VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • Ustavni sud BiH privremeno suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini RS

    Ustavni sud BiH privremeno suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini RS

    Ustavni sud BiH odlučivao je danas o zahtjevu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, ali apelacijama Željka Komšića i još dvije identične apelacije za donošenje privremene mjere kojom bi sud stavio van snage osporeni Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske do donošenja konačne odluke.Sud je donio privremenu mjeru da zabrani primjeni Zakona o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj do konačne odluke po meritumu.

    Bećirović je od Ustavnog suda tražio donošenje privremene mjere kojom bi se zakon stavio van pravne snage sve do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

    Budući da je Bećirović svoj zahtjev uputio na dan objave zakona u Službenom glasniku Republike Srpske, a ne na dan stupanja na snagu zakona, nije bilo jasno kako će se Ustavni sud u tom slučaju odrediti i da li će uopšte razmatrati zahtjev ili će ga odbaciti.

    Odluka nije donesena jednoglasno, jer je sudija Zlatko Knežević glasao protiv, prenosi RTRS.

  • Imovina Srpske ponovo pred Ustavnim sudom BiH

    Imovina Srpske ponovo pred Ustavnim sudom BiH

    Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio odluku da Zakon o nepokretnoj imovini RS ne predstavlja povredu nacionalnog interesa Bošnjaka, iz SDA najavljuju da će „pravdu“ potražiti na Ustavnom sudu BiH.

    Iz SDA tvrde da je njihov pravni tim već pripremio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini Srpske, koji će biti upućen Ustavnom sudu BiH.

    Zahtjev će putem ovlaštenog podnosioca biti upućen Ustavnom sudu BiH odmah po objavi odluke Ustavnog suda Republike Srpske u Službenom glasniku RS – naveli su u SDA.

    “Izgubili poluge moći”
    Predsjednik parlamenta Srpske i lide US, Nenad Stevandić, ističe da je očito da je SDA izgubila sve poluge moći, a njihovo obraćanje Ustavnom sudu BiH govori da je to njihovo posljednje uporište.

    – To razotkriva vezu SDA sa Ustavnim sudom BiH, koji je služio interesima te stranke u prethodnim godinama. SDA ima još samo ta tri stranca u Ustavnom sudu BiH i očito je da je sve druge poluge pogubila. To im je trenutno slamka spasa da bi opstali u političkom životu, ali to im neće pomoći da se vrate na vlast – poručuje Stevandić.

    Na pitanje da li se plaši da bi Ustavni sud BiH ponovo mogao da ospori Zakon o nepokretnoj imovini Srpske, Stevandić ističe da se ne plaši, jer kakvu god odluku taj sud donese, Republika Srpska će imati odgovor.

    – NSRS će ponovo izglasati zakon koji će biti u skladu s našim potrebama i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Prema tome, nema toga ko može da nas poremeti, ukoliko smo međusobno dobro organizovani i imamo međusobno dobre odnose – ističe Stevandić za Srpskainfo.

    “Ustavni sud produžena ruka SDA”
    Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini RS, Denis Šulić, ističe da SDA gubi svoj politički uticaj u cijeloj BiH i na ovaj način žele da dobiju bar jedan jeftini politički poen i pokušaju da povrate poljuljani rejting.

    – SDA je izgubila izbore na svim nivoima, a u Srpskoj su spali na jednog poslanika. To govori o tome koliko su politike SDA prepoznate kod naroda. Svi znamo da je Ustavni sud BiH produžena ruka SDA i to će ostati do reforme tog suda, na čemu će SNSD i njeni partneri iz Srpske nastaviti da insistiraju – kaže Šulić za Srpskainfo.

    Dodaje da Srpska neće odustati od svojih šuma, rijeka i poljoprivrednog zemljišta, ali je spremna razgovarati o svim važnim temama, pa i o temi imovine, s partnerima iz Federacije BiH.

    – Raduje me da sada, bez obzira što imamo različite poglede, možemo s partnerima iz FBiH da razgovaramo o različitim temama i da približimo naše različite poglede na različite političke teme, a sve u korist građana čitave BiH – ističe Šulić.

