VRBAS Media

Oznaka: ustavni sud RS

  • Na potezu Ustavni sud Srpske: Zajednička komisija bez dogovora o vetu bošnjačkih delegata

    Na sjednici Zajedničke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske nije postignuta saglasnost o vetu bošnjačkih delegata u Vijeću naroda na odluka o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika i Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Narodna skupštine Republike Srpske je na posebnoj sjednici 30. jula po hitnom postupku usvojila Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda uložio je veto na pomenute odluke, odnosno pozvao se na ugrožavanje vitalnog nacionalnog interesa.

    Po proceduri predviđenoj Ustavom, konačnu riječ o spornim zakonima daće Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske.

    Valentin Incko, koji je podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

  • “Kazna ne smije biti odmazda, ali ga mora pogoditi” O sudbini optuženog za tešku nesreću u Prnjavoru odlučuje Vrhovni sud RS

    Republički javni tužilac Svetlana Brković zatražila je danas od Vrhovnog suda RS da Nisveta Mujkića, optuženog za izazivanje teške nesreće u Prnjavoru u kojoj je poginula djevojčica Vanja R. (13), osudi na strožu kaznu od šest i po godina zatvora.

    Brkovićeva je ujedno istakla da podržava banjalučko OJT, koje zastupa tezu da se radilo o direktnom umišljaju optuženog.

    Brkovićeva je, za razliku od svojih kolega, koji pred vijećem Vrhovnog suda jedva da progovore par rečenica pravdajući se da su sve rekli u napisanoj žalbi, ipak iskoristila priliku da iznese detalje iz žalbe na prvostepenu presudu.

    – Okružno javno tužilaštvo Banjaluka uložilo je žalbu na prvostepenu presudu, i to po tri osnova, odnosno bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o kazni – objasnila je republički javni tužilac.

    Predviđena kazna do 15 godina robije

    Ukoliko Vrhovni sud prihvati žalbu po prva dva osnova, zatraženo je ponavljanje postupka, dok je u slučaju prihvatanja trećeg osnova, Brkovićeva zatražila strožu zatvorsku kaznu za optuženog.

    – U prvi mah prvostepena kazna jeste velika, ali kada se pogledaju sve okolnosti onda i nije. U konkretnom slučaju imali smo obijesnu i nasilničku vožnju, bahatost vozača, a stradalo je dijete od 13 godina koje nije bilo u autu, već na trotoaru. Prvostepeni sud je kao olakšavajuću okolnost cijenilo priznanje optuženog, ali to priznanje nije doprinijelo rasvjetljavanju slučaja koji je već bio rasvijetljen – objasnila je Brkovićeva.

    Kao olakšavajuća okolnost na strani Mujkića uzeto je i što u svojih 25 godina života nije bio osuđivan. Za republičkog javnog tužioca to takođe nije olakšavajuća okolnost iz razloga što je Mujkić mlad.

    Za ovo krivično djelo predviđena je kazna od tri do 15 godina robije. Kazna ne smije biti odmazda, ali ga mora pogoditi da bi se ostvarila generalna i specijalna prevencija. Zato tražimo da se optuženi strože osudi, i to bliže maksimalnoj kazni – zaključila je republički javni tužilac Svetlana Brković.

    “Nije bilo direktnog umišljaja”
    Aleksandar Jokić, advokat optuženog Mujkića, zatražio je blažu kaznu za branjenika, iznijevši pred vijećem Vrhovnog suda RS detalje svoje žalbe, ali i odgovore na žalbu tužilaštva.

    Jokić je tako skrenuo pažnju da je tužilac u žalbi navela kako je Mujkić bio pod uticajem narkotika, iako to nije potvrđeno nijednim dokazom, niti navedeno u optužnici.

    Advokat je podsjetio i kako su kazne koje su za ista krivična djela do sada izricane bile dosta blaže, pa je “nabacio” da bi za visoku kaznu Mujkiću “mogla biti odgovorna medijska popraćenost slučaja”.

    Odgovarajući na žalbene navode tužilaštva, Jokić je istakao da je Mujkić priznao krivicu, odnosno činjenični opis djela, a ne stepen krivične odgovornosti.

    Jokić je posebno istakao da Mujkić nije imao direktni umišljaj, jer je kritične večeri automobil vozio od jedne kafane do druge.

    – Odbrana smatra da bi Vrhovni sud RS trebao ublažiti kaznu prema minimumu – zaključio je Jokić.

    Prvostepena presuda
    Nisvet Mujkić iz Prnjavora osuđen je u februaru ove godine u banjalučkom Okružnom sudu na šest i po godina zatvora zbog izazivanja teške nesreće u kojoj je u oktobru prošle godine u centru Prnjavora poginula Vanja R.

    Sud je Mujkiću izrekao i 10-ogodišnju zabranu upravljanja vozilom B kategorije.

    Ova mjera počinje nakon odsluženja zatvorske kazne.

    Inače, ovo je najveća kazna koju je izrekao sud u Banjaluci u svojoj istoriji za nesreću.

    Zbog ozbiljnog uznemirenja javnosti sud je optuženom produžio pritvor.

