VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • Dodik mijenja priču o Ustavnom sudu BiH

    Ako bi, umjesto troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, Predstavnički dom BiH birao troje domaćih, od kojih je jedan iz Srpske, to ne bi bio prenos nadležnosti, jer ni do sada to nije bila nadležnost RS.

    Ovo za Srpskainfo kaže advokat i poslanik u Predstavničkom domu BiH Milan Petković, u kontekstu rasprave koja se povela u javnosti nakon što je lider SNSD Milorad Dodik predložio da PS BiH bira sudije, a ne parlamenti entiteta, kako je ranije traženo.

    Procedura
    Petković kaže da takvo eventualno rješenje ne bi bilo u suprotnosti s Ustavom i važećim zakonima.

    Ovo za Srpskainfo kaže advokat i poslanik u Predstavničkom domu BiH Milan Petković, u kontekstu rasprave koja se povela u javnosti nakon što je lider SNSD Milorad Dodik predložio da PS BiH bira sudije, a ne parlamenti entiteta, kako je ranije traženo.

    Procedura
    Petković kaže da takvo eventualno rješenje ne bi bilo u suprotnosti s Ustavom i važećim zakonima.

    – Dakle, procedura je takva da se u oba doma PS BiH donese zakon o Ustavnom sudu BiH, u njemu se prepiše odredba Ustava da dva člana bira NSRS, četiri Predstavnički dom FBiH, a da troje sudija bira, na primjer, Predstavnički dom. Teoretski, zakonom se može definisati da se te sudije biraju i u nekim drugim organima ili institucijama, imajući u vidu da je to do sada radio predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Prema sadašnjim političkim odnosima u BiH i ustavnom uređenju, najlogičnije rješenje bilo bi izbor tih sudija u Predstavničkom domu. S tim da treba definisati ko predlaže te sudije, na koji način i da li će se birati iz određenih nacionalnih kvota i ostalih – kaže Petković.

    Nekad moglo, sada ne
    Podsjećamo, u Ustavu BiH piše da NSRS bira dvoje sudija, pa se postavlja pitanje da li bi mogla da bira i trećeg, bez izmjene Ustava. S druge strane, u zakonu koji su u PS BiH 2015. zajedno predložili SNSD i SDS pisalo je da Narodna skupština RS bira troje sudija (sadašnjih dvoje plus jednog umjesto stranca), a Predstavnički dom Parlamenta FBiH šest. Iz jednog naroda može da bude najviše troje sudija. Ista odredba je prepisana i u zakon koji je u Domu naroda BiH nedavno predložio delegat SDS Želimir Nešković. Kako je „moglo“ tada, a sada ne?

    Zbog toga Nešković kaže da nije u redu prijedlog da PS BiH bira domaće umesto stranih sudija.

    – Bilo bi prihvatljivo da NSRS bira predstavnike iz reda srpskog naroda, a da Predstavnički dom FBiH bira šest sudija, kako smo i predložili u zakonu. To su predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ali, ako prijedlog SDS uopšte nije prihvatljiv, vjerujem da možda Hrvati mogu naći neki način da autentični predstavnici hrvatskog naroda budu zastupljeni na adekvatan način. Mislim da je naš prijedlog prihvatljiviji. Čak je i SNSD, zajedno s nama, predlagao takav model. Ne znam šta se desilo u međuvremenu pa da imamo situaciju da Dodik predlaže da trojicu sudija bira PS BiH – kaže Nešković za Srpskainfo.

    Dogovor s Čovićem?
    Podsjećamo, lider SNSD i predsjednik RS Milorad Dodik, nakon posljednjeg sastanka koalicije na nivou BiH rekao je da treba izraditi zakon kao bi se zamijenilo učešće stranih sudija tako što se biraju kao i do sada dva iz RS, četiri iz FBiH, a „ova tri, koja ne bi bili stranci, birala bi Parlamentarna skupština“.

    – Mislim da je to dovoljno kredibilno. Ostalo je da partneri u FBiH izuče. Vjerujem da ovo nije nova konstrukcija i da će biti prihvaćeno – naveo je Dodik.

    Nezvanično, kompromisni prijedlog rezultat je dogovora s liderom HDZ BiH Draganom Čovićem kome nikako ne odgovara da se još dvoje sudija bira u Predstavničkom domu FBiH, jer tamo nema snagu da utiče na izbor hrvatskog sudije. Ipak, još smo daleko od rešenja ovog problema.

