VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • Varhelji: Nadam se da strane sudije u Ustavnom sudu BiH neće više biti potrebne

    Varhelji: Nadam se da strane sudije u Ustavnom sudu BiH neće više biti potrebne

    Evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji, rekao je da ukoliko u BiH bude nastavljen ubrzan proces formiranja vlasti na svim nivoima, Evropski savjet bi već 15. decembra, nakon samita EU – Zapadni Balkan, mogao da odobri BiH status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

    Varhelji je, u razgovoru za RTRS, rekao da je ovaj samit u Tirani jedinstven jer se lideri EU i Zapadnog Balkana prvi put sastaju van Brisela, dodajući da BiH ima vremena i priliku da dobije kandidatski status.

    Izrazio je nadu da će BiH jačati institucije kako bi samostalno mogla da donosi odluke i da strane sudije u Ustavnom sudu BiH neće više biti potrebne po isteku tekućeg mandata.

    Varhelji ističe i da zvaničnici Republike Srpske podržavaju ubrzan put ka Evropskoj uniji.

    “Imao sam priliku da se sastanem sa novom predsedavajućom Predsedništva BiH Željkom Cvijanović i zaista sam ohraben porukama koje sam čuo od nje, odnosno spremnošću za ubrzan put ka EU”, istakao je Varhelji. Dodaje da on i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik djele zajednički interes za što brži napredak na evropskom putu i obezbjeđivanje mira, stabilnosti i razvoja.

  • Ustavni sud o Džafrovićevom zahtjevu 1. decembra

    Ustavni sud o Džafrovićevom zahtjevu 1. decembra

    Ustavni sud BiH trebalo bi da na sjednici, koja je zakazana za 1. i 2. decembar, razmatra zahtjev člana Predsjedništva BiH u proteklom sazivu Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 20. oktobra 2021. godine Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srpske, te propisani djelokrug, način rada i nadležnost tog tijela.

    DŽaferović je na dan stupanja na snagu ovog zakona, 28. juna ove godine, podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom je zatražio njegovo ukidanje. Istim zahtjevom obuhvaćene su i dopune Zakona o republičkoj upravi Republike Srpske.

    Na plenarnoj sjednici Ustavnog suda, takođe, trebalo bi da bude razmatran i zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti i usaglašenosti sa Ustavom BiH amandmana na Ustav Federacije BiH i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Na dnevnom redu, koji je objavljen na internet stranici Ustavnog suda BiH, navodi se da će biti razmatran i zahtjev zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdić, za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o državljanstvu BiH.

    Početak sjednice Ustavnog suda BiH zakazan je za četvrtak, 1. decembra, u 9.30 časova.

  • Mogu li odluke Kristijana Šmita biti proglašene neustavnim

    Mogu li odluke Kristijana Šmita biti proglašene neustavnim

    Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, podnijeli su Ustavnom sudu BiH zahtjeve za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Fedaracije odnosno Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Do sada je Ustavni sud uvijek stajao na strani stranog predstavnika, a da li će tako biti i ovaj put, kada su njegovim odlukama pogođeni interesi Bošnjaka u BiH?

    Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, podsjeća da je Ustavni sud BiH do sada izbjegavao da ocjenjuje formalnu ustavnost bilo koje odluke visokog predstavnika koji je nadustavni faktor.

    – Zbog toga što on nijednim aneksom ili Dejtonskim sporazumom nije dobio ovlaštenja koja je sam sebi prisvojio. Osim toga, on osnovu za te odluke crpi iz odluka Savjeta za provođenje mira i njegovog Upravnog odbora, koji nisu uopšte organi koje spominje Dejtonski mirovni sporazum. Oni su se navodno upuštali samo u ocjenu materijalne ustavnosti njegovih akata; dakle, preispitivali su da li su oni sadržinski u skladu sa Ustavom. Cijela ta konstrukcija, naravno, nije umna. Ali, kada su i ocjenjivali tu vrstu ustavnosti, mislim da nisu postupali kako treba. Teško se može očekivati da će i sada, u ovoj situaciji, postupiti drugačije, osim podržati odluke visokog predstavnika – kaže Lukić za Srpskainfo.

    Inače, do sada smo gledali nekoliko veoma sličnih situacija, a jedna od njih bila je 13. januara 2000, kada je visoki predstavnik nametnuo Zakon o državnoj graničnoj službi BiH, nakon što PS BiH nije usvojila nacrt tog zakona.

