Oznaka: Ustavni sud BiH

  • Stevandić: Ovo su ključna vremena za budućnost Srpske

    Stevandić: Ovo su ključna vremena za budućnost Srpske

    Na predstojećoj posebnoj sjednici parlamenta o Ustavnom sudu BiH očekujem jedinstven stav i smatram da su svi dovoljno svjesni da su ovo vjerovatno ključna vremena za budućnost Republike Srpske, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Smatram da je najveći broj ljudi i svih političkih partija u Republici Srpskoj, bilo onih na vlasti ili u opoziciji, dovoljno svjestan i razuman da zna da su ovo vremena koja su vjerovatno ključna za budućnost Srpske – rekao je Stevandić.

    Stevandić je dodao da su na snazi sve sve odluke koje je Narodna skupština Srpske već donijela, a biće i one koje će donijeti na predstojećoj sjednici.

    • Očekujemo jedinstven stav i nećemo se nikome obraćati ako bude nekih pojedinačnih slučajeva koji robuju svojim sujetama. Republika Srpska je iznad svih sujeta – poručio je Stevandić.

    Kako on kaže, odluke Narodne skupštine Srpske koje su donesene ranije, a na koje neki ukazuju da nisu sprovedene, nisu ni povučene.

    • Dakle, sve odluke su na snazi i sve one koje budemo donijeli biće na snazi. Kada će sve te odluke biti sprovedene to je naša privilegija, a ne privilegija onih koji bi da nas uvedu u nepredvidljive sukobe – naglasio je Stevandić.

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske sutra bi trebalo da utvrdi prijedlog dnevnog reda i termin održavanja osme posebne sjednice parlamenta.

  • Dodik: Ustavni sud donosio odluke bez konsenzusa

    Dodik: Ustavni sud donosio odluke bez konsenzusa

    Ustavni sud BiH je donosio svoja pravila ne uvažavajući osnovne elemente Ustava BiH, a to su da se odlučuje konsenzusom, da su tri konstitutivna naroda i dva entiteta ravnopravni i da mehanizam odlučivanja mora da prati takvu strukturu u svim organima, pa i u Ustavnom sudu, naglasio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
    – Izmjenom pravila Ustavni sud BiH je degradirao činjenicu da srpski narod mora da bude prisutan u odlukama. Tokom sedmice održao sam sastanak s predstavnicima institucija i liderima partija vladajuće koalicije na kojem smo iznijeli stav da takve odluke Ustavnog suda BiH nemaju legitimitet i zato će Narodna skupština raspravljati o zaštiti ustavne pozicije Republike Srpske – napisao je Dodik na svom Instagram profilu.

    Predsjednik Srpske se osvrnuo i na posjetu delegacije Mađarske Srpskoj.

    – Dvodnevna posjeta Viktora Orbana i delegacije Mađarske pokazala je da Srpska ima prijatelje koji razumiju našu poziciju i borbu koju vodimo za očuvanje naših prava garantovanih Ustavom BiH. Potpisana je i zajednička izjava, koja će biti osnova za dalji razvoj konkretnih poslova u okviru različitih oblasti, privrede, energetike, obrazovanja, komunikacija i saobraćaja, kao i svega ostalog što predstavlja zajednički interes Republike Srpske i Mađarske – rekao je Dodik.

    Tokom nedjelje on je organizovao i prijem za sportiste iz Bijeljine, a posjetio je i Udruženje raftera u Foči, s kojima je razgovarao o daljim ulaganjima u ovoj opštini.

  • Da li je Ustavni sud BiH prešao “crvenu liniju”

    Da li je Ustavni sud BiH prešao “crvenu liniju”

    Ko vrši pritisak na Ustavni sud BiH? Da li su to oni koji insistiraju da se rad ove institucije vrati u okvire Ustava ili oni koji, suprotno upozorenjima o jednostranosti te institucije, podržavaju potpuno isključivanje jednog naroda iz sistema odlučivanja.

    Upravo takvom odlukom, dolazimo u situaciju da Ustavni sud mijenja ustavnu konstrukciju BiH, i to nije sitno pitanje, već pitanje opstanka Republike Srpske – poručili su gosti u našoj emisiji Aktuelno.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da Parlament nije vršio pritisak na sudiju Zlatka Kneževića.

    • Na njega je Ustavni sud činio pritisak, da ne poštuje odluke Narodne skupštine Srpske. I sve se to dešava nakon zajedničke sjednice vlada Srpske i FBiH – kada možemo zajedno raditi na rješavanju problema – naveo je Stevandić.

    Savjetnik predsjednika Republike Srpske i bivši predsjednik VSTS Milan Tegeltija naglasio je da je odluka Ustavnog suda antiustavna.

    Poručio je da je u ovom pitanju upravo Republika Srpska ustavobranitelj.

