VRBAS Media

Oznaka: Valentin Incko

  • Incko tvrdi da Srbija nikada ne bi priznala nezavisnu Republiku Srpsku

    Incko tvrdi da Srbija nikada ne bi priznala nezavisnu Republiku Srpsku

    Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko je za austrijski list “Profil” komentarisao trenutno stanje u BiH kao i uticaj rata u Ukrajini na ovaj prostor.

    Incko je naveo kako mada nije jasno šta Moskva planira, činjenica da su BiH i Srbija okružene NATO članicama, da je teritorijalni integritet i suverenitet BiH potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN te da je čak i Rusija glasala za uključivanje BiH u UN.

    Incko je objasnio zbog čega je siguran da će Putin izgubiti rat u Ukrajini, te povukao paralele između pokušaja zauzimanja Kijeva i Sarajeva.

    – Ako braniš vlastitu državu, imaš prednost. Moralno, definitivno, ali i strateški, jer poznaješ teren. Ukrajina je najveća država u Evropi. Kako zauzeti 600.000 kvadratnih kilometara? To nije moguće. Ukrajina se i vojno pripremala od zauzimanja Krima. Ukrajinci su bili potcijenjeni, a Rusi precijenjeni. Putin nije uspio da zauzme Kijev, kao što jugoslovenska vojska i (Slobodan) Milošević nisu uspjeli da zauzmu Sarajevo za tri godine. Vijetnam ili Avganistan su takođe dobri primjeri kako slabiji igrač može pobijediti s prednošću domaćina – naveo je, prenosi Oslobođenje.

    Incko je podcrtao da bi Evropska unije trebala da shvati stanje na Balkanu kao važan prioritet, jer tenzije u BiH nikada nisu bile veće od rata a član Predsjedništva Milorad Dodik “godinama stvara tenzije”.

    – Ali ovaj put Dodik je otišao korak dalje. On je najavio da će stvoriti sopstvenu vojsku. Dodik više ne priznaje Agenciju za medicinska sredstva BiH. Takođe je najavio da će izaći iz poreskog, pa čak i iz pravosudnog sistema. Ne želi da prizna presude Ustavnog suda ako mu se presuda ne sviđa! -objasnio je Incko za austrijski Profil.

    On je rekao da je Dodik “odavno zaslužio” da bude smijenjen jer je kršio Dejtonski sporazum i Ustav BiH.

    Incko je naveo da se, prema njegovim bilješkama, Dodik oko 12 puta sreo sa Putinom te da se dobro poznaju.

    Na pitanje da li bi se mogao očekivati ukrajinski scenario u BiH u kojem bi Rusija priznala nezavisnu Republiku Srpsku, Incko je odgovorio:

    – Mnogi upozoravaju na ovakav scenario kao u Pridnjestrovlju, gdje postoji ruski marionetski režim u istočnoj Moldaviji. Samo: teritorijalni integritet i suverenitet BiH potvrđen je u Savjetu bezbjednosti UN. Rusija je takođe glasala za uključivanje BiH u UN – rekao je Incko.

    – Na kraju, ni Srbija ne bi priznala Republiku Srpsku. Prvo, zato što je veza Beograda sa Briselom i Berlinom važnija, a drugo, zato što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne želi ni da države priznaju Kosovo. Dodik stalno priča o srpstvu i o tome koliko je ono navodno ugroženo. Sve su to bajke. Srbima u Bosni i Hercegovini najviše prijete političari poput Dodika koji nemaju kičmu. Njegova politika je izolovala i osiromašila Republiku Srpsku. Dodik je izuzetno bogat, dok je stanovništvo ostalo siromašno – dodao je on.

    Takođe, je naveo da je imao dobre odnose sa Dodikom prije nekih trideset godina.

    – Bili smo na “ti”. Dodik je bio nada Zapada – ispričao je bivši visoki predstavnik.

    Incko naveo da je često dobijao prijetnje smrću, te da mu je u jednom pismu poručeno da će pošiljalac kupiti pištolj za 28. juni, što je predstavljalo paralelu sa atentatom austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine, rekao je on u intervjuu.

  • Incko za “El Pais”: Dodik je kao “kameleon”, ponosan sam na svoju odluku

    Incko za “El Pais”: Dodik je kao “kameleon”, ponosan sam na svoju odluku

    Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko dao je intervju za najčitaniji španski dnevni list “El Pais“.

