VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • Stevandić: Knežević me obavijestio o namjeri odlaska u prijevremenu penziju

    Stevandić: Knežević me obavijestio o namjeri odlaska u prijevremenu penziju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da ga je sudija Ustavnog suda BiH iz Srpske Zlatko Knežević obavijestio da će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju.

    Knežević je našao najbolji način da ispoštuje odluku Narodne skupštine, a da sačuva dignitet sudijske funkcije – rekao je Stevandić za Srnu.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 26. aprila zaključak kojim poziva sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke.

    Razlog za donošenje ovakvog zaključka je antidejtonsko i antiustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, koje je kulminiralo odlukama o državnoj imovini.

  • Neizvjesna sudbina konkursa za izbor novih sudija Ustavnog suda BiH

    U tom sudu, čije je sjedište u Sarajevu, ima devet sudija.
    Četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, dok su tri i dalje stranci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.

    Dva mjesta su upražnjena kada je prvo Mate Tadić, čiji nasljednik bi trebalo da bude izabran u FBiH, lani polovinom avgusta otišao u penziju jer je zagazio u osmu deceniju života, a nedugo zatim, iz istog razloga, Sud je napustio i Miodrag Simović na čije mjesto bi trebalo da dođe stručnjak iz Srpske, a nakon procedure u republičkom parlamentu.

    Federalni mediji prenijeli su juče da je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana za 21. juni, a na dnevnom redu je, između ostalog, i glasanje o novom sudiji Ustavnog suda BiH.

    Prvorangirani na konkursu koji je doveden do kraja još polovinom prošle godine, od deset kandidata, je Marin Vukoja koji je blizak HDZ-u BiH, ali je, prema ranijim izjavama, prihvatljiv i bošnjačkoj koaliciji okupljenoj oko SDP-a. Ipak, upućeni s obzirom i na zamjerke tokom konkursne procedure, kažu da će ovo biti i svojevrsni test za vladajuću većinu u FBiH jer se koplja lome i oko toga da li je moguće da se glasa samo o jednom kandidatu ili bi i ostali trebalo da budu na listi koja ide pred poslanike.

    Situacija je možda i komplikovanija u Republici Srpskog, imajući u vidu da godinama vlada nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, neustavnog načina rada Ustavnog suda BiH i toga da tu i dalje sjede strane sudije, jer među kolegama u FBiH nema još dovoljne volje za usvajanjem zakona o toj instituciji koji treba da predvidi i zamjenu stranaca domaćim stručnjacima.

    Atmosfera je dodatno uzavrela nakon nedavne zajedničke izjave političara iz FBiH u kojoj su naveli da je BiH nadležna za imovinu te da pravosuđe treba procesuirati one koji je knjiže na Republiku Srpsku, pozivajući se i na odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa vlasništvom nad zemljištem.

    Tada je kao reakcija na to, između ostalog, u republičkom parlamentu, i to većinom glasova, usvojen zaključak na osnovu kojeg su pozvane srpske sudije da podnesu ostavke u tom sudu sve dok Skupština ne odluči drugačije. To se odnosilo na Zlatka Kneževića kao jedinog predstavnika Srpske u Ustavnom sudu, ali on se nalazi na opravdanom bolovanju.

    Zbog tog opravdanog odsustva, iako još nije ispunjen zaključak Skupštine, nije moguće održavati sjednice jer u Ustavnom sudu BiH nema nikoga iz Srpske.

    Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske Ilija Tamindžija kratko je potvrdio za “Glas Srpske” da komisija još u ovom mandatu nije razmatrala predmetni konkurs koji je gotovo do kraja doveo prethodni saziv tog republičkog tijela, imajući u vidu da je razgovor sa kandidatima obavljen prije gotovo godinu.

    Stručnjaci, s druge strane, tvrde da aktuelni saziv bez problema može da u proceduru uputi listu najuspješnijih kandidata na osnovu već obavljenih intervjua u julu prošle godine, ali da je sada više pitanje političkog trenutka.

    “Svima je poznat stav Republike Srpske i ono što godinama traži, počev od zakona koji treba da reguliše rad Ustavnog suda, a što se tiče konkursa nema nikakvih smetnji da aktuelna skupštinska komisija nastavi tamo gdje je stao prethodni saziv. Ipak, jasno je i to da je politika duboko i u ovome”, istakao je sagovornik Glasa.

    Na konkurs se, prema ranijim informacijama, prijavilo devet kandidata, a spekulisalo se da Milan Blagojević, profesor ustavnog prava i bivši sudija koji je podnio ostavku na tu funkciju jer nije htio da sudi po zakonu koji je nametnuo visoki predstavnik, kao i Ognjen Tadić, koji je dugo godina obavljao brojne političke funkcije imaju najviše šansi.