    Sve se desilo isti dan kada je Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora u BiH zaključilo da treba usvojiti zakon o sudovima BiH, ali i propise koji se odnose na Ustavni sud BiH u cilju reforme Ustavnog suda i regulisanja statusa međunarodnih sudija.

  • Stevandić: Srpska će se odbraniti od ugnjetavanja Ustavnog suda BiH

    Stevandić: Srpska će se odbraniti od ugnjetavanja Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Ustavni sud BiH najnovijim odlukama ugnjetava Srpsku u smislu tvrđenja da Zakon o tehničkim propisima Srpske nije u saglasnosti sa članom Ustava BiH, kao i na planu osporavanja pojedinih članova Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske.

    • A, onaj koji je ugnjetavan uvijek ima pravo i obavezu da se brani. Dakle, reakcije Republike Srpske biće dozvoljene u skladu sa međunarodnim i drugim propisima – rekao je Srni Stevandić, komentarišući odluke Ustavnog suda BiH.

    Ustavni sud BiH donio je odluku u kojoj tvrdi da Zakon o tehničkim propisima Republike Srpske nije u saglasnosti sa članom Ustava BiH koji se odnosi na pravni poredak i nadležnosti institucija, a osporio je i pojedine članove Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske.

    Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o tehničkim propisima Republike Srpske podnio je Šefik DŽaferović kada je bio član Predsjedništva BiH.

    Ustavni sud je juče na sjednici utvrdio da nije u skladu sa Ustavom BiH član Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske u kojem je navedeno da Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske predstavlja Republiku na međunarodnim konferencijama, skupovima, međunarodnim organizacijama i udruženjima u okviru svoje nadležnosti i da Agencija sarađuje sa međunarodnim organima, tijelima i institucijama nadležnim za visoko obrazovanje i obezbjeđenje kvaliteta.

    Prema istom zahtjevu koji je 2021. godine podnijelo sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske, Ustavni sud je donio ocjenu da u skladu sa Ustavom BiH nije ni član osam Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske u tačkama koje se odnose na nadležnost Agencije.

  • Ustavni sud BiH zahtjevu DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o tehničkim propisima Srpske

    Ustavni sud BiH zahtjevu DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o tehničkim propisima Srpske

    Na dvodnevnoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, koja počinje danas, naći će se zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o tehničkim propisima Republike Srpske koji je podnio Šefik DŽaferović kada je bio član Predsjedništva BiH.

    Zahtjev se odnosi na neusklađenosti odredaba osporavanog zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na uspostavljanje jedinstvenog tržišta na cijeloj teritoriji BiH, ljudska prava i osnovne slobode, međunarodne standarde i nediskriminaciju.

    U DŽaferovićevom zahtjevu se, između ostalog, ocjenjuje da je Zakon o tehničkim propisima Republike Srpske “u suprotnosti sa Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti”, te da se “njime uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture kvaliteta”.

    U dnevni red je uvršten i zahtjev koji je 2021. godine podnijelo sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske, navodi se na sajtu Ustavnog suda BiH.

    Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za ustavna pitanja zatražio je tada da Ustavni sud BiH kao neosnovane odbije zahtjeve Kluba Bošnjaka za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Republike Srpske.

    Oni su naglasili da Vijeće naroda Republike Srpske nije poseban dom Narodne skupštine, te da delegati u tom tijelu nemaju aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona.

  • Košarac: Zakoni o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama moraju ići u proceduru

    Košarac: Zakoni o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama moraju ići u proceduru

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da će na današnjoj sjednici Savjeta zatražiti informaciju o statusu SNSD-ovih prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama.

    On je najavio i da će Savjetu ministara predstaviti zaključak o odbacivanju odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Kovačević”, te inicijativu o pristupanju BiH uniji BRIKS.

    Govoreći o SNSD-ovim prijedlozima, Košarac je za Srnu rekao da zakoni o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama moraju ići u proceduru paralelno sa Zakonom o Sudu BiH i ostalim pitanjima iz 14 prioriteta, u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske.

    • To je naš politički stav, to je politika predsjednika Milorada Dodika i politika institucija Srpske. Insistiramo na tome da zakoni o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama budu usvojeni u što skorijem vremenskom roku – naglasio je Košarac.

    Zbog toga će, kako je istakao Košrac, danas od ministra pravde u Savjetu ministara Davora Bunoze tražiti potpunu informaciju o tome u kojoj fazi je radna grupa za pravosuđe po pitanju dva predložena zakona.