    Prema navodima optužnice, vozač Nisvet Mujkić bio je u stanju teškog pijanstva, sa preko dva promila alkohola u krvi.

    Ovakvo stanje optužnicom je ocijenjeno kao stanje privremene duševne poremećenosti.

    Krećući se iz pravca Beogradske ulice ka centru Prnjavora optuženi se uključio u Ulicu Laze Lazarevića, vozeći brzinom od 105,6 kilometara na čas, gdje je dozvoljena brzina kretanja bila ograničena na 40 kilometara na čas.

    Zbog nasilničke vožnje i više nego duplo veće brzine od dozvoljene došlo je do destabilizacije i zanošenja vozila kojim je upravljao Mujkić, te prelaska „golfa“ na trotoar i pločnik ispred gradske parking garaže.

    Prema optužnici, Mujkić je lijevom bočnom stranom vozila, odnosno prednjim lijevim vratima udario u 13-ogodišnju Vanju R, koja se nalazila na trotoaru.

    Ppokušala je izbjeći nalet automobila, ali nije uspjela. Preminula je na mjestu nesreće.

  • Neustavna Uredba o Fondu solidarnosti za obnovu RS

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je neustavnost Uredbe sa zakonskom snagom o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske, kojom je propisano da uslove, način, korisnike, postupak, oblik i obim korištenja sredstava za sanaciju štete propisuje Vlada svojim aktima, na prijedlog Upravnog odbora Fonda solidarnosti.

    “Ovlaštenje dato Vladi da reguliše navedene odnose po svojoj suštini izlazi izvan okvira ustavne nadležnosti izvršne vlasti i predstavlja ovlašćenje za njihovo samostalno uređivanje”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

    Ovakvim normiranjem, po ocjeni Ustavnog suda, donosilac osporene uredbe sa zakonskom snagom povrijedio je ustavno načelo podjele vlasti, time što je ovakvo ovlaštenje prenio na Vladu Republike Srpske, koja za to nije nadležna.

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je i da Posebni kolektivni ugovor o izmjenama i dopuni Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Republike Srpske nije u saglasnosti sa Ustavom Srpske i Zakonom o radu.

    “Sukus (srž) razloga za ovakvu odluku svodi se na činjenicu da su ugovorne strane osporeni normativni akt zaključile mimo načina i postupka koji je određen Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Republike Srpske, odnosno relevantnom odredbom Zakona o radu, radi čega isti akt nije u saglasnosti sa ustavnim načelom zakonitosti”, navedeno je u saopštenju.

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je i da Odluka o naknadi troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka sa posla za zaposlene u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” Banjaluka, kao i Odluka o dopuni ove odluke, nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva.

    Prema ocjeni Ustavnog suda, direktor navedene zdravstvene ustanove, kao donosilac osporenih akata, izašao je izvan okvira svojih zakonskih ovlaštenja jer relevantne zakonske odredbe ne daju mogućnost direktoru javne zdravstvene ustanove da uređuje pitanje predmetne naknade.

    Ustavni sud je, osim navedenih odluka, donio odluke i u predmetima broj U-26/20, U-33/20, U-64/20, U-69/20, U-72/19, U-73/20 i U-79/20, kojim nisu prihvaćene inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti pojedinih uredbi sa zakonskom snagom i zaključaka Republičkog štaba za vanredne situacije, te odredbe Zakona o komunalnoj policiji, kao ni inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti pojedinih podzakonskih normativnih akata.

  • Sud odbacio inicijativu: Uredbe predsjednika Republike Srpske za vrijeme vanrednog stanja bile ustavne

    Ustavni sud Republike Srpske danas nije prihvatio inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti 19 uredbi sa zakonskom snagom koje je donijela predsjednik Srpske Željka Cvijanović prošle godine tokom vanrednog stanja usljed pandemije virusa korona.

    Te je saopštio da su te uredbe u saglasnosti sa odredbama Ustava Srpske.

    Ustavni sud je, odlučujući u ovoj ustavnopravnoj stvari, imao u vidu da je Narodna skupština Republike Srpske proglasila vanredno stanje u skladu sa relevantnim odredbama Ustava, saopšteno je iz Ustavnog suda.

    Time je omogućena primjena odredaba Ustava Srpske koje daju pravo predsjedniku Republike da vrši određene nadležnosti koje pripadaju Narodnoj skupštini tako što može donositi uredbe sa zakonskom snagom kojim privremeno uređuje određene društvene odnose.

    Ustavni sud je ocijenio da je, u datim okolnostima, sazivanje i održavanje sjednica Narodne skupštine bilo onemogućeno i da je u vezi sa donošenjem osporenih uredbi pribavljeno mišljenje predsjednika Narodne skupštine, čime su bili ispunjeni svi Ustavom kumulativno određeni uslovi za njihovu pravnu valjanost.

    S tim u vezi, Ustavni sud je imao u vidu i da je Narodna skupština Srpske naknadno donijela odluke o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom, te su, zbog svega navedenog, one u saglasnosti sa odredbama Ustava.