Oznaka: ustavni sud RS

  • Ustavni sud Srpske: Odredbe u vezi sa klevetom nisu u suprotnosti sa načelom vladavine prava

    Ustavni sud Srpske: Odredbe u vezi sa klevetom nisu u suprotnosti sa načelom vladavine prava

    Ustavni sud Republike Srpske nije prihvatio inicijativu za ocjenu ustavnosti članova Krivičnog zakona kojima su kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika određene kao krivična djela za koja je propisana novčana kazna, ocijenivši da osporene odredbe nisu u suprotnosti sa ustavnim načelom vladavine prava.

    Krivičnopravna odgovornost za osporena krivična djela ne može se dovoditi u vezu sa građanskopravnom odgovornošću za klevetu iz Zakona o zaštiti od klevete s obzirom na to da je riječ o dva potpuno različita oblika pravne odgovornosti i da propisivanje oba vida zaštite predstavlja pitanje zakonodavne politike u ostvarivanju zaštite osnovnih prava i sloboda čovjeka, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

    Osim toga, osporene odredbe imaju nivo preciznosti koji dozvoljava da se u razumnoj mjeri mogu predvidjeti ponašanja i posljedice ponašanja koja su inkriminisana.

    U pogledu tvrdnje da je zakonodavac osporenim propisivanjem ograničio slobodu izražavanja iz člana 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavni sud je ocijenio da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja moguće u skladu sa stavom 2 člana 10 Evropske konvencije.

    U konkretnom slučaju, miješanje u pravo na slobodu izražavanja propisano je na osnovu zakona, temeljem ustavnog ovlaštenja zakonodavca.

    Sud je ocijenio da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja usmjereno ostvarenju legitimnog cilja, jer se osporenim odredbama štite pravo na ljudsko dostojanstvo, čovjekova privatnost i lični i porodični život.

    Ta prava predstavljaju interakciju javnopravnih i privatnopravnih elemenata, budući da je riječ o pravom zaštićenim ličnim dobrima, ali i etičkim vrijednostima koje imaju važnost za jedno demokratsko društvo i koje su inkorporisane u ovu ustavnu normu, dodaje se u saopštenju.

    Ustavni sud je ocijenio i da osporeno propisivanje samo po sebi nije dovoljno da se može zaključiti da je takvo miješanje u pravo na slobodu izražavanja neproporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

    U vezi s tim, Sud je imao u vidu prirodu i visinu zaprijećenih sankcija, jer je riječ isključivo o novčanim kaznama za navedena krivična djela čija je visina precizno određena i to na razumnom nivou, pogotovo kad se ima u vidu opšti minimum i maksimum novčane kazne predviđen Krivičnim zakonikom Republike Srpske.

  • Stav Ustavnog suda Srpske o boračkom dodatku podijelio mišljenje vlasti i struke

    Stav Ustavnog suda Srpske o boračkom dodatku podijelio mišljenje vlasti i struke

    Još se ne smiruje bura oko osnovica za borački dodatak, a koplja se lome oko toga da li nakon odluke Ustavnog suda Republike Srpske dosadašnji obračun pada u vodu, ko će ubuduće utvrđivati tu osnovicu i koliko će ona iznositi.

    Vlada Srpske je već najavila da osnovica ostaje ista jer se „odluka suda ne odnosi na nju“, pravnici tvrde obrnuto, a opozicija najavljuje da će tražiti da se osnovica za borački dodatak poveća jer bi o svemu sada trebalo da odlučuje Narodna skupština Republike Srpske, a ne Vlada, kao da to u suštini nešto mijenja jer zna se ko ima većinu u parlamentu.

    Ko je u pravu, i da li se odluka Ustavnog suda RS, zaista, ne odnosi na osnovicu za borački dodatak ili oni koji „tumače“ ovu sudsku odluku, a koji sjede u izvršnoj vlasti nemaju pojma o pravu, ili namjerno sve tumače pogrešno?

    Ustavni sud Republike Srpske je, naime, odlučio da član 16. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

    Osporenim članom zakona propisano je da odluku o utvrđivanju osnovice donosi Vlada početkom svake godine, u skladu sa visinom raspoloživih sredstava planiranih u budžetu za tu godinu, vodeći računa o dostignutom nivou prava.

    Osnovica ostaje, Zakon se mijenja
    Premijer Republike Srpske Radovan Višković je u međuvremenu izjavio da će Vlada Srpske i dalje isplaćivati primanja za boračke kategorije tvrdeći da Ustavni sud Srpske to nije stavio van snage, niti osporio.