    Tada je 11 članova Predstavničkog doma BiH podnijelo Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti. Sud je 3. novembra 2000. odlučio da je zakon u skladu sa Ustavom BiH. Tadašnje obrazloženje Ustavnog suda BiH, kao i mnogim slučajevima kasnije, bilo je nevjerovatno: pravdali su se time da su i Njemačka i Austrija nakon Drugog svjetskog rata imale međunarodnog predstavnika koji je djelovao slično kao ovaj u BiH!?

    – Akti koje su donosile međunarodne vlasti su često bivali donošeni u ime država pod kontrolom – piše u obrazloženju ove odluke.

    Sudije su prije 22 godine još zaključile da se takva situacija svodi na neku vrstu funkcionalne dualnosti: jedna vlast jednog pravnog sistema interveniše u drugom pravnom sistemu, čime njene funkcije postaju dualne.

    – Isto vrijedi i za visokog predstavnika: međunarodna zajednica mu je povjerila posebna ovlaštenja i njegov mandat je međunarodnog karaktera. U konkretnom slučaju, visoki predstavnik – čija ovlaštenja koja proizilaze iz Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma, relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti UN i Bonske deklaracije, nisu podložne kontroli Ustavnog suda, kao ni vršenje tih ovlasti – intervenisao je u pravni sistem BiH, zamenjujući domaće vlasti. U tom pogledu on je, stoga, djelovao kao vlast BiH, a zakon koji je on donio je prirode domaćeg zakona, te se mora smatrati zakonom BiH – navodi se u ovoj odluci iz 2000. godine.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit nije imenovan rezolucijom SB UN i za visokog predstavnika ga, samim tim, ne priznaju Rusija, Kina, ali ni Republika Srpska. Izmjene koje je unio u zakonodavstvo i federalni Ustav veoma je teško objasniti u teoriji, a odnose se na bržu prohodnost zakona u FBiH, imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH, ali i na izbor delegata u federalni Dom naroda.

    Kako je u apelaciji naveo Komšić, Šmit je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana BiH, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima.

    – Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u entitetu Federacija BiH, Šmit je učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane BiH u stanje pravne nesigurnosti. Posebno iz razloga što je uvođenjem „posljednjeg popisa“, ili onoga iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili povratak svih prognanih u svoje prijeratne domove – navodi se u apelaciji.

    Zahtjevom Džaferovića se traži utvrđivanje nesaglasnosti odredbi osporavanih amandmana i Zakona sa Ustavom BiH, prije svega u dijelu koji se odnosi na demokratsko načelo i konsekventno tome načelo vladavine prava, odnosno njegov princip pravne sigurnosti, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

  • Komšić osporava Schmidtovu odluku na Ustavnom sudu BiH: Zahtjev i za CIK

    Komšić osporava Schmidtovu odluku na Ustavnom sudu BiH: Zahtjev i za CIK

    “Stupanje na snagu izmjena Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, prema nametnutim odlukama Visokog predstavnika, koje su u značajnom dijelu neustavne, stvorilo je obavezu da se putem zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine takve neustavne odluke stave van snage”, saopćio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Komšić kaže da je posebno zabrinjavajuće da svojom nametnutom odlukom Visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine.

    “Visoki predstavnik je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana Bosne i Hercegovine, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima.

    Osim toga, Visoko predstavnik je izvršio i direktan udar na demokratiju u Bosni i Hercegovini, što je obaveza iz Ustava BiH, na način da je doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz kantonalne skupštine.

    Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, Visoki predstavnik je učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane Bosne i Hercegovine u stanje pravne nesigurnosti.

    Posebno iz razloga, što je uvođenjem „posljednjeg popisa“ ili onoga iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili povratak svih prognanih u svoje prijeratne domove, čime je ušao u veoma opasan i delikatan prostor eventualnog prihvatanja rezultata etničkog čišćenja. Osim toga, Visoki predstavnik je svojom odlukom umanjio stepen ranije dosegnutih prava građana Bosne i Hercegovine, što je također neprihvatljivo i pravno nemoguće.

    Najzad, svojom formulom 1, 3, 5, 7, 9… (što je zapravo Sainte-Laguë metoda za dodjelu mandata i ne može se koristiti za druge svrhe) koja služi za izračun količnika ili koeficijenta brojnosti delegata u klubovima konstituentnih naroda u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine, Visoki predstavnik je učinio formaliziranje diskriminacije na najgori mogući način, jer bi u tom novom sistemu građani Bosne i Hercegovine, kao osobe imali veću ili manju vlastitu ličnu vrijednost, u zavisnosti od mjesta prebivališta.

