Oznaka: vakcina

Svi znaju da vakcine protiv koronavirusa mogu uzrokovati manje nuspojave. Rijetko ko želi dan nakon vakcinacije provesti s osjećajem nelagode. Iz tog razloga određeni broj stručnjaka smatra da konzumiranje vode može pomoći.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju da oni koji prime vakcinu ostanu dovoljno hidrirani ukoliko razviju groznicu kao nuspojavu. Farmaceutska kompanija CVS preporučuje konzumiranje vode prije vakcinacije kako bi se smanjile šanse da se osoba onesvijesti dok prima vakcinu.

“Ovo preporučujemo jer smo u aprilu primijetili da su se neki ljudi onesvijestili prilikom vakcinisanja protiv koronavirusa. Povećanje intravaskularnog volumena može pomoći u sprečavanju vazovagalne sinkope koja dovodi do nesvjestice”, ispričao je glasnogovornik CVS-a Matt Blanchette za Health.

Vrijedi spomenuti i da je na stranici CDC-a navedeno kako davanje užine ili tekućine pacijentima može spriječiti slučajeve nesvjestice, ali se napominje da je potrebno uraditi dodatna istraživanja. Naravno, voda ne može magično spriječiti nuspojave.

“Želite biti hidrirani u slučaju da dobijete groznicu jer na ovaj način ublažavate glavobolju”, kazao je Thomas Russo, infektolog s Univerziteta u Buffalu. Ističe kako još uvijek nema podataka koji bi potvrdili da će ovo pomoći prilikom vakcinacije protiv koronavirusa.

“Ipak, konzumiranje vode prije vakcinacije u svakom slučaju ne može škoditi. Tako da zaista nema razloga da ne popijete čašu vode”, dodao je Russo.

Da li i kada primiti treću dozu vakcine protiv kovida – pitanje je koje muči sve vakcinisane koji su se zarazili neposredno prije nego što je trebalo da dobiju buster.

Šta više, mnogi su od različitih ljekara dobijali razne odgovore, a u Gradskom zavodu za javno zdravlje ističu da bi treću dozu vakcine trebalo primiti mjesec dana ili tri mjeseca poslije preležanog virusa u zavisnosti od toga da li je tokom zaraze došlo do upale pluća.

Korona brojke u Srbiji su nakon skoro četiri meseca počele konačno da padaju zahvaljujući, između ostalog, i kovid propusnicama odnosno porastu vakcinacije. Epidemiolozi i ljekari pozivaju i dalje građane da se vakcinišu, a gotovo podjednako kao prve dvije doze značajna je i treća doza vakcine u borbi protiv pandemije.

To znači da bi oko dva miliona građana trebalo da primi takozvanu buster dozu kako bi ojačali i imunitet i dodatno doprinijeli borbi protiv pandemije. S druge strane, nažalost nije mali broj ni onih koji su se zarazili između druge ili treće doze. Srećom, većina njih je prošla sa lakšom kliničkom slikom što ljekari i epidemiolozi pripisuju dejstvu vakcine. Zbog toga se mnogi koji su nakon dvije doze vakcine i preležanog kovida pitaju da li i kada trebalo da prime buster dozu.

Zanimljivo da su u početku kružile različite informacije u vezi sa vakcinacijom trećom dozom nakon ozdravljenja poslije korone pa se tako u različitim institucijama preporučivalo da se buster doza primi u rasponu od jednog do šest meseci. Takvu nedoumicu imala je je jedna Beograđanka kojoj su savjeti nekoliko ljekara više odmogli nego pomogli.