    On tvrdi da odluka Vlade nije stavljena van snage niti je osporena.

    – To je samo instrukcija za neke buduće odluke Vlade Republike Srpske – rekao je Višković.

    Slično tumačenje su dali i u Ministarstvu rada i boračko -invalidske zaštite.

    Tvrde da je navedena Odluka Ustavnog suda objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske broj 13/24 dana 9. februara 2024. godine, kada je u skladu sa odredbama Zakona o Ustavnom sudu RS osporena odredba i prestala da važi.

    – Odluke Vlade o visini osnovice za obračun primanja utvrđenih Zakonom za 2024. godinu koje su donesene na osnovu osporene odredbe člana 16. stav 4. Zakona, stupile su na snagu prije objavljivanja Odluke Ustavnog suda u „Službenom glasniku Republike Srpske“, odnosno prije prestanka važenja navedene osporene zakonske odredbe – naveli su u ovom ministarstvu.

    Najavljuju da će izmjeniti Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata, ali osnovica ostaje.

    Drugim riječima, osnovica za boračka primanja, po njima, nije neustavna nego je neustavan Zakon.

    Pogrešno tumačenje
    S druge strane pravni stručnjaci se ne slažu sa ovakvim tumačenjem odluke Ustavnog suda Republike Srpske.

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević rekao je za Srpskainfo da nije tačna tvrdnja Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, prema kojem nedavna odluka Ustavnog suda RS o neustavnosti zakonske odredbe da Vlada svake godine određuje osnovicu za obračun visine boračkih primanja navodno nema dejstva na odluku Vlade o visini osnovice za boračka primanja u tekućoj 2024. godini.

    On je upozorio da je navedeno tumačenje Ministarstva suprotna članu 68. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske.

    – Naime, tom odredbom je propisano da propisi doneseni za izvršenje zakona koji su na osnovu odluke Ustavnog suda prestali da važe, neće se primjenjivati od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako iz odluke suda proizlazi da ti akti nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske – kaže Blagojević.

    Podsjeća da je Ustavni sud je nedavnom odlukom rekao da je neustavna odredba Zakona o pravima boraca da Vlada Republike Srpske svojom odlukom utvrđuje osnovicu za obračun boračkih primanja.

    Time je, nastavlja Blagojević, taj sud istovremeno rekao da je neustavan i svaki podzakonski propis koji je već donesen za izvršenje takve neustavne zakonske odredbe.

    -Imajući u vidu da je odluku o visini osnovice za obračun boračkih primanja u 2024. godini Vlada donijela kao podzakonski akt za izvršenje navedene odredbe Zakona o pravima boraca, koju je Ustavni sud proglasio neustavnom, jasno je da se ni ta Vladina odluka za 2024. godinu ne smije dalje primjenjivati, jer to zabranjuje već navedena odredba člana 68. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, usljed čega nisu zakoniti suprotni navodi resornog Ministarstva – upozorava Blagojević.

    Isto mišljenje dijeli i banjalučki advokat Arsenije Baltić, koji za Srpskainfo kaže da Ustavni sud Republike Srpske jeste rekao da odredba Zakona nije u saglasnosti sa Ustavom.

    – Međutim, dejstvo takve odluke je propisano Zakonom o Ustavnom sudu RS i ono podrazumijeva i to da podzakonski propisi koji su doneseni radi izvršenja neustavne zakonske odredbe se, takođe, ne mogu primjenjivati nakon odluke Ustavnog suda, ako iz te odluke suda proizlazi da su i oni neustavni – pojašnjava Baltić.

    Ključno je, dodaje on, pitanje da li iz ove odluke Ustavnog suda RS proizlazi da je ta odluka o osnovicama za boračka primanja neustavna.

    Baltić je stava da jeste.

    – Mislim da to proizlazi iz toga što je odlukom Ustavnog suda upravo iz pravnog sistema Republike Srpske uklonjen osnov za nadležnost Vlade za donošenje ove odluke. U suštini, osnovica za boračka primanja bi se u budućnosti mogla obračunavati i isplaćivati samo na osnovu Zakona, i ne može se isplaćivati na osnovu ove odluke Vlade – zaključuje Baltić.

  • Višković o odluci Ustavnog suda Srpske

    Višković o odluci Ustavnog suda Srpske

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će Vlada Srpske i dalje isplaćivati primanja za boračke kategorije jer Ustavni sud Srpske to nije stavio van snage niti osporio.