    Incko je u tom intervjuu tvrdi kako veći dio svog mandata nije imao podršku međunarodne zajednice za svoje aktivnosti. Sada je jasno otkrio probleme koje je imao.

    O svom starom “neprijatelju” Miloradu Dodiku kaže da je “nepredvidljivi populist”, “kameleon”, te optužuje vođstvo Srba u Bosni i Hercegovini za korištenje izmjena Krivičnog zakona BiH o negiranju genocida kao izgovora za blokadu instituacija. Incko otkriva i zašto je odluku o nametanju izmjena donio tek na kraju mandata.

    Incko je rekao kako je mislio da neće imati miran život u penziji ako ništa ne uradi.

    “Takođe dolazeći iz zemlje u kojoj je bilo mnogo ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući evropsku direktivu iz 2008. (koja poziva države članice da donesu zakone protiv izvinjenja, poricanja ili banalizacije genocida i ratnih zločina), to je jednostavno bilo logičan i obavezan korak. A što se tiče ratnih žrtava i osuđenih ratnih zločinaca, ne može biti pregovora i dogovora”, istakao je Incko.

    Hrvati i Srbi su glasali protiv, pa se to nije ostvarilo tokom 26 godina. Od kazne je mnogo važnija katarza. Reći “to se desilo – srpski, hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi – ali neki konkretni ljudi su činili zločine”, i imaju imena i prezimena. Nažalost, ova katarza još nije nastupila, tada će biti lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku”, pojasnio je bivši visoki predstavnik.

    Španski dnevnik svoje čitaoce upozorava i na to da je kriza koja je nastala Inckovom odlukom ostavljena njegovom nasljedniku u OHR-u Kristijanu Šmitu da se njome bavi. Podsjećanja radi, navodi “El Pais” kako je Šmit u novembru upozorio kako je veoma realan rizik da se BiH nađe u novim podjelama i sukobima.

  • Uloga Incka u uzurpaciji imovine SPC

    Uloga Incka u uzurpaciji imovine SPC

    Samo na području Sarajeva Srpska pravoslavna crkva ima vlasništvo čija vrednost se, prema nekim procenama, meri desetinama miliona evra.

    Koliko je bivši visoki predstavnik Valentin Incko radio protiv prava i interesa srpskog naroda u BiH dokaz je, između ostalog, i činjenica da je ukinuo i Zakon o restituciji koji je donela Republika Srpska. Njegov proizvoljan stav da „restitucija nije u nadležnosti entiteta” i da se to pitanje „može rešavati samo na nivou BiH”, političko Sarajevo koristi i predstavlja kao glavnu prepreku za vraćanje Srpskoj pravoslavnoj crkvi imovine koju joj je nakon 1945. godine otela i nacionalizovala tadašnja komunistička vlast. Samo na području Sarajeva SPC potražuje imovinu čija vrednost se, prema nekim procenama, meri desetinama miliona evra.

    Ako je Inckov potez bio dobronameran i u skladu s njegovim ovlašćenjima, onda se postavlja pitanje zašto on nije za 12 godina, koliko je proveo na poziciji visokog predstavnika, nametnuo i zakon o restituciji na nivou BiH i tako omogućio Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali i drugim verskim zajednicama, da mogu na zakonskoj osnovi da ostvare prava i da ponovo zagospodare svojom imovinom. To mu očito nije ni padalo na pamet, jer se nije poklapalo s interesima Bošnjaka i njihovom namerom da nikada ne vrate otetu crkvenu imovinu, kao ni imovinu jevrejske zajednice. Osim toga, Islamskoj zajednici je, i bez zakona o restituciji na nivou BiH, vraćen dobar deo njene imovine.

    Inače, donošenje tog zakona jedan je od uslova koje su vlasti BiH već davno morale da ispune na put ka EU, ali nisu, tako da je BiH u ovom trenutku, uz Albaniju, jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja nema zakon o restituciji.

    U Pravobranilaštvu Republike Srpske ne prihvataju stavove samoprozvanog „zakonodavca” Incka, a ni „sarajevsku priču” i navode da restitucija jeste u nadležnosti entiteta i da je to u skladu i s Ustavom Republike Srpske i s Ustavom BiH.

    „Svojinskopravni odnosi, kao i obligacioni odnosi, u isključivoj su nadležnosti Republike Srpske, odnosno entiteta”, kaže za „Politiku” republički pravobranilac Milimir Govedarica.