    Pravila

    Ustavom BiH je propisano da će sudije u tom sudu biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda te da će služiti do navršenih 70 godina života, osim ukoliko podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH niti bilo koje susjedne države.

  • Stevandić: Histerična reakcija Ustavnog suda BiH

    Stevandić: Histerična reakcija Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić oglasio se na tviteru povodom reakcije Ustavnog suda BiH, koji smatra da Narodna skupština vrši pritisak na tu instituciju, te da skupština nema uporište u Ustavu da donosi odluke koje se tiču suda.

    “Ustavni sud BiH protiv NSRS koja bira njegova dva člana?! Prvo su reagovali sa dodatkom kafansko čaršijskog riječnika,bez sudije Kneževića koji čuva svoj nivo ozbiljnosti.Drugo,potvrdili su ono što mi tvrdimo; biće delegitimisani.Zato reaguju nedostojno sudu, histerično i nervozno!” napisao je Stevandić na tviteru.

    Podsjećamo, na Šestoj posebnoj sjednici Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zaključke kojima se poziva sudija iz reda srpskog naroda da se povuče iz Ustavnog suda BiH. Zadužuju se poslanici iz Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da u što kraćem roku pripreme i u parlamentarnu proceduru upute Zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim će se definisati sastav tog suda bez stranih sudija.

  • Nakon što je NSRS donijela odluku, oglasili se i iz Ustavnog suda BiH

    Nakon što je NSRS donijela odluku, oglasili se i iz Ustavnog suda BiH

    Povodom zaključaka usvojenih na jučerašnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske iz Ustavnog suda su oštro osudili, kako kažu, takvo djelovanje NSRS, koje pri tome smatra veoma ozbiljnim pritiskom na samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda BiH.

    Podsjetili su da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utemeljen članom VI Ustava Bosne i Hercegovine kao nezavisni čuvar Ustava i kao institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom Bosne i Hercegovine i instrumentima Aneksa I Ustava.

    – Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom Bosne i Hercegovine pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast koja, na osnovu Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti i kao takav nije im dužan polagati račune. Samo Ustavni sud Bosne i Hercegovine može donositi propise i opšte akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom BiH. Iz svega ovoga proizilazi da Ustavni sud BiH u ustavnopravnom sistemu BiH uživa potpunu samostalnost i nezavisnost od bilo koje grane vlasti, a što mu je dao isključivo Ustav BiH – poručili su iz Ustavnog suda BiH, pa dodali:

    Slijedeći navedeno, ističemo da NSRS za takvo djelovanje nema bilo kakvo uporište u Ustavu Bosne i Hercegovine. Dakle, nema osnova niti u jednoj odredbi Ustava Bosne i Hercegovine, pa ni entiteta, niti bilo kojeg zakona u Bosni i Hercegovini, koja omogućava zakonodavnim tijelima entiteta da se upliću u rad i nadležnost Ustavnog suda BiH, uključujući i opoziv sudija Ustavnog suda – dodali su.

    U odnosu na poziv na ostavku člana Ustavnog suda BiH Zlatka M. Kneževića, podsjetili su da svaki član Ustavnog suda BiH prije preuzimanja dužnosti daje svečanu izjavu kojom se obavezuje da će se u obavljanju svoje dužnosti sudije Ustavnog suda BiH pridržavati Ustava i zakona Bosne i Hercegovine i da će dužnost sudije obavljati savjesno i nepristrasno, i to isključivo u ličnom svojstvu.

    – Ustavni sud BiH podržava sav dosadašnji rad i profesionalizam u radu uvaženog kolege sudije i potpredsjednika Kneževića i u potpunosti ga podržava u ovim za njega teškim izazovima i pritiscima kojima je neosnovano izložen. Ovdje se nesporno radi o svojevrsnom političkom utjecaju i pritisku na člana Ustavnog suda, što je u potpunosti neprihvatljivo i u suprotnosti sa Ustavom BiH i njegovim načelima. Navedeno djelovanje u svakom smislu utiče na pravnu sigurnost i podrivanje vladavine prava koja je osnovni temelj svakog demokratskog društva, kojem teži i BiH na svom putu ka Evropskoj uniji – poručili su..

    Na kraju su obavijestili javnost da se potpredsjednik Knežević trenutno nalazi na opravdanom odsustvu/bolovanju. Iz navedenih razloga Ustavni sud BiH u tim okolnostima nije u mogućnosti zakazati i održati planiranu plenarnu sjednicu krajem maja, piše N1.