    To su sve razlozi za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti ovih nametnutih odluka Visokog predstavnika od 2. oktobra 2022. godine sa prijedlogom privremene mjere, kao i slanja odgovarajućeg pisma Centralnoj izbornoj komisiji da ne vrši dodjelu mandata na temelju odluka Visokog predstavnika, sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne obavi svoj postupak i odluči o ustavnosti pomenutih odluka Visokog predstavnika”, navedeno je iz kabineta Željka Komšića.

  • Vlada Republike Srpske odgovara Ustavnom sudu BiH

    Vlada Republike Srpske odgovara Ustavnom sudu BiH

    Vlada Republike Srpske utvrdiće i Narodnoj skupštini predložiti novi zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske.

    Ovo je odgovor Ustavnom sudu BiH koji je u četvrtak aktuelni zakon stavio van snage.

    “Ustavni sud donio je politički motivisanu i neustavnu odluku kojom je aktuelni zakon stavio van snage”, saopšteno je danas iz Vlade i objašnjeno:

    “S ciljem zaštite imovine Republike Srpske i odlučna u očuvanju pravne sigurnosti svih građana i institucija Srpske, a koja je teško narušena ovom odlukom Ustavnog suda BiH, Republika Srpska će usvojiti novi zakon o nepokretnoj imovini”.

    Vlada Republike Srpske osuđuje odluku Ustavnog suda kojom je poništen Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske, te ocjenjuje da se na taj način direktno narušava dejtonsko uređenje i sam Ustav BiH.

    “Usvajanjem novog zakona, imovina Republike Srpske ostaće imovina Republike Srpske, kako je to decidno i nedvosmisleno utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazum, te ne postoji niti jedan sud koji može da ospori pravo Srpske da bude vlasnik svoje imovine”, dodaje se u saopštenju.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je ranije da Republika Srpska ima resurse da odgovori na odluku Ustavnog suda BiH i da će to učiniti veoma snažno, možda čak i neočekivano.

    “Srpska će se odsudno boriti. Pošto je poništen prethodni zakon, donijećemo novi jer nema drugog načina borbe”, rekao je Dodik novinarima u Trebinju.

    Ustavni sud BiH utvrdio je na sjednici u četvrtak, 22. septembra, da “Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske”, jer je to, kako navodi, “nadležnost BiH”.

  • Dodik: Slijedi veoma snažan odgovor Srpske na odluku Ustavnog suda BiH

    Dodik: Slijedi veoma snažan odgovor Srpske na odluku Ustavnog suda BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je danas da Republika Srpska ima resurse da odgovori na odluku Ustavnog suda BiH i da će to učiniti veoma snažno, možda čak i neočekivano.

    Povodom jučerašnje odluke Ustavnog suda BiH da stavi van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske, Dodik je rekao će će, čim bude prilike, biti predložen novi zakon sa istim sadržajem, te da će donositi svaki put novi, ako se bude ukidao.

    “Srpska će se odsudno boriti. Pošto je poništen prethodni zakon, donijećemo novi jer nema drugog načina borbe”, rekao je Dodik novinarima u Trebinju, prenosi Srna.

    Dodik je naglasio da BiH nije nadležna ni za kakav segment kada je riječ o imovini, a Ustavni sud BiH je antiustavna institucija koja se krije iza priče da su njegove odluke obavezujuće.

    “Nema nijedne zemlje na svijetu u kojoj se decidno kaže da su odluke ustavnog suda obavezujuće već je to predviđeno za nedorečene, propale, nedovršene zemlje”, rekao je Dodik.

    Ukoliko takve aktivnosti budu rigorozne, Dodik je naglasio da će izazvati takvu reakciju u Srpskoj koja će dovesti do toga da ona neće ostati u BiH jer Srpskoj nisu potrebni takav sud i pravo koje niko ne poštuje.

    On kaže da je očigledno da je Ustavni sud BiH inkvizicijski što se tiče Republike Srpske i da hoće da problematizuje sve što je Ustavom i Dejtonskim sporazumom dato Republici Srpskoj

    “To su spekulatni koji su ovdje došli, stranci i dva muslimana koji ne podnose Republiku Srpsku”, rekao je Dodik, istakavši da su oni dio projekta da se omalovaži svaka nadležnost Srpske.