    Košarac je podsjetio da su oba zakona predstavljena na prošloj sjednici Savjeta ministara, nakon čega su dostavljeni radnoj grupi za pravosuđe, na čijem čelu je ministar pravde.

    On je dodao da je od izuzetno velike važnosti da oba zakona u najkraćem roku dođu na dnevni red Savjeta ministara, a potpom i u proceduru u Parlamentarnu skupštinu BiH.

    • SNSD i Republika Srpska su ponudili rješenje. Vodimo odgovornu nacionalnu politiku i znamo šta su nam prioriteti u zaštiti interesa Republike Srpske. Od toga nećemo odstupiti ni milimetar i to treba da bude jasno partnerima na zajedničkom nivou – poručio je Košarac.

    Komentarišući optužbe opozicije da je SNSD prekršio zaključke Narodne skupštine Republike Srpske i da se bavi političkom trgovinom, Košarac je naveo da se radi o besmislenim i lažnim tvrdnjama radi zamajavanja javnosti.

    • Ne znam da li je uopšte potrebno trošiti riječi na isprazne populističke priče istih opozicionih aktera koji su iz skupštinskih klupa bježali glavom bez obzira uvijek kada je trebalo odlučivati o važnim nacionalnim pitanjima – dodao je Košarac.

    Kada je riječ o odluci Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Kovačević”, Košarac je ponovio da je ovakva odluka nesprovodiva, te da predstavlja grubi nasrtaj na ustavni poredak i Dejtonski mirovni sporazum.

    • Danas ću predložiti da Savjet ministara usvoji zaključak kojim se odbacuje presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević – najavio je Košarac.

    On je istakao i da će danas predložiti kolegama da Savjet ministara razmotri inicijativu o pristupanju BiH BRIKS-u, uniji koju su osnovali Brazil, Rusija, Indija, Kina i Јužna Afrika.

    Košarac je naveo da potencijalno članstvo u BRIKS-u ne isključuje članstvo u EU, ali da sasvim sigurno nije politički uslovljeno, što je, nažalost, praksa EU u odnosu prema BiH.

    • Zašto ne bismo otvorili diskusiju o članstvu u BRIKS-u, uniji naših prijateljskih zemalja koje promovišu ekonomsku saradnju i politički dijalog. Činjenica je da ova unija ima sve važniju ulogu u globalnim okvirima, ali i da su brojne zemlje pokazale zainteresovanost za pristup ovoj organizaciji. Takve inicijative odnedavno se mogu čuti i u Srbiji. Ne postoji razlog zašto ne bismo otvoreno razgovarali, te razmotrili mogućnosti i perspektive eventualnog članstva BiH u ovoj međunarodnoj uniji – rekao je Košarac.
  • Ustavni sud Srpske o izmjenama Krivičnog zakonika

    Ustavni sud Srpske o izmjenama Krivičnog zakonika

    Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske utvrdilo je da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa u Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Zahtjev Kluba Bošnjaka, kako je navedeno, ne sadrži pravnu argumentaciju u smislu relevantnih normi i garancija Ustava Republike Srpske o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.

  • Stevandić: Ustavni sud pravi unitarnu BiH koja ne može da postoji

    Stevandić: Ustavni sud pravi unitarnu BiH koja ne može da postoji

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da se Ustavni sud BiH bavi pravljenjem unitarne BiH, a ne zaštitom prava, dodajući da to znači da takva BiH ne može da postoji.

    “Ili nema BiH ili ovaj Ustavni sud mora da se mijenja i u njemu da budu domaće sudije sa domaćim pravilima”, istakao je Stevandić komentarišući jučerašnje odbijanje prijedloga sudije Zlatka Kneževića da Ustavni sud BiH raspravlja o poništenju odluke o izmjeni Pravila ovog suda.

    On je naveo da je potpuno jasno da se Ustavni sud BiH bavi doprinosom eskalaciji, te da su namjerno zakazivali sjednicu o izmjeni Pravila tog suda kada sudija Knežević nije bio prisutan.

    “Upravo im je bila namjera ne da mi imamo Srbe u Ustavnom sudu, nego da i oni koji ne mogu da odlučuju ne mogu da budu ni prisutni. Ovdje se radi o potpunom unitarističkom konceptu”, rekao je Stevandić.