    Najveći deo imovine SPC, konkretno u Sarajevu (reč je uglavnom o nekretninama), nalazi se u samom centru grada. To su, pored ostalog, zgrade Bogoslovije (već godinama je to Ekonomski fakultet) i Kola srpskih sestara, kao i nekoliko desetina stanova. Vlasništvo SPC je i zemljište na Marijin-dvoru na kojem je izgrađena današnja zgrada Parlamenta BiH i Saveta ministara BiH, kao i hotel „Holidej in”. Na pravoslavnom groblju sarajevska vlast je napravila i čuvenu sportsku dvoranu „Zetra”.

    Mitropolija dabrobosanska u Sarajevu i dalje očekuje da će opstrukcijama doći kraj i da će višedecenijska nepravda prema SPC biti ispravljena. Presudnu ulogu u tome, naravno, trebalo bi da odigraju zvaničnici i FBiH i Kantona Sarajevo, pogotovo oni koji često govore o pomirenju, suživotu i jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH.

    Iz Asocijacije Srba iz Federacije BiH, koja okuplja veliki broj udruženja povratnika i udruženja starosedelaca u tom entitetu, najavili su da će deo njihove aktivnosti biti i podrška opravdanim zahtevima SPC da joj se vrati imovina oduzeta u procesu komunističke nacionalizacije.

    „Bavićemo se i istraživanjem, zaštitom i prezentacijom pokretnog i nepokretnog kulturnog blaga koje se nalazi na teritoriji FBiH, kao dokaz nacionalnog, duhovnog, kulturnog i verskog identiteta Srba koji su živeli ili i danas žive na prostoru FBiH”, rekao je predsednik asocijacije Dušan Šehovac.

  • Brisel sređuje “nered” koji je u BiH napravio bivši visoki predstavnik

    Brisel sređuje “nered” koji je u BiH napravio bivši visoki predstavnik

    Da li će OHR poništiti izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko ili će strane diplomate izvršiti pritisak na domaće političare da uđu u Parlamentarnu skupštinu BiH i donesu novi zakon koji će biti prihvatljiv za sve narode?

    Ovu temu ponovo je otvorio britanski list „Gardian“ koji tvrdi da visoki zvaničnici Evropske unije rade iza kulisa na ispravljanju „Inckovog zakona” zbog toga što on „rizikuje ponovno rasplamsavanje novog regionalnog sukoba“.

    Ovaj list navodi da su EU zvaničnici privatno zaključili da izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, predstavlja rizik po mir u regionu.

    – Od donošenja zakona zvaničnici iz Republike Srpske bojkotuju državne institucije, a član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik zbog “Inckovog zakona” pokreće i povlačenje Srba iz institucija BiH – navodi ovaj list, citirajući izjavu evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija da je Incko odgovoran za trenutnu krizu, kao i delegitimizaciju kancelarije visokog predstavnika.

    Bivši diplomata i predsjednik pokreta Demokratski centar, Igor Davidović za Srpskainfo ističe da ne vjeruje da britanski mediji tvrde da evropske diplomate rade nešto zakulisno ili iza leđa, ako se nešto konkretno ne dešava po tom pitanju.

    – Ako je riječ o aktivnostima evropskih diplomata, to nije iza kulisa već je to nešto što je oficijelna pozicija EU. Mislim da se Evropska unija treba izjasniti o ovoj temi i reći šta se tačno radi – kaže Davidović.

    On dodaje da jedini ko može poništiti Inckovu odluku jeste OHR, odnosno njegov nasljednik Kristijan Šmit, tako što će je ili potpuno ukinuti ili odgoditi primjenu tog Zakona koji je doveo do dramatičnog pogoršanja političke situacije u BiH.

    – Nametnuta Inckova odluka bila je okidač za sve ono što je tinjalo unutar BiH, unutar svih struktura i svih nivoa vlasti – ističe Davidović.

    On dodaje da postoji i druga mogućnost, a to je da se političari dogovore o ovom zakonu unutar Parlamentarne skupštine BiH, odnosno da Inckovu odluku stave van snage i usvoje novi zakon.

    Ipak, kako ističe Davidović, ovaj scenario je manje vjerovatan iz razloga jer bi svaka stranka tako nešto smatrala svojim porazom.