    Ustavni sud BiH nastavlja sa svojim radom u skladu s Pravilima Ustavnog suda BiH.

  • Žunić poručio da je Ustavni sud BiH postao faktor destabilizacije

    Žunić poručio da je Ustavni sud BiH postao faktor destabilizacije

    Ustavni sud BiH od ustavobranitelja transformisao se u ustavotvorca i tako postao faktor destabilizacije, a pravnim aktima stavio se iznad svojih ovlašćenja i postao političko oružje za razgrađivanje pravnog poretka Republike Srpske, istakao je šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Igor Žunić.

    Jedna od najvažnijih odluka je pokušaj Ustavnog suda BiH da ukine 9. januar kao Dan Republike Srpske što je primjer izvrtanja istorijskih činjenica i kreiranja odgovornosti za građanski rat u BiH – rekao je Žunić na posebnoj sjednici Narodne skupštine obrazlažući Informaciju o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 17. februara 2020. godine o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH i Informaciju o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske usvojenim 10. decembra 2021. godine.

    On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske na posebnoj sjednici, održanoj 17. februara 2020. godine, donijela zaključke o Informaciji o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH, kojim pored ostalog Narodna skupština obavezuje sve institucije Srpske da ne prihvataju i ne sprovode bilo kakve buduće antidejtonske odluke Ustavnog suda BiH.

    Žunić kaže da su Ustavom BiH propisane nadležnosti Ustavnog suda BiH, po kome je imao izvorno šest nadležnosti.

  • Dodik o odluci Ustavnog suda

    Dodik o odluci Ustavnog suda

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da obrazloženje današnje odluke Ustavnog suda BiH koja se tiče pravnog nasilja lažnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, odslikava BiH snažnije od bilo čega.

    Obrazloženje odluke Ustavnog suda BiH, kojom se odbacuje apelacija Željka Komšića i Šefika Džaferovića, a tiče se pravnog nasilja lažnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, odslikava BiH snažnije od bilo čega – naveo je Dodik na Tviteru, piše RTRS.

    Dodik je ukazao da se Ustavni sud BiH poziva na Ustav, u kojem je zakonodavac Parlamentarna skupština BiH, a ne ni stvarni ni lažni visoki predstavnik.Još tragičnije, poziva se na Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i sloboda, koja bi upravo trebalo da štiti ljudska prava od sličnih i takvih neokolonijalnih aktivnosti, kakva je bila predmet apelacije – naveo je Dodik.

  • Ustavni sud BiH odbacio apelaciju Džaferovića i Komšića

    Ustavni sud BiH odbacio apelaciju Džaferovića i Komšića

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine na planeranoj sjednici utvrdio je da su amandmani na Ustav FBiH i izmjene Izbornog zakona BiH u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članovima Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

    Ustavni sud BiH donio je ovu odluku odlučujući o zahtjevu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je 2. oktobra prošle godine proglasio visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje.

    Odluka će biti objavljena nakon što sudije koje su najavile izdvojena mišljenja dostave svoja mišljenja, a najkasnije u roku od 15 dana, u skladu sa članom 43. Pravila Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Suda Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine utvrdio da osporeni zakon nije u skladu s relevantnim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima zbog toga što ne sadrži odredbe o pravu na troškove smještaja i naknadu za odvojeni život za stručno osoblje u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, prenosi N1.

    Istovremeno Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 21. izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, člana 140. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i člana 17. izmjena i dopuna Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju, utvrdio da su osporeni članovi citiranih zakona u dijelu u kojem se propisuje Svetosavska nagrada u skladu s principom konstitutivnosti naroda iz Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, kao i s pravom na zabranu diskriminacije.

  • Za Vladu RS neprihvatljiva odluka Ustavnog suda BiH

    Za Vladu RS neprihvatljiva odluka Ustavnog suda BiH

    Vlada Republike Srpske donijela je danas zaključak kojim, polazeći od privrženosti Srpske Opštem okvirnom sporazumu za mir u BiH, smatra neprihvatljivim odluke Ustavnog suda BiH kojom se podrivaju nadležnosti Republike Srpske i urušavaju egzistencijalne osnove njenog postojanja.
    Iz Vlade je saopšteno, u vezi sa aktom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od 3. marta, da zadužuje sve institucije izvršne vlasti da pri izvršavanju svojih nadležnosti dosljedno poštuju i pridržavaju se Zaključaka Narodne skuštine Republike Srpske u vezi sa informacijom o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH broj 02/1-021-144/20 iz 2020. godine.