    Pravnik i bivši predsjedavajući Doma naroda BiH Ognjen Tadić ističe da se Ustavni sud uhvatio u trku sa vremenom od onog trenutka kada su donijeli odluku.

  • Peticiju protiv odluke Ustavnog suda BiH do sada potpisala 194 člana akademske zajednice

    Peticiju protiv odluke Ustavnog suda BiH do sada potpisala 194 člana akademske zajednice

    Predstavnici akademske zajednice Republike Srpske izrazili su nezadovoljstvo radom Ustavnog suda BiH, posebno njegovom odlukom od 19. juna kojom je brisan član 39 Pravila Ustavnog suda BiH, naglašeno je u Peticiji koju je za sad potpisalo njih 194.

    U Peticiji se naglašava da izmjene Pravila, koje su donesene na sjednici Ustavnog suda BiH bez prisustva ijednog sudije iz Republike Srpske, predstavljaju kršenje Ustava BiH i Pravila tog suda, logike pariteta i konstitutivnosti naroda u svim institucijama na nivou BiH, kao osnove za funkcionisanje složene države kakva je BiH.

    • Ovakva odluka čin je pravnog nasilja nezabilježen u modernim evropskim državama. Time se stvara pravna nesigurnost i ugrožava vladavina prava. Kada se tako postupa, kao što je to učinio Ustavni sud BiH svojom odlukom od 19. juna, akademska zajednica ne može se oteti utisku da takve odluke Ustavnog suda BiH idu za tim da se razvlasti Republika Srpska, poništi dejtonski Ustav i u konačnom izvrši centralizacija BiH – naglasili su predstavnici akademske zajednice.

    Oni su upozorili da je ovaj potez sudija Ustavnog suda BiH jasno smišljena strategija kojom se, u konačnom, želi ukinuti Republika Srpska, čemu se, naglasili su, odlučno protive kao pripadnici akademske zajednice.

    • U tom kontekstu, akademska zajednica podržava legitimno izabrane predstavnike Republike Srpske u njihovom nastojanju da očuvaju ustavnopravni poredak – poručili su članovi akademske zajednice Srpske.

    Prvog dana potpisivanja peticiju su podržali dole navedeni članovi akademske zajednice:

    1.    doc. dr Željko Budimir

    2.    prof. dr Radoslav Gajanin

    3.    prof. dr Milan Kulić

    4.    doc. dr Nina Sajić

    5.    prof. dr Marijana Kapović Solomun

    6.    prof. dr Vlade Simović

    7.    prof. dr Aleksandar Ostojić

    8.    prof. dr Dalibor Kesić

    9.    prof. dr Strain Posavljak

    10.   prof. dr Milica Balaban

    11.   prof. dr Vlado Đajić

    12.   prof. dr Milenko Krajišnik

    13.   Predrag Govedarica, ma

    14.   mr Đorđe Markez

    15.   doc. dr Aleksandar Vranješ

    16.   prof. dr Rajko Gnjato

    17.   prof. dr Nenad Kecmanović

    18.   prof. dr Srđan Lalić

    19.   prof. dr Zlatko Pavlović

    20.   doc. dr Milimir Govedarica

    21.   prof. dr Vojo Kovačević

    22.   prof. dr Vesna Krstović-Spremo

    23.   doc. dr Boban Miletić

    24.   Marko Škipina

    25.   Zoran Novaković

    26.   prof. dr Vera Ćevriz Nišić

    27.   Duško Kostić, ma

    28.   prof. dr Cviko Јekić

    29.   prof. dr Mirko Toljić

    30.   Miljan Sikimić, ma

    31.   doc. dr Mladen Papaz

    32.   prof. dr Milenko Pikula

    33.   prof. dr Dalibor Petrović

    34.   prof. dr Darko Đogo

    35.   doc. dr Dragan Plakalović

    36.   doc. dr Ranka Perućica

    37.   prof. dr Rade Simović

    38.   Filip Matić, ma

    39.   doc. dr Helena Marić Kujundžić

    40.   prof. dr Zdravko Božičković

    41.   prof. dr Branislav Drašković

    42.   doc. dr Sanja Golijanin

    43.   prof. dr Radoslav Grujić

    44.   prof. dr Dimitrije Ćeranić

    45.   Sonja Kaurin, ma

    46.   Ivan Јojić

    47.   doc. dr Јelena Lečić

    48.   doc. dr Maja Laković

    49.   prof. dr Ratko Đuričić,

    50.   prof. dr Srđan Perišić,

    51.   prof. dr Marko Gutalj,

    52.   doc. dr Igor Đurić

    53.   Svetlana Panić, ma

    54.   prof. dr Dejan Antić

    55.   mr Milan Zelenović

    56.   Milan Јotanović, ma

    57.   prof. dr Boro Bronza

    58.   prof. dr Slavojka Bešić Bronza

    59.   prof mr Sandra Ivanović

    60.   prof. Dr Milomir Šoja

    61.   prof. dr Manja Đurić

    62.   prof. dr Goran Radivojac

    63.   prof. ma Drago Vejnović

    64.   prof . dr Vesna Gajanin

    65.   prof. dr Gordana Rokvić

    66.   Јelena Brkić, ma

    67.   prof. dr Јelena Poljašević

    68.   doc. dr Borut Bosančić

    69.   prof. dr Miodrag Regodić

    70.   prof. dr Siniša Vidaković

    71.   prof. dr Zoran Vasiljević

    72.   prof. dr Dragana Purković Macan

    73.   mr Nebojša Savić

    74.   doc. dr Dijana Simonović

    75.   Petar Babić, ma

    76.   prof. dr Mladen Todić

    77.   prof. dr Snježana Popović Pejčić

    78.   Nemanja Јalić, ma

    79.   dr Slobodan Gnjato

    80.   prof. dr Saša Zeljković

    81.   prof. dr Ranko Škrbić

    82.   prof. dr Dragana Vilić

    83.   prof. mr Zoran Banović

    84.   prof. mr Arsen Čarkić

    85.   prof. dr Draga Mastilović

    86.   prof. dr Saša Petković

    87.   prof. dr Mihajlo Stojčić

    88.   prof. dr Nenad Ponorac

    89.   doc. dr Ana Golić Јelić

    90.   doc. dr Marina Antić

    91.   prof. dr Malina Čvoro

    92.   prof. dr Bojana Vasiljević Poljašević

    93.   prof. dr Siniša Kurteš

    94.   prof. dr Slava Sukara

    95.   prof. mr Maja Dodig

    96.   prof. dr Gordana Đurić

    97.   mr Dejan Vasić

    98.   doc. dr Mirela Kajkut Zeljković

    99.   doc. dr Tijana Vujičić

    100.  doc. dr Sanja Tucikešić

    101.  prof. dr Ilija Komljenović

    102.  prof. dr Stevan Trbojević

    103.  doc. dr Dalibor Tomaš

    104.  prof. dr Vinko Babić

    105.  prof. dr Dragan Gligorić

    106.  doc. dr Nemanja Savić

    107.  prof. dr Željko Ivanović

    108.  prof. dr Vladan Mirjanić

    109.  Marko Romić, ma

    110.  Robert Švraka, ma

    111.  doc. dr Miloš Ljubojević

    112.  prof. dr Mihajlo Marković

    113.  prof. dr Vesna Aleksić

    114.  prof. dr Igor Milinković

    115.  prof. dr Sanda Dodik

    116.  Dragana Gajić, ma

    117.  akademik prof. dr Dragoljub Mirjanić

    118.  doc. dr Aleksandar Pajkanović

    119.  prof. dr Željko Mitrović

    120.  prof. dr Zoran Lukić

    121.  prof. dr Lana Nežić

    122.  prof. dr Žana Topalović

    123.  mr Petar Praštalo

    124.  prof. dr Dragan Macanović

    125.  prof. dr Igor Zekanović

    126.  prof. dr Matej Savić

    127.  prof. dr Goran Latinović

    128.  doc. dr Draško Gajić

    129.  prof. dr Milenko Vojvodić

    130.  doc. dr Nikola Ožegović

    131.  Milica Јaguzović, ma

    132.  prof. dr Velibor Lalić

    133.  doc. dr Nataša Lukić

    134.  Dario Marjanović

    135.  prof. dr Radana Lukajić

    136.  prof. dr Nataša Vilić

    137.  Sandra Lukić

    138.  doc. dr Radovan Subić

    139.  Dušanka Slijepčević, ma

    140.  prof. dr Đorđe Vuković