    – Neki bi u tome vidjeli svoj gubitak ili trijumfalnu pobjedu neke druge strane što je za stranke koje su dominantne u Parlamentu BiH, tako nešto nedopustivo. Oni ne žele sebi da dopuste bilo šta što bi ih kompromitovalo u očima njihovih birača, a treba podsjetiti da smo na pragu izbora. Niko od domaćih političara se ne usuđuje da bilo šta napravi što bi im ugrozilo poziciju i ojačalo drugu stranu – smatra Davidović.

    Na pitanje da li bi bošnjački političari bili spremni da razgovaraju kada bi vidjeli da EU neće uvesti sankcije Dodiku i srpskim političarima, Davidović ističe da je teško odgovoriti na to pitanje.

    On kaže da je teško i očekivati da će EU donijeti bilo kakvu vrstu sankcija jer nema konsenzusa unutar nje za tako nešto.

    Mađarska je, kaže Davidović, to jasno i rekla. Da bi EU tako nešto usvojila, pojašnjava Davidović, morala bi da izmjeni osnovne postulate onoga što naziva zajedničkom bezbjednosnom i spoljnom politikom, a to bi značilo eroziju same ideje Unije i njenih institucija.

    – Vjerujem da EU nije trenutno spremna na tako nešto jer ne želi da se zbog jedne epizode u BiH dogodi nešto što bi značilo cijepanje ili podjelu same Evropske unije. Naprosto, riječ je o jednom veoma složenom i dubokom problemu koji neće riješiti ni EU, ali ni domaći političari. Očito je da će se sva ta materija koristiti kao predizborno štivo i predizborni eksploziv koji će služiti za radikalizaciju svih nacija, svakoga u svom taboru – zaključuje Davidović.

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski ističe da je teško očekivati da će OHR poništiti spornu Inckovu odluku jer bi to bio svojevrsni poraz međunarodne zajednice.

    – Iako nije Kristijan Šmit ni nametnuo taj zakon već njegov prethodnik Valentin Incko, mislim da ne treba očekivati da će on na taj način praktično dezavuisati svog prethodnika koliko god njegovi potezi bili nekorektni – ističe Sitarski.

    On dodaje da bi bilo realnije očekivati da Šmit stornira primjenu tog zakona, odnosno da ga stavi ad akta na nekoliko mjeseci, pod uslovom da se za to vrijeme pokrene konstruktivna debata koja bi rezultirala usvajanjem novog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Sitarski ističe da novi zakon ne bi trebao, niti mogao da se odnosi samo na genocid u Srebrenici, već bi trebao da obuhvati i druge zločine koji su počinjeni na teritoriji BiH ili nad njenim građanima van granica BiH u proteklih sto godina.

    – Mislim da takvim zakonom trebalo da se zabrani negiranje ili relativizacija svih zločina, pa i onog u Jasenovcu, Blajburgu i svim mjestima gdje su ubijani građani različitih nacionalnosti, a koji nisu imali pravo ni na suđenje, niti išta drugo. Mislim da Šmit može da otvori put i da uputi na tako neko rješenje time što bi stornirao primjenu Inckovog zakona na određeni period – zaključuje Sitarski.

  • “Guardian”: I Incko snosi odgovornost za krizu u BiH

    “Guardian”: I Incko snosi odgovornost za krizu u BiH

    Bosna i Hercegovina se nalazi u najvećoj političkoj krizi poslije Dejtona zbog postojanja prijetnje sukobima nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo amandman o negiranju genocida u Srebrenici u Krivični zakon BiH, a EU iza scene aktivno radi da riješi ovaj problem, piše ugledni britanski “Guardian”.

    Ovo je prvi put da jedna ugledna publikacija piše da su i u evropskim metropolama svjesni da je bivši visoki predstavnik, pored domaćih političkih lidera s obje strane, suodgovoran za najnoviju krizu jer je, kako piše “Guardian”, odluku donio bez konsultacija sa međunarodnom zajednicom i domaćim akterima, i to zadnjeg dana svog mandata.

    Koristeći informacije koje su juče procurile u javnost o navodnim izvještajima koje su šef Kancelarije EU u BiH Johan Zatler i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji slali u Brisel, “Guardian” piše da je Varhelji, za kojeg ukazuje da je blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, uspio nagovoriti Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, da na period od šest mjeseci odgodi primjenu zakona o izlasku iz pravosuđa, indirektnih poreza i odbrane na nivou BiH, a da se u međuvremenu pokuša pronaći rješenje.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, juče je na pres-konferenciji demantovao ovu informaciju. On je potvrdio da je sastanka s Varheljijem bilo, ali da je on na tom sastanku evropske zvaničnike informisao da će Republika Srpska uraditi to što je naumila, iako su oni, kako je rekao, tražili da se od toga odustane.