    On kaže da sa SDA, dok je bila u vlasti, nije bio moguć razgovor jer su iz te stranke dobijali samo ultimatume i blokade.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    – Drago mi je da su izgubili svoj politički potencijal i da ne mogu više biti smetnja nijednom razvojnom projektu u BiH – poručuje Šulić.

    Zakon
    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je prošle godine usvojila Zakon o nepokretnoj imovini kojim bi na Srpsku bila upisana nepokretna imovina koju koriste institucije, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe koje je osnovala RS, te gradovi ili opštine.

    Zakon je trebao da stupi na snagu 13. aprila prošle godine, ali je dan ranije visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, čiji mandat Srpska ne priznaje, suspendovao zakon i donio odluku da se on ne provodi do odluke Ustavnog suda.

    U međuvremenu je Ustavni sud BiH u septembru prošle godine taj Zakon stavio van snage. U svojoj odluci sud navodi da Srpska “nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona”, jer se radi o nadležnosti BiH – te su, kako kažu, ponovili svoje stajalište iz ranijih odluka.

    Nakon ovoga vlast Srpske je najavila da će usvojiti novi Zakon. Riječ je o izmjenjenom sadržaju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj, a koji je parlament Srpske usvojio u decembru prošle godine.

  • Blagojević: Dvostruki aršini Ustavnog suda – za Dodika ne može, za Zvizdića može

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević izjavio je da je odluci Ustavnog suda BiH donijetoj prema zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o zastavi BiH, ispod radara promakla veoma važna činjenica koja svjedoči o dvostrukim aršinima u postupanju tog suda, zavisno od toga da li mu se obraća Milorad Dodik ili Zvizdić.
    -U Odluci broj U-23/22 od 20. januara 2023. godine Ustavni sud BiH je, prema zahtjevu Denisa Zvizdića, odlučio da odredba člana 5 Zakona o zastavi BiH koja govori da se ta zastava ističe na zgradama “zajedničkih institucija BiH” navodno nije ustavna, odnosno da riječ “zajedničkih” nije u skladu sa Ustavom BiH – rekao je Blagojević Srni.Međutim, dodao je on, nedugo prije toga Ustavni sud BiH je, kada je rješavao po Dodikovom zahtjevu, donio odluku broj U-11/19 od 15. jula 2021. godine, kojom je odbio zahtjev Dodika i utvrdio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH u skladu sa Ustavom BiH.
    -Donijevši ovakvu odluku tada, Ustavni sud BiH time, suštinski posmatrano, nijednog trenutka nije doveo u pitanje odredbu člana 5 navedenog zakona, da se zastava BiH ističe na zgradama “zajedničkih institucija BiH” – istakao je Blagojević.

    On je na ovo ukazao zbog dva razloga.

    -U članu 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je bio predmet odlučivanja Ustavnog suda BiH u julu 2021. godine, jasno je bilo propisano da će se novčanom kaznom kazniti i svaka “neupotreba zastave BiH saglasno odredbi člana 5 Zakona”, a to znači da će se kazniti svako ko ne upotrijebi tu zastavu na zajedničkim institucijama BiH – naveo je Blagojević.

    On je istakao da je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine imao pravo da odlučuje o ovom pitanju, saglasno članu 31 Pravila tog suda.

    -U članu 31 Pravila Ustavnog suda BiH je propisan obim odlučivanja tog suda tako što je rečeno da: “Pri odlučivanju Ustavni sud, u pravilu, ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu”. Činjenica je da Dodik u svom zahtjevu nije dovodio u pitanje ustavnost riječi “zajednički” u Zakonu o zastavi BiH, za čim nije ni bilo potrebe jer upotrebu te riječi u zakonu ili njenu upotrebu na bilo koji drugi način ne zabranjuje nijedna odredba Ustava BiH – naveo je Blagojević.

    Drugim riječima, dodao je on, upotreba riječi “zajednički” u zakonu ne bi bila u skladu sa Ustavom BiH samo kada bi taj ustav propisivao njenu zabranu. Ali, Ustav BiH tu zabranu nije propisao nijednom svojom odredbom.