    141.  doc. dr Vanja Daničić

    142.  Ilija Čigoja, ma

    143.  prof. dr Željka Marjanović Balabn

    144.  prof. dr Predrag Ćeranić

    145.  prof. dr Tatjana Duronjić

    146.  prof. dr Borivoje Milošević

    147.  Rajko Roljić, ma

    148.  prof. dr Ljiljana Došenović

    149.  Dejana Savić, ma

    150.  Mirjana Predić, ma

    151.  prof. dr Svetozar Bogojević

    152.  akademik prof. dr Zoran Govedar

    153.  prof. dr Vladimir Јovanović

    154.  doc. dr Ljilja Šikman

    155.  prof. dr Darko Paspalj

    156.  prof. dr Svjetlana Lolić

    157.  mr Sanja Pržulj

    158.  prof. dr Dijana Јelić

    159.  prof. dr Dimitrije Čvokić

    160.  Milica Mijatović, ma

    161.  mr Milan Vukić

    162.  prof. dr Sanja Milić

    163.  doc. dr Dragan Vujadinović

    164.  doc. dr Goran Knežević

    165.  mr Bojan Krunić

    166.  prof. dr Novo Plakalović

    167.  prof. dr Dragan Tošković

    168.  prof. dr Vesna Milić

    169.  prof. dr Goran Marković

    170.  dr Milenko Smiljanić

    171.  prof. dr Milija Krajišnik

    172.  prof. dr Јasna Bogdanović Čurić

    173.  doc. dr Dejana Radovanović Šarenac

    174.  Zoran Petković

    175.  prof. dr Dejan Bokonjić

    176.  dr Maja Vuković

    177.  prof. dr Zoran Ćurguz

    178.  doc. dr Ranko Bilinac

    179.  prof. dr Biljana Milošević

    180.  doc. dr Saša Đukić

    181.  prof. dr Milorad Tomić

    182.  doc. dr Bojan Ćorluka

    183.  prof. dr Mirko Kulina

    184.  doc. dr Slaviša Vulić

    185.  doc. dr Đorđe Marilović

    186.  prof. dr Јelena Krunić

    187.  prof. dr Tamara Kovačević Preradović

    188.  doc. dr Darko Šuka

    189.  mr Biljana Štaka

    190.  prof. dr Branislav Mašić

    191.  mr Radenka Bjelošević

    192.  doc. dr Milan Milotić

    193.  Vladan Јaguzović, ma

    1. prof. dr Svetlana Pelemiš

    Peticiju je moguće potpisati do ponedjeljka, 26. juna.

  • Dodik: Ako Ustavni sud BiH ne ukine odluku danas će biti zakazana sjednica NSRS

    Dodik: Ako Ustavni sud BiH ne ukine odluku danas će biti zakazana sjednica NSRS

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da će već danas popodne, ako Ustavni sud BiH ne ukine svoju najnoviju odluku, biti zakazana sjednica Narodne skupštine na kojoj će biti donesen zakon o prestanku važenja i objavljivanja odluka tog suda u Srpskoj i zaštiti lica koja budu progonjena zbog toga od organa BiH.

    “Mi ćemo taj zakon donijeti veoma brzo, bez ikakvih problema, možda već u utorak (27. juna) i nastaviti našu dalje političku borbu”, rekao je Dodik

    Dodik je istakao da ovo nije antidejtonsko ponašanje nego da Srpska želi da se stvar vrati u okvire Dejtona i Ustava.

    “Ne može Srpska prihvatiti da njenu sudbinu određuje ratni predsjednik SDA (koji je sudija Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman) i poratni potpredsjednik te partije (sudija Seada Palavrić) koji su eksponirani članovi Islamske zajednice i da nama nemeću rješenja o BiH. Bilo bi sasvim glupo očekivati da se mi ponašamo servilno prema tome, kao što je glupo da neko od Kristijana Šmita pokušava napraviti neku ličnost koja uopšte ne postoji”, rekao je Dodik.

    Dodik je izjavio da je očigledno da strani intervencionizam, koji je rehabilitovan u posljednjih godinu do dvije dana, više nanosi štete BiH.

    “Očigledno je da je prošlo vrijeme da neki, koji imaju svoja pamćenja iz mladalačkih dana kao što je ambasador (SAD u BiH Majkl) Marfi, mogu da udarcom šakom od sto nekoga prestraše. Vraćajući taj metod na sto, apsolutno su pogriješili i stavili BiH u vrtlog u kome će ona veoma teško naći izlaz”, naglasio je Dodik.

    Vjerujući u svoju silu, Dodik kaže da oni pokušavaju i dalje da se ponašaju na način nametanja.

    “Najveću štetu za BiH čini međunarodni intervencionizam koji je duže od deceniju oslikavan u liku visokih predstavnika. Ti visoki predstavnici su mogli da kreiraju, a najviše Pedi Ešdaun, prokletnik, koji je nametnuo stil ponašanja koji je išao k tome da degradira Republiku Srpsku u cjelini”, rekao je Dodik.

    Ustavni sud BiH saopštio je početkom ove sedmice da je izbrisao odredbu u Pravilu o svom radu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuje najmanje jedan sudija koga je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

    Predstavnici vlasti Republike zatražili su u utorak, 20. juna, da Ustavni sud BiH do sutra ukine tu odluku o izmjeni Pravila ovog suda i vrati je na odluku od prije.

    “Tražimo da do petka u 12 časova poništi svoju odluku i vrati je na odluku od prije. Tražimo da donese odluku da neće odlučivati po bilo kojem pitanju ili bilo kojoj proceduri sve dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH”, rekao je Dodik nakon sastanka sa predstavnicima institucija Srpske i liderima partija.

