VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • “Ustavni sud BiH nastavlja politički obračun sa željom da se sačini novi ustavni sistem”

    “Ustavni sud BiH nastavlja politički obračun sa željom da se sačini novi ustavni sistem”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je Ustavni sud BiH nastavio da se politički obračunava jer želi da sačini novi ustavni sistem u BiH.

    Nakon što je Ustavni sud BiH stavio van snage Zakon o neprimjenjivanju odluke Valentina Incka o zabrani negiranja genocida, Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska ide dalje.

    “Imamo svoje zakone i donosimo sve što je u našoj nadležnosti u skladu sa Ustavom. Tako ćemo raditi, uloga domaćin institucija jeste da kreiraju rješenja, a ne da to rade stranci”, izjavila je Cvijanovićeva novinarima u Stanarima.

    Cvijanovićeva tvrdi da su određeni procesi u pravosuđu BiH da se operu biografije jednih, a da se okrene protiv drugih, te da je primjer retroaktivna primjena zakona u procesuiranju ratnih zločina.

    “Ustavni sud BiH je trebalo da proglasi neustavnom intervenciju nekadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka na Krivični zakon BiH zato što nije bio ovlašćen po međunarodnom pravu, ali i po Dejtonskom mirovnom sporazumu da donosi bilo kakve izmjene i dopune zakona niti da ih nameće”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je podsjetila da Incko nije bio ovlašćen da sankcioniše ljude ali je to ovlašćenje sam sebi pribavio. “On nije smio da sankcioniše i legalne organe koji imaju pravo da donose zakone”, kategorična je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je naglasila da visoki predstavnik nije ovlašćen po međunarodnom pravu, pogotovo domaćem, da donosi zakone niti da ih mijenja.

    “Navikli smo na ovakve odluke Ustavnog suda BiH, dešavaju se u nizu s namjerom da bude sačinjen novi ustavni sistem, a ne da se poštuje Ustav. Jednostavno, riječ je o političkom obračunu”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je donesena još jedna politička odluka u nizu.

  • Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Inckove odluke

    Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Inckove odluke

    Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH, a koji je u usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

    Narodna skupština Republike Srpske nakon što je Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona, kojim se zabranjuje negiranje genocida, usvojila je zakon prema kojem se ta Inckova odluka neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske. Nakon toga sedam bošnjačkih delegata podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH i to nakon što je Ustavni sud Republike Srpske odbacio njihov veto. Na kraju je Ustavni sud BiH prihvatio apelaciju bošnjačkih delegata i odlučio da Zakon koji je donijela skupština nije u skladu sa Ustavom BiH.

    “Ustavni sud se rukovodio svojom ranijom praksom u nekim sličnim predmetima, jer je visoki predstavnik postupao kao institucija zakonodavna, zamjenjujući nadležni organ, a to je u konkretnom slučaju Parlamentarna skupština BiH”, rekao je, potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman na konferenciji za novinare nakon završene Plenarne sjednice Ustavnog suda BiH.

    On je rekao da se Inckov zakon smatra odlukom BiH, koju prema članu 3b entiteti i njihove administrativne jedinice su obavezne poštovati.

    “Dakle to je pravna logika, ustavno-pravna logika na kojoj je utemeljena odluka Ustavnog suda. Ustavni sud je odlučio da ovaj zakon, sporni zakon RS, prestaje da važi kad se objavi ova odluka, naša odluka u Službenom glasniku BiH”, rekao je Ćeman.

  • Šarović: Ustavni sud BiH zadire u nadležnosti u koje ne bi trebao

    Šarović: Ustavni sud BiH zadire u nadležnosti u koje ne bi trebao

    Predsjednik SDS Mirko Šarović rekao je da je očigledno da Ustavni sud BiH zadire u one nadležnosti u koje ne bi trebao.