    Sve što treba da se plati radi Vlada Republike Srpske i mi ćemo to raditi i u budućem periodu, rekao je Višković.

    Komentarišući raniju odluku Ustavnog suda Republike Srpske, prema kojoj odredba Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca, kojom Vlada na početku svake godine utvrđuje osnovicu mjesečnih primanja, nije u saglasnosti sa Ustavom Srpske, Višković je rekao da odluka Vlade nije stavljena van snage niti osporena.

    – To je samo instrukcija za neke buduće odluke Vlade Republike Srpske – rekao je Višković, prenosi “Glas Srpske”.


    Ustavni sud Republike Srpske u obrazloženju nedavne odluke naveo je, između ostalog, da ovlašćenje dato osporenom zakonskom odredbom Vladi izlazi iz okvira ustavnih nadležnosti izvršne vlasti da svojim opštim aktom, radi izvršavanja zakona, bliže uredi pojedina pitanja sadržana u zakonu.

  • Ustavni sud Srpske osporio odluke o primjeni Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama

    Ustavni sud Srpske osporio odluke o primjeni Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama

    Ustavni sud RS je utvrdio da Odluke o primjeni odredaba Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske od 17. avgusta 2020. i 24. juna 2021. nisu u saglasnosti sa Ustavom, Zakonom o Vladi i Zakonom o radu Srpske.

    Pored toga, Ustavni sud je istom odlukom utvrdio i da Sporazum o produženju roka važenja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o radu.

    Naime, Ustavni sud je ocijenio da Vlada Republike Srspke nije bila ovlašćena da osporenim odlukama produži primjenu Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske, jer ove odluke nisu u funkciji izvršavanja zakona, niti je Vlada kao izvršni organ vlasti ovlašćena da uređuje primjenu ovih opštih akata.

    – Neustavnost osporenog Sporazuma ogleda se u tome što, prema mišljenju Ustavnog suda, neustavnim i nezakonitim odlukama nije produženo važenje Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske, tako da se nisu mogle vršiti izmjene akta koji nije bio na snazi, odnosno zaključiti osporeni sporazum o produženju važenja posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske – saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

  • Novoizabrane sudije Ustavnog suda Srpske položili zakletvu

    Novoizabrane sudije Ustavnog suda Srpske položili zakletvu

    Novoizabrane sudije Ustavnog suda Republike Srpske Svetlana Brković i Radomir Lukića položili su danas zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je na sjednici prošle sedmice izabrala Lukića i Brkovićevu za sudije Ustavnog suda Srpske.

    I Vijeće naroda Republike Srpske potrdilo je Svetlanu Brković i Radomira Lukića za sudije Ustavnog suda.

    U Banjaluci je u toku sjednica Narodne skupštine Srpske.

  • Brković i Lukić izabrani za sudije Ustavnog suda Republike Srpske

    Brković i Lukić izabrani za sudije Ustavnog suda Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske izabrala je danas u Banjaluci Radomira Lukića i Svetlanu Brković za sudije Ustavnog suda Republike Srpske.

    Poslanici vladajuće većine ocijenili su da je Lukić jedan od najboljih pravnika i osnivača Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

    Opozicija smatra da pravosudne funkcije ne mogu obavljati oni koji su politički angažovani, jer se time narušava nezavisnost pravosuđa.

  • Stevandić: Imenovanje Lukića predstavlja izdizanje iznad onih koji su ga uklonili

    Stevandić: Imenovanje Lukića predstavlja izdizanje iznad onih koji su ga uklonili

    Govoreći na 2. Redovnoj sjednici Narodne skupštine o izboru Radomira Lukića za sudiju Ustavnog suda Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić smatra da je Lukić osoba koja je uklonjena od strane međunarodne zajednice i da je njegovo imenovanje svojevrsna božija pravda. Jer, kako navodi Stevandić, Lukić je osoba koja je odstranjena zato što je pripadao pokretu koji je pravio Republiku Srpsku i pisao njen Ustav, te da njegovo imenovanje predstavlja izdizanje iznad onih koji su ga sa njegove funkcije uklonili.
    „Mi pokazujemo snagu Narodne skupštine Republike Srpske, da ljude koje je uklanjala međunarodna zajednica i koja je maltretirala njih i njihove porodice, vraćamo na to mjesto i samim tim pokazujemo svoju državnost i snagu“ rekao je tom prilikom Stevandić i dodao da je ovim imenovanjem ispravljena nepravda.
    Narodna skupština Republike Srpske imenovala je danas Radomira Lukića i Svetlanu Brković za sudije Ustavnog suda Republike Srpske. Imenovanje Lukića i Brkovićeve za sudije Ustavnog suda RS predložio je predsjednik Srpske, Milorad Dodik. Za njihovo imenovanje glasalo je 70 poslanika od kojih je 51 glasalo ZA, 5 je bilo protiv, a 14 uzdržanih.