  • Dodik: Ako Ustavni sud ne ukine odluku, sutra će biti zakazana sjednica NSRS

    Dodik: Ako Ustavni sud ne ukine odluku, sutra će biti zakazana sjednica NSRS

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će već sutra popodne, ako Ustavni sud BiH ne ukine svoju najnoviju odluku, biti zakazana sjednica Narodne skupštine na kojoj će biti donesen zakon o prestanku važenja i objavljivanja odluka tog suda u Srpskoj i zaštiti lica koja budu progonjena zbog toga od organa BiH.

    Mi ćemo taj zakon donijeti veoma brzo, bez ikakvih problema, možda već u utorak /27. juna/ i nastaviti našu dalje političku borbu – rekao je Dodik

    Dodik je istakao da ovo nije antidejtonsko ponašanje nego da Srpska želi da se stvar vrati u okvire Dejtona i Ustava.

    “Ne može Srpska prihvatiti da njenu sudbinu određuje ratni predsjednik SDA /koji je sudija Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman/ i poratni potpredsjednik te partije /sudija Seada Palavrić/ koji su eksponirani članovi Islamske zajednice i da nama nemeću rješenja o BiH. Bilo bi sasvim glupo očekivati da se mi ponašamo servilno prema tome, kao što je glupo da neko od Kristijana Šmita pokušava napraviti neku ličnost koja uopšte ne postoji”, rekao je Dodik.

    Dodik je izjavio da je očigledno da strani intervencionizam, koji je rehabilitovan u posljednjih godinu do dvije dana, više nanosi štete BiH.

    • Očigledno je da je prošlo vrijeme da neki, koji imaju svoja pamćenja iz mladalačkih dana kao što je ambasador /SAD u BiH Majkl/ Marfi, mogu da udarcom šakom od sto nekoga prestraše. Vraćajući taj metod na sto, apsolutno su pogriješili i stavili BiH u vrtlog u kome će ona veoma teško naći izlaz – naglasio je Dodik.

    Vjerujući u svoju silu, Dodik kaže da oni pokušavaju i dalje da se ponašaju na način nametanja.

    • Najveću štetu za BiH čini međunarodni intervencionizam koji je duže od deceniju oslikavan u liku visokih predstavnika. Ti visoki predstavnici su mogli da kreiraju, a najviše Pedi Ešdaun, prokletnik, koji je nametnuo stil ponašanja koji je išao k tome da degradira Republiku Srpsku u cjelini – rekao je Dodik za Srnu.

    Nakon toga, dodao je on, kada se dogodio otpor visokom predstavniku i kada je shvatio da nema više energiju, snagu i legitimet da djeluje – onda su se vratili u Ustavni sud gdje su bošnjačke sudije sa strancima kreirali odluke koje su razvalile ustavni poredak.

    • Tamo sjede tri stranca i dvoje muslimanskih sudija. Јedan od njih je Ćeman koji je u toku ratu bio predsjednik SDA, mijenjajući Aliju Iztebegovića koji je tada bio član Predsjedništva neke BiH koju je samo on predstavljao. Kasnije je izabrana Seada Palavrić koja je, prije nego što je otišla u Ustavni sud, bila potpredsjednik SDA, eksponirani član muslimanske zajednice jednako i kao Ćeman. Oni su zajedno sa tri stranca kreirali sve te odluke u Ustavnom sudu koje su razvalile ustavni poredak, računajući da iza njih stoji sila koja će nametnuti volju svima nama da se ponašamo onako kako oni žele – naglasio je Dodik.

    Ukazao je na to da je taj Ustavni sud pravio svoja pravila, ne uvažavajući osnovne elemente Ustava BiH, a to je da se odlučuje konsenzusom, da se tri konstutivna naroda ravnopravna i dva entiteta i da mehanizam odlučivanja mora da prati takvu strukturu u svim organima, pa i u Ustavnom sudu.

    • Međutim, oni su to isključili svojim navodnim pravilima i nametnuli da je od devet sudija u tom sudu pet većina, a to su ova dva člana SDA /predsjednik i potpredsjednik SDA koji su postali sudije Ustavnog suda u različitim vremenima/, te stranci koji su od stranog faktora motivisani da djeluju zajedno. Nije teško utvrditi koliko je odluka doneseno preglasavanjem prema principu dva sudija muslimana i tri stranca koje su nametane po različitim osnovama – rekao je Dodik.

    On je istakao da se oni uzdaju u odredbu koja govori da je nesprovođenje odluka Ustavnog suda krivično djelo i pokušavaju da se komforno ponašaju, očekujući da će iza toga stupiti na scenu organi koji će svakog onog ko drži do ustavnosti, do zdravog razuma, pravičnosti, Republike Srpske i odbrane njenog prava – strpati u zatvor na dugogodišnje kazne.