    Dodik je rekao da je očigledan pritisak i ljutnja u Sarajevu na Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, pa sad i na Mađarsku zbog razumijevanja za stavove RS. U javnosti u Sarajevu ovaj Varheljijev potez je protumačen kao stajanje na stranu Dodika, što se ne može reći iz raspoloživih dokumenata. Iz dokumenata se vidi da je Brisel osudio zaključke Narodne skupštine RS, a to su evropski zvaničnici više puta i javno ponovili, ali su istovremeno svjesni da je kriza počela Inckovom odlukom, koja je pokrenula lavinu događaja koji su uslijedili pa su shvatili da se politička temperatura mora spustiti.

    Željka Cvijanović, predsjednica RS, je curenje ovog dokumenta nazvala specijalnim ratom protiv RS koji Sarajevo prenosi na međunarodni nivo.

    “Ako je bilo gdje Varhelji rekao da je Incko pokrenuo ovu krizu u BiH, onda samo mogu reći da on uopšte nije usamljen u toj tvrdnji, jer smo takvo mišljenje čuli od mnogih i evropskih i neevropskih zvaničnika”, istakla je Cvijanovićeva za Srnu, komentarišući “Guardianov” članak. Ona je indirektno ukazala da je ovaj dokument procurio nakon što se Mađarska javno zauzela da će uložiti veto na sankcije Dodiku, te je dodala da je kritika koja je uslijedila usmjerena i protiv Mađarske, a ne samo RS.

    “Propustili su da primijete da region priča o ‘Otvorenom Balkanu’ i ekonomskom povezivanju, a da samo u Sarajevu pričaju o nekom sukobu”, zaključila je ona.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, kaže za “Nezavisne novine” da ovaj dokument nije iznenađenje s obzirom na to da su, kako kaže, i Varhelji i Orban bliski Dodiku, ali i da je Varhelji u pravu jer je Inckov zakon započeo ovu političku krizu.

    “Možda je sad došlo vrijeme da EU razgovara u Briselu sa predstavnicima BiH o potrebnim reformama, kojim bi prestalo funkcionisanje OHR-a, i da onda te reforme veže na jasan akcioni plan za evropske integracije BiH. To bi vjerovatno bio jedini korak kojim bi EU izbjegla da sama postane dio svih tih tenzija”, rekao je Kočan.

  • Inzko: Situacija u BiH nikada nije bila teža, država se može raspasti

    Inzko: Situacija u BiH nikada nije bila teža, država se može raspasti

    Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u intervju za austrijski Die Presse govorio je stanju u Bosni i Hercegovini, te iznio bojazan šta se sve može desiti.

    U dužem razgovoru Inzko je pričao o novim ratnim strahovima, prijetnjama secesijom od strane MIlorada Dodika te uspjesima i neuspjesima međunarodne zajednice čije je bio dio.

    Odgovarao je i na pitanje novinara o izjavi novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je upozorio Vijeće sigurnosti UN-a da se Bosna i Hercegovina može raspasti.

    “U potpunosti dijelim ocjenu Christiana Schmidta. Opisao je trend, ako se ovako nastavi, moglo bi doći do toga. To bi također moglo potkopati Dejtonski sporazum, kojim je uspostavljen mirovni poredak u Bosni i Hercegovini 1995. godine”, kaže on.

    Član državnog Predsjedništva Milorad Dodik nedavno je pojačao prijetnje da bi se jedan dio BiH, Republika Srpska, mogao odvojiti, navodi bečki listi.

    “Međunarodna zajednica to uglavnom relativizira. Dodik samo priča i prijeti, ali sada poduzima konkretne mjere. Već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio izlazak iz VSTV-a, OSA-e, UIO, da spomenemo samo nekoliko najava. Iznad svega, međutim, želi osnovati svoju vojsku Republiku Srpsku. Tada bi zemlja imala dvije vojske sa svim njihovim posljedicama. Međunarodna zajednica je nakon 1995. bila neizmjerno uspješna, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata kada su postojale tri vojske vjerojatno je bio njezin najveći uspjeh. Dodik je pristao na ono što sada rado negira”, kaže Inzko.