    On je podsjetio da je Republici Srpskoj ranije oduzet finsijski sistem, da je derogiran, a sada se dolazi do imovine.

    Dodik je napomenuo da odluka Kristijana Šmita o tome nije objavljena u Službenom glasniku, da nije valjana i neće se primjenjivati.

    “Ne može takav luzer kao on da zadire u ustavne nadležnosti”, istakao je Dodik i podsjetio da se nijedan visoki predstavnik, čak ni Pedi Ešdaun, nije usudio da zadire u ustavnu materiju, a da nelegalni to pokušava.

    Dodik je pozvao na povratak ustavnim nadležnostima i dodao da će takve osobe, kad se formira nova vlast u Srpskoj poslije izbora, biti proglašavane personama non grate.

    “Kako da prihvatite da dođe neki Nijemac ili sudija Njemica da to uradi? Ko su oni i zašto su ovdje već pet godina?”, upitao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da ništa ne bi postojalo od Srpske da se njena vlast u prethodnom periodu nije konstantno borila za interese Republike, te da je potrebno kompletno jedinstvo i rukovodstvo koje se neće međusobno svađati već rješavati probleme.

    “Samo jedinstven odnos institucija Republike Srpske je neohodan jer nije svejedno kada Narodna skupština jednoglasno donese neke važne odluke”, rekao je Dodik.

    On je izrazio uvjerenje da će institucije vlasti tako funkcionisati nakon izbora i pozvao narod da o tome dobro razmisli.

    “Ako ovi izbori pokažu da je bila volja naroda da se različite, nepomirljive strukture uključe u sistem vlasti, to će dovesti do destabilizacije Republike Srpske, a u destabilizaciji imamo mnoge aždaje koje samo čekaju da nas progutaju. Zato se jedinstvo mora obezbijediti”, upozorio je Dodik.

    On je dodao da neke paraevropske strukture pokušavaju nametnuti kako će se proizvoditi i trgovati strujom i da traže da se ograniči rad termoelektrana, dok se u Njemačkoj aktiviraju.

    Zbog toga, kako je rekao, Srpska mora da vodi računa o sebi i uzdati se samo u svoje snage i jedinstvo.

  • Trivićeva optužila Dodika, Čovića i Izetbegovića da su naručili današnju odluku Ustavnog suda BiH

    Trivićeva optužila Dodika, Čovića i Izetbegovića da su naručili današnju odluku Ustavnog suda BiH

    Danas smo dobili još jednu potvrdu da Ustavni sud BiH nije sud nego nakaradna institucija u kojoj sjedi devet multimilionera, poručila je Jelena Trivić, kandidat PDP za predsjednika Republike Srpske.

    Kako kaže, opštepoznato je da su sudije Ustavnog suda BiH poslušnici svojih mentora Dodika, Čovića i Izetbegovića.

    – Zato i ne treba da čudi što je pomenuti trojac naredio sudijama tog suda da deset dana pred izbore donese odluku o Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ta, kao i sve druge odluke, donesene su na štetu Republike Srpske – napisala je Trivićeva na Fejsbuku.

    Poručuje da će jedna od prvih aktivnosti nove vlasti u Republici Srpskoj biti ispitivanje na koji način je devet multimilionera koji sjede u Ustavnom sudu BiH steklo te milione. -Interesantno će biti saznati da li su i koliko pojedini tajkuni plaćali odluke Ustavnog suda BiH. Opštepoznato je i to da su raznorazni Simovići, Ćemani i Palavrićke zahvaljujući svojim političkim mentorima članove svojih porodica smjestili na najbolje plaćena radna mjesta u državi. Vjerujem da nakon 2. oktobra neće proći puno vremena do prvog hapšenja u Ustavnom sudu BiH – zaključuje Trivićeva.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH danas je stavio van snage Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS.

  • Čubrilović: Odluka Ustavnog suda o imovini štetna i opasna

    Čubrilović: Odluka Ustavnog suda o imovini štetna i opasna

    Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da je Ustavni sud BiH donio političku motivisanu odluku i nastavio dosadašnju praksu prihvatanja zahtjeva političkog Sarajeva koji su usmjereni protiv interesa Republike Srpske.

    On je povodom odluke Ustavnog suda BiH koji je van snage stavio Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske rekao da prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH imovina pripada entitetima u omjeru 51 posto Federaciji BiH i 49 posto Republikic Srpskoj.