    • Zato sada vidimo histeriju u Federaciji koja poziva da se svi mi zatvorimo, procesuiramo, a pogotovo ja, jer otkuda meni pravo da se ja suprotstavljam – istakao je Dodik.

    U takvim okolnostima, pojasnio je on, Ustavni sud je donio pravila koja su samo njima bila dovoljna i sam ih je nametao.

    • Degradio je činjenicu da srpski narod treba da bude prisutan u odlukama, oni su to sveli samo na prisustvo i tako napravili od sudija iz Republike Srpske ikebane u Ustavnom sudu koje nisu uticale na odluke – rekao je Dodik i istakao da gotovo da nema nijedne odluke tog suda u korist Srpske, ne na navijački način, nego kao objektivan pristup rješavanju.

    Ustavni sud BiH saopštio je početkom ove sedmice da je izbrisao odredbu u Pravilu o svom radu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuje najmanje jedan sudija koga je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

    Predstavnici vlasti Republike zatražili su u utorak, 20. juna, da Ustavni sud BiH do sutra ukine tu odluku o izmjeni Pravila ovog suda i vrati je na odluku od prije.

    • Tražimo da do petka u 12.00 časova poništi svoju odluku i vrati je na odluku od prije. Tražimo da donese odluku da neće odlučivati po bilo kojem pitanju ili bilo kojoj proceduri sve dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH – rekao je Dodik nakon sastanka sa predstavnicima institucija Srpske i liderima partija.
  • Čubrilović: Ustavni sud BiH potpuno zloupotrebio svoju poziciju

    Čubrilović: Ustavni sud BiH potpuno zloupotrebio svoju poziciju

    Ustavni sud BiH je odlukom da izbriše odredbu u Pravilu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija koga je izabrala NSRS, potpuno zloupotrijebio svoju poziciju, rekao je gostujući Јutarnjem programu RTRS Nedeljko Čubrilović ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

    Istakao je da Republika Srpska mora da pronalazi pravna rješenja protiv odluke Ustavnog suda.

    • Ako se uđe na ovaj način odlučivanja upitna je imovina Srpske, a onda i Republika Srpska – dodao je on.

    Čubrilović je istakao da je evidentno da se u kontinuitetu Srpskoj otimaju nadležnosti više od dvije decenije.

    • Nekada se to radilo preko visokih predstavnika, a danas preko Ustavnog suda BiH mnogo više. Ova odluka je politička koja ima negativne pravne posljedice i morali smo da damo do znanja da Srpska to neće više moći da trpi – naglasio je Čubrilović.

    Podsjećamo, Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Ustavni sud treba da do sutra do 12 časova ukine odluku kojom je izbrisao odredbu u Pravilu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je juče izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, kojim se propisuje da prestaje obaveza da se u republičkom Službenom glasniku objavljuju propisi i drugi akti koje donosi visoki predstavnik u BiH.

    Usvojeno je i deset zaključaka u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH. Od 61 prisutnog poslanika, za usvajanje prijedloga zakona o izmjeni navedenog zakona glasala su 54 poslanika. Nije bilo glasova protiv i uzdržanih.

  • Šarac: Ustavni sud BiH – Hronologija međunarodnog cinizma i bošnjačkih udara na Srpsku

    Šarac: Ustavni sud BiH – Hronologija međunarodnog cinizma i bošnjačkih udara na Srpsku

    Ustavni sud BiH je za Srbe donosio sporne, a za Bošnjake državotvorne odluke i “gazio” po Republici Srpskoj kada bi se god ukazala prilika, napisao je novinar Gvozden Šarac u kolumni za RTRS.

    Kolumnu prenosimo u cijelosti:

    Mnogo toga rečeno je o Ustavnom sudu BiH, na nešto ću podsjetiti a kasnije nešto i dodati. Znamo da je donosio za Srbe sporne, a za Bošnjake državotvorne odluke, da je “gazio” po Republici Srpskoj kada bi se god ukazala prilika čitaj apelacija, da se pretvorio u substituciju OHR-u, na opštu radost i veselje bošnjačke, političke elite.

    Prvo su Republici Srpskoj “uskratili” pravo na grb, himnu, zastavu, potom su sa tabli i putokaza ali ne iz srca i duše “izbrisali” odrednicu srpsko iz naziva više opština u Republici Srpskoj.

    “Osokoljeni” mlakom reakcijom i blagonaklonošću većine sudija, bošnjački političari idu korak dalje i “udaraju” gdje najviše boli, na Dan Republike. Јavnost zna da su dvojica srpskih sudija Zlatko Knežević i Miodrag Simović bili protiv pokušaja brisanja rođendana Srpske. Nedovoljno, jer troje stranih, bošnjačke i hrvatske sudije donose formalno legitimnu odluku, baziranu na principu većinskog donošenja. Očekivalo je političko Sarajevo, zapadnoevropske i američka ambasada u BiH da će Srbi progutati tu “knedlu” ali avaj. Zvanična Banjaluka i sav narod, od Novog Grada do Trebinja još jače i snažnije poče da ljubi Srpsku i slavi Dan Republike, 9. januara.