    Inzko je na funkciji visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH proveo 12 godina, a mandat je okončao nametanjem zakonske zabrane negiranja genocida i drugih ratnih zločina.

  • U Berlinu danas sastanak Merkel sa Schmidtom i Inzkom

    U Berlinu danas sastanak Merkel sa Schmidtom i Inzkom

    Njemačka kancelarka Angela Merkel danas će u Berlinu ugostiti aktuelnog i bivšeg visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta i Valentina Inzka.

    U fokusu planiranog razgovora biće aktuelna situacija i integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, s naglaskom na 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije, te planovima Christiana Schmidta koji je nedavno preuzeo funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

    Rusija i Kina su saopštile da Schmidta ne smatraju legitimnim visokim predstavnikom jer nije usvojen nacrt rezolucije o imenovanju koji su predložile te države na Vijeću sigurnosti UN-a. Zasigurno da će i to biti jedna od tema današnjeg sastanka.

    Schmidt se suočava i s aktuelnim bojkotom političkih predstavnika RS-a koji ne učestvuju u radu institucija BiH i odbijaju saradnju s njim zbog čega je Nijemac pred brojnim izazovima.

  • U igri “nezvanična suspenzija” Inckovog zakona: Šolaja o sastanku visokih predstavnka i Angele Merkel

    U igri “nezvanična suspenzija” Inckovog zakona: Šolaja o sastanku visokih predstavnka i Angele Merkel

    Normalno je da je njemačka kancelarka Angela Merkel zainteresivana za angažman visokog predstavnika Kristijna Šmita u BiH i zato sastanak Merkel – Šmit – Incko, zakazan za srijedu, nije iznenađenje, smatra Miloš Šolaja profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Taj sastanak će, najverovatnije biti kratak, ali će nakon toga uslijediti zanimljiva dešavanja: prvo sastanak Merkelove i Putina, a potom i potezi koji će voditi, na neki način, ka prećutnoj i nezvaničnoj suspenziji Inckovog zakona – kaže Šolaja za Srpskainfo.

    On napominje da najviši predstavnici Njemačke i Rusije imaju i “mnogo značajnije teme za razgovor, nego što je stanje u BiH”, ali i podsjeća da je Rusija jasno dala do znanja da novog visokog predstavnika Krisitijana Šmita smtra nelegitimnim, jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.

    – Vjerujem da su se Nijemci potrudili da sve relativizuju. Iz dosadašnjih izjava se već može naslutiti da se na razne načine tumači “šta je Incko htio da kaže”. Uostalom, neće to biti prvi put da zapad mijenja stavove kad je BiH u pitanju – poručuje Šolaja.

  • Zajbert: Tema razgovora Merkelove, Šmita i Incka neće biti uklanjanje bilo koje vlade

    Zajbert: Tema razgovora Merkelove, Šmita i Incka neće biti uklanjanje bilo koje vlade

    Tema razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom neće biti uklanjanje bilo koje vlade, rekao je Štefan Zajbert, portparol Angele Merkel.

    On je odgovarajući na pitanje novinara o predstojećem sastanku Merkelove, Šmita i Incaka u srijedu rekao da se kod uloge visokog predstavnika ne radi o uspostavljanju apsolutističke moći.

    “Visoko predstavnik je izraz volje međunarodne zajednice, koja želi da se u Bosni i Hercegovini angažuje da se ona dobro razvija, da napreduje na putu ka Evropi i da sprovodi potrebne reforme. Radujemo se da je kandidatura Kristijana Šmita za ovu važnu poziciju bila uspješna”, rekao je Zajbert.

  • “Nezavisne” saznaju: Merkelova pozvala Šmita i Incka na razgovor

    “Nezavisne” saznaju: Merkelova pozvala Šmita i Incka na razgovor

    Angela Merkel, njemačka kancelarka, će u srijedu, 18. avgusta, u svom kabinetu primiti Kristijana Šmita, novog visokog predstavnika, i njegovog prethodnika, Valentina Incka, saznaju Nezavisne.

    Kako nam je rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme u ispunjavanju 14 ključnih preporuka Evropske komisije.

    Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.

    Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo.

    Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.

    Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice, stali su iza Šmita, ali se za sada ponašaju povučeno i odmjereno.

    Prema kalendaru kancelarke Merkel, dva dana nakon ovog sastanka ona putuje na sastanak s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije u Moskvu, a očekuje se da će imati susret i s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.