgubila sve bliske članove svoje porodice, oba sina, supruga, još 34 člana porodice, a bila je spremna pružiti i pružala je ruku oprosta.

    Nažalost, kada sam od Narodne skupštine Republike Srpske, početkom ove godine, tražio da poništi odlikovanja koja je dodijelila pravomoćno osuđenim ratnim zločincima, narodni poslanici su većinom glasova to odbili učiniti, istodobno potvrđujući ispravnost odluke koja je ranije donesena. Gotovo sve šanse koje sam dao domaćim vlastima da se ograde od ratnih zločinaca odbačene su. Stoga, kao moralnu obavezu, prema građanima koji su pretrpjeli strahote rata, kao i dug prema mladim ljudima u ovoj zemlji, rođenim nakon rata, odlučio sam da iskoristim bonske ovlasti i interveniram u kaznenom zakonodavstvu, što je garancija da ubuduće neće biti moguće nekažnjeno veličati ratne zločince i prekrajati istorijske činjenice. I ova zemlja ima pravo na univerzalne civilizacijske vrijednosti”, zaključio je Inzko.