    Šarović je istakao da takve odluke ove institucije, ipak, ne amnestiraju ponašanje vlasti koja će “vjerovatno i dalje da proizvodi protivnike i neprijatelje Republici Srpskoj”, saopšteno je iz SDS-a.

    On je istakao da prije nekoliko dana Predstavničkom domu i Domu naroda parlamenta BiH izglasan budžet BiH u kome je Ustavnom sudu BiH dodijeljeno dodatnih milion KM i upitao zašto je SNSD dao pristanak.

    Ustavni sud BiH stavio je juče van snage privremeno Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima predviđeno je uspostavljanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, a propisano je da Vlada Srpske u određenom vremenskom okviru imenuje direktora i druga tijela agencije.

  • Dodik: Strane sudije izvršavaju političke, a ne ustavne odluke

    Dodik: Strane sudije izvršavaju političke, a ne ustavne odluke

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas Srni da strane sudije u Ustavnom sudu BiH izvršavaju političke, a ne ustavne odluke, što je je vidljivo i kroz odluku da stavi privremeno van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    “Sudije stranci ne mogu da budu kompetentni da odlučuju, to nema nigdje, to je politička zloupotreba političkih prava, procesa. Oni pokušavaju da time nešto spašavaju BiH. BiH se može spasiti samo ako bude ustavna, a ako ne bude ustavna onda neće biti nikakva”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska veoma odlučna u odbrani svog statusa, što je rekao i u Briselu gdje se danas sastao sa evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varheljijem.

    “Ukoliko neko misli da su odluke takozvanog visokog predstavnika lažnog Kristijana Šmita rješenje, onda rizikuje da radikalizuje situaciju u BiH. Ako baš hoće radikalizaciju, eto im Šmit, ne treba im niko drugi. On je dovoljno radikalizovao i podijelio BiH”, zaključio je Dodik.

    Ustavni sud BiH stavio je privremeno van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

  • Vlada RS: Zabrinjavajuća pristrasnost Ustavnog suda BiH

    Vlada RS: Zabrinjavajuća pristrasnost Ustavnog suda BiH

    Ekspresnim udovoljavanjem zahtjeva bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ali i otvorenim nagovještajima o tome kakva će biti odluka suda, a prije nego što je na i donsena, Ustavni sud je, prije svega, pokazao zabrinjavajući stepen nesamostalnosti i neskrivene pristrasnosti u odlučivanju.

    Ovo su saopšteno iz Vlade Republike Srpske nakon što je Ustavni sud BiH donio privremenu odluku i van snage stavio Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

    Iz Vlade Srpske saopštili su da je ta odluka više nego očigledno donesena pod snažnim uticajem međuanrdonnih uticaja moći, koji evidentno, diktiraju mišljenje većine u Ustavnom sudu.

    Takođe, ukazali su i da je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima bio motivisan nastojanjem da se zaštiti zdravlje stanovništva Republike Srpske u situaciji dok se zdravstveni sistem suočavao sa dramatičnim posljedicama nerazumne odluke Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, koja je, u jeku pandemije korona virusa, urgrozila zdravlje pacijenata u bolnicama širom Republike Srpske.

    “Sve što je uslijedilo nakon toga, uključujući i nepravedno sankcionisanje Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i i najnoviju odluku Ustavnog suda, ukazuje da se radi o međusobno koordinisanim odlukama centara moći, koji djeluju iz ugla sopostvenih interesa, ne interesa stanovništva Republike Srpske i BiH”, naveli su u Vladi Republike Srpske.

  • Ustavni sud BiH: Zakon o lijekovima Republike Srpske van snage

    Ustavni sud BiH: Zakon o lijekovima Republike Srpske van snage

    Kao što se i očekivalo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    Ove zakone Ustavni sud BiH razmatrao je na zahtjev Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a kako prenose federalni mediji “stavljanje van snage” Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi je privremena mjera.

    Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim se između ostalog predviđa i osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u oktobru 2021. godine, međutim na taj Zakon na snagu je stupio tek krajem juna ove godine.