  • Ustavni sud RS odbio zahtjev Bošnjaka o nepokretnoj imovini

    Ustavni sud RS odbio zahtjev Bošnjaka o nepokretnoj imovini

    Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske nije prihvatilo zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa u Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcoinisanje javne vlasti, a koji je Narodna skupština SRS usvojila na sjednici 28. decembra 2022. godine.

    “Zahtjev nije prihvatljiv s obzirom na to da se, kao i u više slučajeva do sada, obrazloženje Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa ne može smatrati obrazloženjem. Vijeće, je, naime, ocijenilo da podnosilac zahtjeva nije konkretizovao na koji način je povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, jer obrazloženje odluke ne sadrži razloge koji se mogu dovesti u vezu sa relevantnim odredbama Ustava Republike Srpske”, saopštili su iz Ustavnog suda Republike Srpske.

    Inače, podnosilac, odnosno Klub delegata bošnjačkog naroda u zahtjevu je istakao da je Zakon usmjeren protiv države BiH i njenih institucija i da se njime negira Ustav BiH i podjela nadležnosti između države i entiteta, te da je na taj način povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda jer on svoj identitet vezuje za državu BiH koja je ovim zakonom napadnuta.

  • Odbijeni prijedlozi za ocjenu više zakona

    Odbijeni prijedlozi za ocjenu više zakona

    Ustavni sud Republike Srpske nije danas prihvatio inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o parničnom postupku, Zakona o poreskom postupku i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske.

    Na današnjoj sjednici nije prihvaćen ni prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenog podzakonskog normativnog akta, saopšteno je iz Ustavnog suda Srpske.

    Ustavni sud je odlučivao i o drugim pitanjima iz domena svog poslovanja.

  • Ustavni sud: Neustavni pojedini članovi uredbe o “Lutriji Srpske”

    Ustavni sud: Neustavni pojedini članovi uredbe o “Lutriji Srpske”

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je danas u Banjaluci da pojedini članovi uredbe o uslovima za davanje saglasnosti “Lutriji Republike Srpske” za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o igrama na sreću i Zakonom o Vladi Republike Srpske.

    “Ustavni sud ocijenio je da Vlada nije imala ovlašćenja da svojom uredbom odredi da će, u slučaju da više ponuđača ispuni uslove propisane javnim pozivom, prednost ostvariti onaj koji u sastavu sopstvenog kapitala ili krajnjeg osnivača ima državni kapital”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

    Ustavni sud je utvrdio da više odredaba odluke o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije Skupštine Grada Banjaluka nisu u saglasnosti sa Ustavom i pojedinim zakonima Republike Srpske.

    Na sjednici je ocijenjeno da je donosilac osporenog akta prekoračio ovlašćenja iz zakona, jer je davaocu usluge omogućio da protivzakonito obustavi isporuku toplotne energije i u drugim slučajevima koji nemaju svoje uporište u relevantnim zakonskim odredbama.

    Ustavni sud je donio i odluku kojom je utvrđeno da član 3 stav 11 i stav 12 Pravilnika o uslovima za ostvarivanje prava za naknadu štete koji je donio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj.

    “Ustavni sud je ocijenio da je donosilac osporenog akta prekoračio granice ovlašćenja koja su mu data zakonom, jer je normirajući kao u osporenim odredbama izašao iz propisanog zakonskog okvira”, navodi se u saopštenju.

    Na današnjoj sjednici donesena je i odluka kojom je utvrđeno da član 7 Pravilnika o trećim izmjenama i dopunama Pravilnika o radu “Željeznica Republike Srpske” i Pravilnik o službenom putovanju i prevozu zaposlenih nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o radu.

    “Ova pitanja se mogu normativno regulisati samo kolektivnim ugovorom, odnosno odlukom Vlade Republike Srpske, ukoliko se visina ovih primanja i način njihovog ostvarivanja ne utvrdi kolektivnim ugovorom”, dodaje se u saopštenju Ustavnog suda Srpske.