    -Međutim, od te činjenice za potrebe ovog teksta važnije je to što član 31 Pravila Ustavnog suda BiH apostrofiranim riječima “u pravilu” daje pravo tom sudu da uvijek, pa i u julu 2021. godine, može da izađe iz navedenog pravila o obimu svog odlučivanja, te da i tada kaže da je riječ “zajedničke” navodno neustavna – rekao je Blagojević.

    Uprkos tome, dodao je Blagojević, Ustavni sud BiH u julu 2021. godine nijednom riječju u svoj odluci broj U-11/19 nije doveo u pitanje ustavnost člana 5 Zakona o zastavi BiH i riječi “zajedničke institucije BiH” sadržanih u tom članu.

    .Time je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine u stvari rekao i da te riječi nisu suprotne Ustavu BiH – zaključio je on.

    Međutim, kada Zvizdić traži od istog suda da kaže da riječi “zajedničke” nisu u skladu sa Ustavom BiH, onda Ustavni sud BiH mijenja politiku odlučivanja pa udovoljava Zvizdićevom zahtjevu, istakao je Blagojević.

    -Drugim riječima, kada Milorad Dodik podnese zahtjev za utvrđivanje neustavnosti zakona, onda je zakon u skladu sa Ustavom BiH, ali ako Denis Zvizdić to traži, e onda se Zvizdićev zahtjev usvaja i kaže da zakon nije u skladu sa Ustavom. Ne valja to, takva rabota suda očigledno krši pravnu sigurnost, a time i vladavinu prava. U konačnom, takvim ponašanjem ruši se Ustav – naveo je Blagojević.

  • Komšićeva i Džaferovićeva apelacija: Ustavni sud BiH nije donio odluku

    Komšićeva i Džaferovićeva apelacija: Ustavni sud BiH nije donio odluku

    Ustavni sud BiH nije donio odluku po zahtjevu Željka Komšića i Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH /FBiH/ i Izbornog zakona BiH koje je Kristijan Šmit nametnuo 2. oktobra prošle godine.
    Odluka u ovom predmetu nije donesena i o njemu će se odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Šmit je ove nametnute odluke opisao kao “mjere funkcionalnosti koje će spriječiti blokade FBiH i omogućiti blagovremenu implementaciju izbornih rezultata”.

    Termin zajedničke institucije nije ustavan

    Ustavni sud BiH odbacio je zahtjev Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti člana 14 Zakona o državljanstvu BiH, za koji apelant smatra da je diskriminišući prema nekadašnjim državljanima BiH koji žele da vrate državljanstvo i utvrdio da je ova odredba u saglasnosti sa Ustavom BiH.

    Zvizdić je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Ustavni sud je u ovoj odluci ukazao na to da svaka država ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno državljanstvo, saopšteno je iz Suda BiH.

    Navedeno je da država ima široko polje slobodne procjene prilikom propisivanja uslova za dobijanje državljanstva i međunarodno pravo je u tome ne ograničava.

    “Ustavni sud nije uočio da se zakonodavac, propisujući sporne uslove za vraćanje državljanstva BiH, kretao van polja slobodne procjene ili da je ograničio neko drugo pravo zainteresovanih lica ili da osporene odredbe propisuju kriterijume koji su kao takvi proizvoljni”, navodi se u saopštenju.

    Odlučujući o drugom Zvizdićevom zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 5 Zakona o zastavi BiH, Ustavni sud je utvrdio da ovaj član u dijelu koji glasi “zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama” nije u skladu sa Ustavom BiH i ukinuo ga je.

    U ovoj odluci Ustavni sud je, između ostalog, naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice “zajedničke” ispred izraza “institucije” promijenio smisao člana Ustava BiH koji propisuje postojanje isključivo “institucija BiH”.

    Ustavni sud smatra da je na ta taj način zakonodavac postupio suprotno načelu vladavine prava propisanom Ustavom BiH zato što je sporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana 3 Ustava BiH.

    Odlučujući o zahtjevu Opštinskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, Ustavni sud je utvrdio da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom BiH, Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima zato što ne sadrži odredbe o naknadama sudijama i tužiocima na ime dežurstva/pripravnosti.

    U predmetu koji se odnosi na podnesak 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud je donio rješenje kojim je utvrdio da Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa spornim odredbama Zakona o koncesijama BiH.