    Ranije, iz Vlade Republike Srpske istakli su da je donošenje Zakona motivisano prvenstveno brigom za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva u izazovnoj situaciji i vremenu pandemije.

    Zanimljivo je da je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nedavno, praktično i najavio ovakvu odluku Ustavnog suda BiH, a iz OHR-a u nekoliko navrata isticali su da se tim Zakonom krši Ustav BiH.

    “Sačekaću odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa formiranjem agencije za lijekove Republike Srpske i tek onda ću djelovati”, rekao je Šmit prije nekoliko dana.

  • Gradnja Buk Bijele opet pred sudijama Ustavnog suda BiH

    Gradnja Buk Bijele opet pred sudijama Ustavnog suda BiH

    Zajednička komisija za koncesije, koja je formirana da bi riješila spor u vezi s izgradnjom hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini, nije postigla saglasnost u vezi s ovim pitanjem, a šest od sedam članova Komisije obavijestilo je Ustavni sud BiH da nema prepreka da se taj projekat nastavi.

    Zajednička komisija formirana je nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučujući po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma BiH zaključio da spor treba da riješi Komisija za koncesije BiH.

    S obzirom na to da Komisija za koncesije praktično ne funkcioniše jer su svima istekli mandati, formirana je Zajednička komisija za koncesije sa sedam članova, koja na kraju nije riješila spor jer je Mensur Šehagić, jedan od članova, u dva navrata obavijestio Komisiju da ne može učestvovati u radu. Nakon toga Komisija, odnosno šest od sedam članova, je obavijestila Ustavni sud BiH o svom radu i stavu.

    “Dali smo naš stav i informaciju šta smo uradili. Nije bilo kvoruma za konačnu odluku i dali smo Ustavnom sudu sad neka on procijeni da li će uvažiti naš stav i mišljenje kao članova Komisije, to je na njima”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, predsjedavajući Komisije za koncesije BiH.

    U suštini, stav šest od sedam članova Komisije je da je koncesija koju je dala Komisija za koncesije Republike Srpske u skladu sa zakonima, jer prostor na kojem se gradi hidroelektrana nije granični prostor Srbije i Bosne i Hercegovine niti Republike Srpske i Federacije BiH. Takođe, sporazum elektroprivreda Srbije i Republike Srpske ne spada u kategoriju međunarodnih i na kraju krajeva koncesija za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela izdata je “Elektroprivredi Republike Srpske”.

    “Ne razlikuje se od ostalih koncesija koje su izdavane u entitetima i ne radi se o koncesionom projektu Republike Srpske i Srbije, već o čitavom koncesionom projektu, gdje je koncesija dodijeljenja ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naglasio je Amović.

    Inače, kamen temeljac za Buk Bijelu na Drini položili su polovinom maja 2021. godine Radovan Višković i Ana Brnabić, premijeri Republike Srpske i Srbije, a odmah nakon toga uslijedila je apelacija. Već u julu Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor između BiH i Republike Srpske u vezi s odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske. Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je u decembru prošle godine produžio rok za još šest mjeseci, koji je takođe istekao, međutim Komisija nije uspjela završiti posao već je sve ponovo prebacila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

    Podsjećanja radi, prema projektu sistem hidroelektrana “Gornja Drina” sastoji se od tri hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska. U tom preduzeću, koje je osnovano za taj posao, većinski vlasnik od 51 posto je država Srbija, a 49 posto je Republika Srpska. Vrijednost prve hidroelektrane je oko 220 miliona evra, a vrijednost ukupne investicije procijenjena je na oko 520 miliona evra.

  • Ustavni sud BiH počeo da se miješa i u političke odluke

    Dosad neviđena pravna praksa: neobavezujući akti, koji predstavljaju politički, a ne pravni stav, za Ustavni sud BiH su neustavni i zato su stavljeni van snage.