    “Očigledno je da je Ustavni sud BiH i ovom odlukom nastavio da realizuje sarajevske političke ciljeve usmjerene protiv Republike Srpske i njene imovine. Suština te politike je potpuno razvlašćivanje Republike Srpske, otimanje njenih nadležnosti i imovine. Republika Srpska i njene institucije moraju se odlučno i sistemski suprotstaviti takvoj praksi“, istakao je Čubrilović, a saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Čubrilović je naglasio da je ovakvo djelovanje Ustavnog suda BiH izuzetno štetno i opasno te da je svima jasno da se preko Ustavnog suda BiH već duže vrijeme pokušava izvršiti tiha preraspodjela nadležnosti utvrđena još 1995. godine.

    “Ovo ne samo da je suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH već je izuzetno opasno za cjelokupno unutrašnje uređenje BiH. Posebno je simptomatično što se u posljednje četiri godine konstantno podnose zahtjevi s ciljem ugrožavanja Republike Srpske i njenog statusa u oblasti imovinsko-pravnih pitanja. Ustavni sud, na žalost u kontinuitetu postupajući po ovim zahtjevima, donosi odluke koje idu u korist već poznatim političkim interesima“, naglasio je Čubrilović.

    On je istakao da je zahtjev šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu kompatibilnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti bio potpuno neutemeljen.

    Naglasio je da Republika Srpska ima nadležnost za donošenje Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, odnosno da ima nadležnost za regulisanje svih pitanja koja su od značaja za imovinska, odnosno svojinska prava, a prije svega pitanja u vezi sa “državnom imovinom“, te da osporeni zakon nije u suprotnosti ni sa Ustavom Republike Srpske, ni sa Ustavom BiH.

    “Ustavni sud BiH morao je u cjelosti odbiti zahtjev delegata iz Federacije BiH jer je neosnovan zbog pogrešnog i tendencioznog tumačenja Ustava BiH“, istakao je Čubrilović.

  • Dodik: Ustavni sud nas vraća na vrijeme “kadija te tuži, kadija ti sudi”

    Dodik: Ustavni sud nas vraća na vrijeme “kadija te tuži, kadija ti sudi”

    Sarajevo pokušava da neustavno ovlada onim što ne pripada BiH nazivajući se državom koja nije država, izjavio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, komentarišući odluku Ustavnog suda BiH kojom je osporio Zakon o nepokretnoj imovini Srpske.

    Dodik je za ATV rekao da smo se vratili na vrijeme “kadija te tuži, kadija ti sudi“.

    “Ustavni sud je nakaradni sud. Sve što sam ikada rekao najgore o tome sudu i sad bih ponovio. Radi se o grupi ljudi koji su politički motivisani da nanesu probleme i naprave neki novi sistem koji nije moguć. Imovina pripada entietetima po Dejtonskom sporazumu, u Ustavu piše da sve ono što nije izričito dato BiH ne pripada BiH. Na taj način BiH nikako nije mogla da ovlada bilo čim osim onim što entiteti daju. Međutim, oni hoće da promijene tu paradigmu, doveli su čovjeka koji nije izabran u Savjetu bezbjednosti, dovode strance u Ustavni sud, sa dva muslimana oni ovdje keriraju šta hoće“, izjavio je Dodik.

    On je poručio da nećemo prestati da se borimo i nagalsio je da je imovina naša.

    “Ustavni sud ne poštuje Ustav, kako da poštujete Ustavni sud koji ne poštuje Ustav”, dodao je Dodik.

  • Ustavni sud stavio van snage Zakon​ o nepokretnoj imovini Srpske

    Ustavni sud stavio van snage Zakon​ o nepokretnoj imovini Srpske

    Ustavni Sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske jer je kako tvrde, to nadležnost Bosne i Hercegovine.

    Ova odluka Ustavnog suda BiH uslijedila je nakon što je šest delegata Doma naroda Parlamentrne skupštine BiH podnijelo zahtjev za ocjenu ustavnosti, a u samoj odluci navedeno je i to da Republika Srpsak nema ustavnu nadležnost za regulisanje te pravne materije.

    “Sud je ponovio svoje stanovište iz ranijih odluka o tome da je država pokušala da riješi to pitanje putem formiranja Komisije za državnu imovinu. U tom pravcu je dijelovao i visoki predstavnik za BiH. Međutim, Ustavni sud je konstatovao da to pitanje nije riješeno i da postoji istinska nužnost, te pozitivna obaveza da BiH to pitanje riješi što je prije moguće”, navedeno je u saopštenju iz Ustavnog suda nakon završene plenarne sjednice.