    Ustavni sud će ovo rješenje dostaviti Tužilaštvu BiH.

  • Stevandić: Ustavni sud radi na razbijanju BiH

    Stevandić: Ustavni sud radi na razbijanju BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da Ustavni sud BiH ubrzano radi na razbijanju BiH, budući da se počeo baviti i pitanjima poput termina zajedničke institucije.

    Stevandić je rekao da je nesporno da se institucije na nivou BiH sastavljaju od onih koji se delegiraju ispred entiteta, odnosno Republike Srpske i Federacije BiH, zbog čega ne mogu biti jedinstvene institucije.

    “Ustavni sud BiH bi svojim negiranjem da su institucije zajedničke, te iste institucije mogao pretvoriti u privremene”, poručio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, zajedničke institucije BiH se biraju na teritoriji entiteta, a ne na čitavoj teritoriji BiH, nakon čega se sastavljaju.

    Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti člana pet Zakona o zastavi BiH, Ustavni sud BiH je utvrdio da ovaj član u dijelu koji glasi “zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama” nije u skladu sa Ustavom BiH i ukinuo ga je.

    U ovoj odluci Ustavni sud je naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice “zajedničke” ispred izraza “institucije” promijenio smisao člana Ustava BiH koji propisuje postojanje isključivo “institucija BiH”.

  • Ustavni sud BiH odlučio: Neustavna sintagma “zajedničke institucije”

    Ustavni sud BiH odlučio: Neustavna sintagma “zajedničke institucije”

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine neustavnom je proglasio sintagmu “zajedničke institucije” koja se navodi u dijelu Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine i ukinuo je taj dio zakona.

    Ustavni sud je odluku donio na dvodnevnoj sjednici okončanoj danas, a odlučivao je o zahtjevu Denisa Zvizdića, koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio drugi zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Zvizdić je tražio ocjenu ustavnosti člana 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine koji se odnosi na objekte na kojima se obavezno ističe zastava.

    – Ustavni sud je utvrdio da navedeni član u dijelu koji glasi: “zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama” nije u skladu sa članom I/2. u vezi sa članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine i ukinuo ga. U ovoj odluci Ustavni sud je između ostalog naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice ‘zajedničke’ ispred izraza ‘institucije’ promijenio smisao člana III/1. Ustava Bosne i Hercegovine koji propisuje postojanje isključivo “institucija Bosne i Hercegovine”.

    Ad
    Na taj način zakonodavac je postupio suprotno načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine zato što je osporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana III Ustava Bosne i Hercegovine – saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Zvizdić je prije obraćanja Ustavnom sudu predložio da se po hitnoj proceduri u Zakonu o zastavi BiH izmjeni termin “zajedničke institucije” u “institucije BiH”. Hitna procedura donošenja izmjena zakona je odbijena, protiv su bili zastupnici stranaka iz RS, te je tada Zvizdić najavio da će se obratiti Ustavnom sudu, prenosi Una TV.

  • Ustavni sud BiH vraća 100.000 državljanstava

    Ustavni sud BiH vraća 100.000 državljanstava

    Ustavni sud BiH trebalo bi da na dvodnevnoj plenarnoj sjednici, zakazanoj za četvrtak, 19. januar, razmatra zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o državljanstvu BiH, saopšteno je iz ove pravosudne institucije.

    Cilj je, kako je pojasnio Denis Zvizdić, koji je u vrijeme podnošenja apelacije bio drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, omogućiti povrat državljanstva BiH za više od 100.000 lica koji žive u državama koje sada dozvoljavaju dvojno državljanstvo, dok im zakon u BiH to onemogućava.

    Zvizdić je zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o državljanstvu podnio 4. jula prošle godine.

    Ustavni sud BiH bi na sjednici trebalo da razmatara i Zvizdićev zahtjev za ocijenu ustavnosti odredaba Zakona o zastavi BiH.

    Zvizdiću je sporna sintagma “zajedničke institucije” u dijelu Zakona o zastavi BiH koji se odnosi na objekte na kojima se obavezno ističe zastava.

    Prema dnevnom redu, Ustavni sud BiH će razmatrati i zahtjeve Željka Komšića i Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH koje je Kristijan Šmit nametnuo 2. oktobra prošle godine.