    Riječ je o odluci kojom se poništavaju dijelovi Deklaracija i zaključci Narodne skupštine RS s kraja prošle godine, koji se odnose na vraćanje nadležnosti sa BiH na Srpsku.

    Ta odluka Ustavnog suda BiH je poznata još od 26. maja, a od juče je ponovo top tema u BiH nakon što je Denis Zvizdić na Tviteru objavio da je zvanično dobio pomenutu odluku.

    Ustavni sud BiH je odlučivao u sporu RS i BiH, na apelaciju 15 poslanika Predstavničkog doma BiH. Ovom odlukom Ustavni sud BiH je pogazio i svoju raniju praksu da se ne bavi aktima Narodne skupštine koji nemaju snagu zakona. Tako se 2009. proglasio nenadležnim kada je od njega Sulejman Tihić tražio ocjenu ustavnosti Rezolucije NSRS o nepriznavanju nezavisnosti Kosova.

    Upravo zbog toga je posljednja odluka podigla na noge političare i pravnike u RS koji se pitaju šta je sljedeći potez suda sa sjedištem u Sarajevu, u kome i dalje sjede tri stranca.

    – Naravno da ne mogu time da se bave. Njihova nadležnost je utvrđena članom 6. Ustava BiH. Ne radi ni o kakvom zakonu, ne radi se o onim pitanjima koja su predviđena ustavom. Prema tome, taj sud je odavno izgubio svoju poziciju, ulogu i mjesto u društvu. Izgubio je povjerenje naroda. On se pretvorio u nekog ko vodi politiku BiH, svrstao se na stranu onih koji su za centralizaciju BiH. Takve odluke treba ignorisati. Srpska treba da nastavi svojim putem i, kada se stvore uslovi, da ide u smjeru popune nezavisnosti – kaže profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Vitomir Popović.

    Lider SNSD i srpski član Predsedništva BiH, Milorad Dodik, kao da je slušao Popovića. Dodik je rekao da nikakav akt neće poništiti Deklaraciju o ustavnim principima Narodne skupštine RS i da će odluke vlasti RS biti sprovođene.

    Podsjećamo, Deklaracijom se Srpska zalaže za vraćanje nadležnosti, zatvaranje OHR, referendum za donošenje novog ustava Srpske, za proglašenje Banjaluke glavnim gradom, a Pala prestonicom RS…

    Istovremeno, zaključci o vraćanju nadležnosti trebalo je da budu primjenjeni do juna, ali je novim zaključkom NSRS njihova primjena „prolongirana“ do kraja godine. A time i donošenje zakona koji formalizuju vraćanje nadležnosti iz oblasti odbrane, poreza i pravosuđa.

    Tiho B. Džakić, doktor pravnih nauka, kaže za Srpskainfo da se Ustavni sud BiH i u ovom slučaju morao proglasiti nenadležnim.

    – Međutim, s obzirom da postoji velika politizacija rada tog suda, politizacija sudija od kojih su neki izabrani iz političkih partija (Mirsad Ćeman i Seada Plavrić su došli iz SDA), plus tri stranca, oni su išli u pravcu da se proglase nadležnim i da to ukinu iz čisto političkih razloga. Da bi poručili srpskoj politici da ne ide u tom pravcu, da bi ti potezi bili neustavni i da će biti na taj način sankcionisani. To je čista politizacija, tu nema prava – tvrdi Džakić.