– Primila sam drugu dozu vakcine u aprilu ove godine, a zarazila se koronom u oktobru, tačno dvije nedjelje prije planirane treće doze. Kada sam pitaja ljekare kada da primim treću dozu dobila sam četiri različita odgovora. Doktorka u Domu zdravlja mi je rekla da primim posle dva meseca, a druga u privatnoj klinici na koju sam išla na pregled savetovala je da čekam najmanje šest mjeseci, a da prije toga izmerim antitijela. Mojoj majci, koja je isto bila zaražena oko šest mjeseci nakon druge doze savjetovano je da bez vađenja antitijela primi treću dozu za tri mjeseca. I, koga slušati? Nakon svega toga sam odlučila da ne primam treću dozu prije januara, ali da svakako izmjerim nivo antitijela, kako bih vidjela koliko je pao – kaže A.D. (35).

Njena sugrađanka dobila je u Domu zdravlja “Palilula” potpuno drugačiji odgovor.

– Rekli su mi da bi trebalo da primim treću dozu najranije mjesec dana odnosno najkasnije dva mjeseca nakon preležanog virusa pošto je Nacionalni stručni komitet za imunizaciju preporučio da se u kraćem periodu prima treća doza – naglašava starija žena.

Ako je neka gradska institucija pozvana da odgovori na to pitanje to je Gradski zavod za javno zdravlje. Ko se zarazi nakon druge doze vakcine trebalo bi da primi treću dozu tri do četiri mjeseca nakon preležanog virusa. S druge strane, ako ste se zarazili nakon prve doze trebalo bi se vakcinisati drugom dozom minimum mjesec dana poslije ozdravljenja od virusa jer je imunitet kod njih svakako slabiji nego nakon dvije doze – objašnjavaju u ovom zavodu.

Ipak, i treća doza se može primiti mjesec dana nakon preležanog virusa ako je klinička slika bila blaga.

– Ako niste imali upalu pluća onda možete da primite treću dozu mjesec dana nakon preležanog kovida, a ako ste imali zpalu pluća onda je preporuka da primite buster tri mjeseca nakon preležane korone – objašnjavaju u ovoj instituciji.

Dok Njemačka ide ka vrhuncu četvrtog talasa korone, a bolnički kreveti se pune, podaci pokazuju da je među oboljelima sve veći udio vakcinisanih. Šta se krije iza tih brojki?

“Trenutno blizu 44 posto pacijenata starijih od šezdeset godina koji su na intenzivnoj njezi sa covidom čine oni koji su vakcinisani. Taj udio je znatno i rapidno uvećan”, upozorio je u četvrtak poznati njemački internist Uve Jansens, koji je do prošle godine vodio nacionalno udruženje ljekara intenzivne njege.

Impfdurchbruch (proboj vakcine), ta riječ dominira njemačkim medijima posljednjih dana, kada zemlja bilježi najveći broj zaraženih od početka pandemije. Kako objašnjavaju stručnjaci, proboj vakcine je situacija kada vakcinisani ipak obole – dakle nisu samo zaraženi, već imaju i simptome, makar i blage, piše DW.

Ko završi na intenzivnoj njezi, taj sigurno nema blage već veoma ozbiljne simptome. Prema posljednjim podacima iz zvanične datoteke, u Njemačkoj je zbog covida na intenzivnoj njezi 2.828 ljudi, od čega polovina na respiratorima. To je još uvijek dvostruko manje nego prošlog decembra, ali tada još nije bilo masovne vakcinacije.

Bliži pogled na brojke

Prema Jansensovim riječima – a novi zvanični podaci Instituta “Robert Koh” još se čekaju – proizilazi da je skoro svaki drugi stariji pacijent zapravo vakcinisan. Nemali broj protivnika vakcinacije tu je vijest dočekao kao trijumf sopstvene tvrdnje da vakcina ionako ne štiti.

Međutim, među svim ljudima starijim od 60 godina u Njemačkoj čak 86 odsto njih primilo je dvije doze vakcine. To znači da vakcinisani stariji građani sada imaju osam puta manje šanse da se nađu u najtežoj i, možda smrtonosnoj, fazi bolesti.