    Šmit je ove nametnute odluke opisao kao mjere funkcionalnosti koje će spriječiti blokade FBiH i omogućiti blagovremenu implementaciju izbornih rezultata.

  • Vulićeva nezadovoljna odlukom Ustavnog suda BiH

    Vulićeva nezadovoljna odlukom Ustavnog suda BiH

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić ocijenila je da današnja odluka Ustavnog suda BiH o zakonima Republike Srpske ne iznenađuje, jer taj sud nakaradno i proizvoljno tumači Ustav BiH.
    Vulićeva je izjavila Srni da u Ustavu BiH ne piše da nadležnost za lijekove i medicinska sredstva pripada institucijama BiH.

    “Sve što ima veze sa Republikom Srpskom za njih je neustavno. Ustav kaže da će Ustavni sud BiH štititi ovaj Ustav, a oni ga štite tako što ga nakaradno i proizvoljno tumače”, rekla je Vulićeva.

    Ona smatra da je poražavajuće da BiH očekuje kandidatski status za EU, a ima strane sudije u Ustavnom sudu i osobu koja se lažno predstavlja kao visoki predstavnik.

    “Sa velikom pažnjom ću pročitati obrazloženje odluke kada bude dostupno, jer me zanima gdje su pronašli osnov za tu odluku”, rekla je Vulićeva komenatarišući tvrdnju Ustavnog suda BiH da Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi “nisu u skladu sa Ustavom BiH”.

    Vulićeva je istakla da je Ustavni sud BiH i do sada bio proširena kancelarija britanske i američke amdinistracije.

    “Odluku o neustavnosti je vjerovatno napisao podnosilac zahtjeva, pravni ekspert, kako sebe naziva Šefik Džaferović i poslao na verifikaciju, nazovimo sudijama u Ustavnom sudu BiH”, zaključila je Vulićeva.

    Ustavni sud BiH tvrdi da Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi “nisu u skladu sa Ustavom BiH”, te je donio odluku da “ih ukine”.

    Odluku je Ustavni sud BiH donio po zahtjevu Šefika Džaferovića, koji je podnio dok je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH.

  • Cvijanović: Ustavni sud urušava svaku mogućnost da BiH postane pravna država

    Cvijanović: Ustavni sud urušava svaku mogućnost da BiH postane pravna država

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da Ustavni sud BiH nastavlja da donosi neustavne odluke, na osnovu političkih, a ne pravnih kriterijuma.

    Cvijanovićeva je naglasila da Ustavni sud urušava bilo kakvu mogućnost da BiH postane uređena pravna država, jer svojim odlukama uporno derogira njen najviši pravni i politički akt.Tragično je i to što će oni koji nam inače drže predavanja o vladavini prava ponovo ćutati na nelegalno iživljavanje ove otuđene institucije, baš kao što ćute i na tužnu činjenicu da u njoj i dalje sjede tri strana državljanina – ukazala je Cvijanovićeva.

    Ustavni sud BiH tvrdi da Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi “nisu u skladu sa Ustavom BiH”, te je donio odluku da “ih ukine”.

    Odluku je Ustavni sud BiH donio po zahtjevu Šefika Džaferovića, koji je podnio dok je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH

  • Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS neustavan

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio je da Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi nisu u skladu sa Ustavom BiH zbog čega ih je ukinuo.

    “U Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da su osporeni zakoni, koje je donijela NSRS ustavni. Istaknuto je da su prema načelu vladavine prava entiteti dužni da poštuju zakone na nivou BiH, a prema članu III/3. b) Ustava BiH, entiteti su dužni da poštuju odluke institucija BiH”, navedeno je u saopštenju Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud BiH na sjednici održanoj 1. i 2. decembra odbio je zahtjeve Željka Komšića i Šefika Džaferovića da se donese privremena mjera u vezi sa odlukama koje je donio Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika. Istovremno Ustavni sud BiH odgodio je donošenje odluke u vezi sa ovim slučajem, odnosno nije odlučio da li su odluke Šmita zakonite.

    “Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezutlata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom. Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak može ispraviti”, navedeno je u saopštenju Ustavnog suda BiH.