    Podsjeća da Poslovnik Narodne skupštine i praksa Ustavnog suda RS deklaracije i zaključke parlamenta tretiraju kao političke, ne opšte pravne akte. Odnosno, da se Deklaracijom izražava stav NSRS o opštim pitanjima, da se zaključcima utvrđuje politika izvršavanja zakona i drugih akata, daju smjernice za provođenje politike…

    – Ustavni sud RS je u nekoliko predmeta utvrdio da deklaracije NSRS nemaju prirodu opšteg pravnog akta, ne sadrže opšte pravne norme, da pravno ne obavezuju subjekte na koje se odnose. Što se tiče dosadašnje prakse Ustavnog suda BiH, imate predmet 6/08 od 30. januara 2009. kada je donio odluku da je nedozvoljen zahtjev Sulejmana Tihića za ocjenu ustavnosti Rezolucije NSRS. Sud je tada rekao da nije nadležan, kao što i nije. U odluci postoji pasus u kome se kaže da je „nesporno da se radi o aktu koji predstavlja jednu vrstu političke problematike i koji nije pravno obavezujući“. To je ključni stav – zaključuje Džakić.

  • Dodik: Nasilno djelovanje Ustavnog suda neće dati konačan rezultat

    Dodik: Nasilno djelovanje Ustavnog suda neće dati konačan rezultat

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da Republika Srpska ne može odustati od svojih prava, te da nasilno djelovanje Ustavnog suda BiH neće dati konačan rezultat.

    Komentarišući zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i dopuna Zakona o republičkoj upravi, Dodik je rekao da Narodna skupština Srpske ima ustavno pravo na takvo djelovanje.

    “Mi ćemo raditi svoj posao. To je Narodna skupština Republike Srpske donijela i ima ustavno pravo na takvo djelovanje i svako nasilno djelovanje Ustavnog suda BiH neće dati konačan rezultat”, rekao je Dodik novinarima u Višegradu gdje je prisustvovao manifestaciji “Vidovdanski dani”.

    On je poručio da Republika Srpska ne može odustati od svojih prava.

    “To je to, naprosto tako. Oni neka rade šta hoće”, rekao je Dodik.

    Džaferović je danas uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i dopuna Zakona o republičkoj upravi. Džaferović je zatražio da Ustavni sud BiH ukine ove akte.

  • Džaferović od Ustavnog suda BiH zatražio ukidanje Zakona o lijekovima RS

    Džaferović od Ustavnog suda BiH zatražio ukidanje Zakona o lijekovima RS

    Nakon današnjeg stupanja na snagu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona, a istim zahtjevom obuhvaćne su i dopune Zakona o republičkoj upravi RS.

    Džaferović je zatražio od Ustavnog suda BiH da ukine “ove neustavne akte”.

    Takođe, zatražio je da “Ustavni sud donese privremenu mjeru, kojim će ih staviti van snage do donošenja svoje konačne odluke, kako njihovom primjenom, za vrijeme trajanja postupka, ne bi bila napravljena nepopravljiva šteta”.

    Tim zahtjevom je, kako se navodi, ukazano na “neusklađenosti odredbi osporavanih zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na načelo vladavine prava, nediskriminaciju, uspostavu jedinstvenog tržišta na cijeloj državnoj teritoriji, međunarodne standarde i obavezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija BiH”.

    U zahtjevu se, između ostalog, naglašava da su “osporeni zakoni u suprotnosti s državnim zakonima iz te oblasti, te da se njima uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture, kontrole i pravila u prometu lijekova i medicinskih sredstava”.

    “Spornim zakonima podriva se ustavni sistem, ignoriraju propisi i standardi na nivou BiH, razgrađuje njeno unutrašnje tržište i različito tretiraju prava građana na način da se uspostavlja nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima. Također, daje se prednost pravnim osobama registriranim na teritoriji entiteta Republika Srpska, te stvara rizik u pogledu efikasnosti, kvaliteta i sigurnosti lijekova i medicinskih sredstava”, navodi se u saopštenju Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

    U saopštenju se dodaje da je “uklanjanje ovih propisa jedino djelotvorno sredstvo za osiguranje prava i zaštitu zdravlja i života građana, slobodu kretanja roba i usluga, slobodnu tržišnu privredu u BiH, zabranu diskriminacije i uspostavu funkcionalnog političkog i ekonomskog poretka”.