    Kako nisu uspjeli da je /Republiku Srpsku/ uruše na identitetskom nivou zbog snažne svijesti onih koji su je stvarali i krvlju odbranili, osmišljen je projekat (a možemo da pretpostavimo i gdje ) da se Srpska učini praznom ljušturom. Opet na “mig” bošnjačkih političara, Ustavni sud BiH ne dozvoljava Srpskoj da svoju zemlju uknjiži na sebe već na BiH.

    Dvojica srpskih sudija su ponovo bila protiv, pitam se koji je smisao da uopšte sjede u tom Sudu kada udruženi Bošnjaci, Hrvati i strane sudije mogu donijeti bilo kakvu odluku koja se tiče Republike Srpske i Srba. Mogu, recimo da nam zabrane da školujemo djecu ako Bošnjaci procjene da je Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju Republike Srpske štetan po njihov nacionalni interes. I da moramo reći, i takva bi odluka bila bi legitimna jer je donio Ustavni sud BiH a njegova se ne poriče, jel tako?

    Da smo u normalnoj i naprednoj državi, naseljenoj samo jednim istinoljubivim narodom, koji je iznjedrio “pravne veličine” dostojne Ustavnog suda koji ne mora da vodi računa o nečijem nacionalnom ponosu, e tada ne bih trošio ni riječi na odluke Ustavnog suda BiH. Ali, prosto nije tako. Em, živimo u haotičnoj nazovi državi, em je nastanjuju tri, a ne jedan narod plus “preostali”, em u Ustavnom sudu sjede “pravne veličine” koje su zanat “pekle” u vodećoj stranci u Bošnjaka.

    Da, nije tajna da su Mirsad Ćeman i Seada Palavrić, do imenovanja u Ustavni sud bili “vedete” SDA kao poslanici u PS BiH i javni promoteri ideja partije koja zamišlja BiH bez Republike Srpske. E tu dolazimo do dodatka priči o Ustavnom sudu.

    Seadu Palavrić upoznao sam, službeno dok je još bila visoka zvaničnica SDA. Godina je 2002-ga, kao novinar BHRT-a radio sam temu o mogućoj demilitarizaciji BiH, ideji koju je tada promovisao SNSD. Tražio sam reakciju. U SDA su rekli da će mi sagovornik biti gospođa Palavrić. Izjavu smo snimali u prostorijama te stranke. Nakon upoznavanja, snimatelj, (neću mu navoditi ime da ne bi imao neprijatnosti) pitao je Seadu Palavrić šta misli o ideji demilitarizacije. Pamtim šta je rekla …Dragi …(ime snimatelja) mi na to ne smijemo nipošto da pristanemo. Hrvati imaju Hrvatsku, Srbi Srbiju,a mi ne smijemo ostati bez vojske, pa znaš…(ime snimatelja) šta su nam uradili “papci” s brda u proteklom ratu, mi bez pušaka ne smijemo ostati. Kraj citata.

    Moj kolega snimatelj, inače čovjek vedrog duha i sklon šali, dobacio je Seadi i rukom pokazao u pravcu mene…eto ti jednog papka s brda , sjedi preko puta Tebe. Majko mila, kako je u tim trenucima mijenjala boju lica, zacrveni se pa ublijedi. Pokušavam da je smirim jer vidim ženi loše, kažem da se ne obazirem na to što je rekla, da smo došli da snimimo izjavu i da ćemo to uraditi. A u sebi zadržim zahvalnost Seadi što se u neznanju, valjda misleći da samo Bošnjaci rade na državnoj TV, “ogolila” i priznala šta njena stranka zapravo misli o Srbima i Republici Srpskoj. Događaj ili preciznije novinarsku anegdotu nisam, niti ću zaboraviti. Nisam imao namjeru da je ističem da Seada Palavrić danas ne dijeli pravdu, učestvuje u donošenju odluka koje utiču na svačiji život u BiH, indirektno.

    Sve se desilo kao što napisah 2002. godine. Seada Palavrić tada je bila visoka zvaničnica SDA, o Srbima govorila je kao “papcima sa brda”, a njeno iskreno kazivanje o potrebi postojanja vojske za Bošnjake nije daleko od izjave Bakira Izetbegovića ..oružje za ne daj Bože. Danas, Seada Palavrić, sa kolegom Mirsadom Ćemanom sjedi u Ustavnom sudu BiH, o Srbima govori kroz odluke kojima nam je oduzet grb, zastava, himna pa i Dan Republike, učestvovala je i u odluci o preknjižavanju zemljišta u Srpskoj na BiH.