    Vlada je preporučila Pravobranilaštvu Republike Srpske i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove da kod svih postupaka u upravnim stvarima vezanim za građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume ili šumsko zemljište, a gdje su stranke u postupcima nosioci svojine javnog prava (Republika Srpska, jedinica lokalne samouprave, javno preduzeće, javna ustanova ili druge javne službe koji su nosioci svojine javnog prava) sva sporna pitanja rješavaju sporazumno.

    Vlada Republike Srpske preporučila je Pravobranilaštvu da, u skladu sa zakonskim nadležnostima, nastavi preduzimati aktivnosti radi zaštite i ostvarivanja imovinskih prava i interesa zastupanih subjekata, u skladu sa ovim zaključcima, te naložila Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da izvrši sveobuhvatnu analizu Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu i predloži Vladi dalje postupanje.

    Na posebnoj sjednici Vlade Generalni sekretarijat je zadužen da, u saradnji sa resornim ministarstvima i akademskom zajednicom, pripremi informaciju o zaštiti prava i interesa Srpske povodom djelovanja Ustavnog suda BiH, koja će biti dostavljena Narodnoj skupštini na razmatranje, a ovaj zaključak stupa na snagu danom njegovog donošenja.

  • Stevandić o odluci Ustavnog suda BiH “Parlament treba da pronađe mehanizam odgovora”

    Stevandić o odluci Ustavnog suda BiH “Parlament treba da pronađe mehanizam odgovora”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da parlament treba da pronađe pravni mehanizam kako bi odgovorio na odluku Ustavnog Suda BiH o privremenoj suspenziji Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Srpskoj.

    Vidjećemo kakav je pravni mehanizam djelovanja prema ovoj privremenoj mjeri, da li to zaslužuje novi zakon, izmjenu ili dopunu zakona ili ćemo čekati meritum – rekao je Stevandić danas novinarima u Banjaluci.

    On je istakao da će parlament Republike Srpske izglasati odluku koja bude u interesu Srpske kako bi zaštitili ljude koji knjiže imovinu.

    Komentarišući mogućnost donošenja novog Ustava Republike Srpske, Stevandić je rekao da još od 2010. godine postoji priča o pravljenju novog ustava.

    Ad
    – Ništa se nije promijenilo, možda je pet puta do sada napravljen, ali ja ga nisam vidio – rekao je Stevandić.

    Ustavni sud BiH privremeno je juče suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj.

  • Dodik komentarisao odluku Ustavnog suda BiH

    Dodik komentarisao odluku Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je odlukom o privremenom stavljanju van snage Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske po hitnom postupku Ustavni sud BiH izrekao privremenu mjeru iako za istu nije naveo nijedan konkretizovani pravni ili činjenični razlog.

    Dodik je istakao da je ovakvom mjerom Ustavni sud BiH suštinski prejudicirao konačnu odluku u tom predmetu i očigledno postupio po nalogu Kristijana Šmita, kako bi “pravno pokrio” njegovu nepravnu odluku, odluku osobe koja u BiH ima status stranca u privatnom svojstvu, bez ikakvih ovlaštenja.

    “Privremena mjera koju je danas izrekao Ustavni sud je školski primjer politički dirigovane odluke koja se ne bavi pravom nego politikom, koja Zakon privremeno stavlja van snage pod smiješnim i nepravnim izgovorom ‘zato što se radi o složenom pitanju’ i paušalnom i ničim potkrijepljenom i obrazloženom tvrdnjom da njegova primjena može nanijeti nenadoknadivu štetu”, pojasnio je predsjednik Srpske za Srnu.

    Naglasio je da je takav pravni argument “složeno pitanje” i paušalizacija nanošenja nenadoknadive štete predstavlja ismijavanje Ustava BiH i prava uopšte, odnosno predstavlja upravo ono što Ustavni sud BiH i jeste – mjesto na kome odlučuje politika, a ne pravo i koje od BiH pravi smiješnu državu.

    “Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH nema svoju imovinu, imovina pripada entitetima, odnosno Republici Srpskoj. To je potpuno jasno svakom sa makar i površnim poznavanjem prava kada pročita Ustav BiH”, rekao je Dodik.

    Podsjetivši da Ustav BiH jasno i ekplicitno propisuje da BiH pripada samo onom što je eksplicitno propisano u Ustavu, odnosno jednako tako eksplicitno i izričito predviđa da sve ono što nije predviđeno Ustavom kao nadležnost BiH pripada entitetima, Dodik je poručio u izjavi Srni da se to nije i neće promijeniti, niti će Republika Srpska ikada na to pristati kakve god odluke donosio Ustavni sud BiH.

    Ustavni sud BiH donio je danas odluku o privremenoj suspenziji Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj, do donošenja konačne odluke.