Kod mlađih je udio vakcinisanih na intenzivnoj njezi daleko manji, oko 12 posto.

“Što više ljudi vakcinišemo, to više će među novim zarazama biti vakcinisanih. Jer, znamo da nažalost vakcina ne štiti sto posto”, rekao je Bernd Zalcberger, profesor Univerzitetske klinike u Regensburgu i predsednik Nemačkog društva za infektologiju.

“Sa starim sojem virusa imali smo zaštitu od 95 posto od zaraze”, dodao je Zalcberger za portal njemačkog javnog servisa, “Sada, sa delta-mutacijom, ta zaštita je slabija, otprilike oko 80 posto. I to naprosto znači da imamo četiri puta više proboja vakcine. To se odražava na brojke.”

Kako se jednostavno objašnjava na portalu Instituta “Robert Koh”, ako bi se sto posto ljudi vakcinisalo, onda bi među zaraženima bilo sto posto vakcinisanih.

Vakcina povećava šanse i starijima

No, kako ukazuju stručnjaci, vakcina i dalje u ogromnom procentu štiti. To pokazuju i podaci iz pojedinih pokrajina koje svakodnevno objavljuju koliko je vakcinisanih među zaraženima.

Recimo u Baden-Virtembergu je u poslednjih sedam dana na svakih sto hiljada nevakcinisanih pozitivno testirano njih 892,5. Od sto hiljada vakcinisanih zaraženo je njih 36,2 – dakle 25 puta manje.

U toj pokrajini je u protekle četiri sedmice od sto hiljada nevakcinisanih u bolnici završilo njih 56,6, dok je na sto hiljada vakcinisanih ta brojka bila 9,1, dakle šest puta manja.

Poslednji nedeljni izvještaj “Robert Koha” pokazuje da je do sada u Njemačkoj oko 150 hiljada ljudi dobilo koronu sa simptomima iako su se vakcinisali – na 56 miliona vakcinisanih. Od početka vakcinacije, svaka deseta osoba koja je umrla u vezi sa koronom bila je vakcinisana, i skoro svi su bili stariji od šezdeset godina.

“Ogromna većina onih kojih su imali takozvani proboj vakcine ili imaju preko 80 godina zbog čega im imuni sistem ne funkcioniše najbolje, ili su stariji od 60, a uz to imaju neko teško oboljenje, recimo tumor ili drugo što dodatno slabi imuni sistem”, kaže Gernot Marks, predsjednik udruženje intenzivne njege.

Treća doza za ugrožene

Kao razlog rekordnih brojki – u Njemačkoj je u četvrtak zabilježeno više od 50.000 novozaraženih u jednom danu – stručnjaci mahom navode hladno vrijeme kada se više boravi u zatvorenom, ali i znatno popuštanje mjera. Prošle godine u ovo vrijeme je u Njemačkoj bio strogi lockdown. Ove je recimo otvoren karneval u Kelnu sa desetinama hiljada ljudi.

A kao razlog što sve više starijih vakcinisanih oboljeva navodi se slabljene efekata vakcine nakon nekoliko mjeseci.

Trenutno Stalna komisija za vakcinacije preporučuje treću dozu vakcine, takozvani buster, starijima od 70 godina, svima koji žive u domovima za njegu starih, ljudima narušenog zdravlja i medicinskom osoblju. Ta komisija razmatra podatke, između ostalog i iz Izraela, ne bi li utvrdila da li možda treću dozu preporučiti svima.

Na tome insistira odlazeći ministar zdravlja Jens Spahn. Većina stručnjaka u Njemačkoj pak kaže da kod ljudi sa jakim imunim sistemom treća doza još nije neophodna – posebno jer valja vakcine usmjeriti u zemlje u kojima ih nema dovoljno.

U Njemačkoj je do sada sa dve doze vakcinisano 67,5 posto stanovništva, pri čemu je 76 posto vakcinisanih u dobi iznad 12 godina.