    Ima li razlike između Seade, visokog zvaničnika SDA i Seade obučene u sudijsku togu? Ima, itekako. Seada SDA skoro 20 godina je mlađa od imenjakinje u Ustavnom sudu. A za isti taj period “bogatiji” smo za iskustvo sinhronizovanog djelovanja SDA i US BiH prema Republici Srpskoj. Pametnom dovoljno.

    Ako kojim slučajem neustavnim ocjene i ovo moje skromno pisanije, nije neka šteta. Neće biti ni prva, a ni posljednja odluka Ustavnog suda BiH koja se ne provodi, a to je već problem onih koji donose takve odluke a ne srpskog naroda kojem jedan Moldavac, Makedonka, Italijan te po dvoje Bošnjaka i Hrvata pokušavaju da oduzmu identitet i tapiju da žive na svome u BiH.

  • Blagojević: Ustavni sud BiH sistematski vrši diskriminaciju Republike Srpske

    Ustavni sud BiH sistematski vrši diskriminaciju Republike Srpske i njegovo ponašanje je neustavno, rekao je u Јutarnjem programu RTRS Milan Blagojević savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Oni ne samo da su pokazali da krše Ustav BiH, nego oni ne poštuju ni sopstvena pravila – poručio je Blagojević.

    Blagojević je istakao da je u ponedjeljak, kada je na snazi još bio član 39 Pravila Ustavnog suda BiH koji propisuje da se sjednica ne može održati, već odgoditi ako joj ne prisustvuju najmanje trojica sudija iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija iz Republike Srpske.

    • U članu 42 oni su sebi propisali da to odlaganje ne može trajati duže od šest mjeseci, i da onda ponovo zakazuju sjednicu – kaže Blagojević.

    Međutim, dodaje Blagojević i podsjeća, da ako nema najmanje jednog sudije iz Republike Srpske, a radi se o neopravdanom razlogu njegovog izostanka, tek tada se može održati plenarna sjednica i tada na njoj mogu donijeti odluku o izmjenama pravila Ustavnog suda BiH – rekao je Blagojević.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH izbrisao je odredbu u Pravilu ovog suda o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

  • Dodik: Do petka do 12 časova Ustavni sud da ukine odluku

    Dodik: Do petka do 12 časova Ustavni sud da ukine odluku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Ustavni sud treba da do petka do 12 časova ukine odluku kojom je izbrisao odredbu u Pravilu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija.

    stakao je da će zakazati posebnu sjednicu NSRS u utorak 27. juna, na kojoj će se donijeti, kako kaže, zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na prostoru Srpske.

    • Mi taj zakon već imamo izrađen i lako ćemo ga donijeti – naveo je Dodik.

    Istakao je da Republika Srpske zahtjeva da se donese odluka da se neće odlučivati o bilo kom pitanju ili bilo kojoj proceduri sve dok se ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH.

    Ukoliko to ne bude do petka u 12.00 časova, Dodik je rekao da su učesnici današnjeg sastanka dogovorili da će predsjednik zatražiti savjetodavno mišljenje Ustavnog suda Srpske o nastaloj situaciji i položaju Srpske i svojim savjetodavnim pravnim mišljenjem preporučiti pravno ponašanje.

    Istakao je da je odluka Ustavnog suda BiH i izmjeni Pravila o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija dio podmuklog plana uništavanja Republike Srpske.

    Istakao je da Ustavni sud nema dobre namjere prema Srpskoj i ruši odluke o konstitutivnosti naroda

    • Ustavni sud se ponaša bahato i antisrpski. Smatramo da je ovo antiustavno i antidejtonsko ponašanje Ustavnog suda BiH – naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da će se političkim sredstvima zaštititi prava.

    • To ne znači izlazak iz BiH već povratak na Dejtonski mirvni sporazum. Sve činimo sa direktnim uvjerenjem, jer sve što se radi je priča da se Republici Srpskoj otme imovina, a bez imovine nema Republike Srpske – naveo je Dodik.

    On je rekao da je dogovoreno da će ukoliko se ova situacija ne raščisti da će biti odlučni, te da je razgovarano o tome da Vlada pripremi odluke o isplati plata zaposlenim u institucijama BiH.

    Sastanku su prisustvovali srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i premijer Srpske Radovan Višković, te ministri u Vladi Srpske.

    Pozivu su se odazvali predsjednici stranaka koje čine vladajuću koaliciju u Srpskoj lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, Socijalističke partije Petar Đokić, Narodne partije Srpske Darko Banjac, Demosa Nedeljko Čubrilović, Socijalističke partije Srpske Goran Selak i Narodnog demokratskog pokreta Bojan Šapurić.

    Predstavnici opozicije se nisu odazvali na sastanak.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH saopštio je juče da je izbrisao odredbu u Pravilu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija koga je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.