    Ustavni sud BiH juče je razriješio Zlatka Kneževića dužnosti sudije/potpredsjednika prije isteka vremena na koje je izabran, a na sjednici je odbijen prijedlog Kneževića da se raspravlja o poništenju odluke o izmjeni Pravila ovog suda.

  • Prihvaćen Kneževićev zahtjev za penzionisanje, odbijena rasprava o članu 39

    Prihvaćen Kneževićev zahtjev za penzionisanje, odbijena rasprava o članu 39

    Prihvaćen je zahtjev Zlatka Kneževića, sudije i potpredsjednika Ustavnog suda BiH, da ode u prijevremenu penziju, saznaju “Nezavisne novine”.

    Istovremeno, odbijen je njegov zahtjev da se na dnevni red sjednice uvrsti rasprava o članu 39 Pravila o radu Ustavnog suda BiH, koji je ova pravosudna institucija obrisala, a koji je glasio da se sjednice ne mogu održavati bez plenuma, odnosno ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

    Knežević je, podsjetimo, obavijestio predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) da će podnijeti zahtjev za prijevremeno penzionisanje sa 31. decembrom ove godine, kada stiče prvi uslov za to.

    S druge strane, famozni član 39 kaže da se sjednica Ustavnog suda održava ako je prisutno najmanje troje sudija iz FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je birala Narodna skupština RS.

    Odluka Suda da izbaci taj član izazvala je lavinu nezadovoljstva u Srpskoj, pa je tako Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a kojim se nalaže da se sve dalje odluke i propisi Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske.

  • Rusija u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH

    Rusija u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH

    Donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez učešća Srba ili bilo kojeg drugog državotvornog naroda BiH put je koji vodi ka uništavanju dejtonske strukture i, što je posebno opasno, ka potencijalnom sukobu, izjavio je portparol stalne misije Rusije pri UN Fjodor Stržižovski.
    – Rusija je danas u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH. Usljed provokativnih promjena pravila njegovog rada, Republika Srpska je isključena iz procesa donošenja odluka. Nastavak rada trojice stranih sudija u ustavnom sudu su anahronizam – rekao je Stržižovski.

    Kako je istakao, nastavak rada trojice stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je anahronizam.

    – Svi ti koraci uklapaju se u politiku zapadnih zemalja da održe stanje protektorata u BiH, između ostalog i preko nelegitimnog Kristijana Šmita koji nije dobio odobrenje SB UN. Međutim, uvjereni smo da narodi BiH imaju pravo da sami, bez spoljne kontrole, dogovaraju budući vektor razvoja svoje zemlje na osnovu međusobnog poštovanja i tražeći kompromise – poručio je ruski diplomata.

  • Cvijanović: Strane sudije i OHR da odu iz BiH

    Cvijanović: Strane sudije i OHR da odu iz BiH

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je večeras da spoljnopolitički cilj jeste EU, te da na evropskom putu i planu ispunjavanja 14 prioriteta za članstvo u EU iz Ustavnog suda BiH treba da odu strane sudije, kao i OHR.

    Cvijanovićeva je rekla da je evropski put prirodna stvar jer su spoljnotrgovinski partneri BiH zemlje članice EU, dok su ovdašnji poslovi vezani za poslove sa EU.

    Poručila je da tu nema nikakvog spora i dileme i da u okviru 14 prioriteta postoje dvije stvari koje treba eliminisati kao problem i riješiti ih prioritetno jer predstavljaju uzrok kriza u BiH.

    • To su troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, ako hoćemo da smo suvereni i da vjerujemo da pravimo kredibilne institucije kojima će građani vjerovati. Dakle, to svakako mora biti vlasništvo domaćih ljudi, bez intervencije te vrste da tamo sjede troje stranih sudija a za koje pouzdano znam da se uopšte ne bave materijom. Oni slušaju diktat. Veliki je broj odluka za koje su glasali dvoje bošnjačkih sudija i troje stranih. Mnoge problematične odluke donesene na taj način – rekla je Cvijanovićeva, dodajući da je druga remetilačka stvar na evropskom putu OHR i nelegitimni visoki predstavnici.
  • Dodik: Narodna skupštine donijeće odluke o Ustavnom sudu BiH koje će se poštovati

    Dodik: Narodna skupštine donijeće odluke o Ustavnom sudu BiH koje će se poštovati

    Narodna skupština Srpske donijeti odluke o Ustavnom sudu BiH koje će se poštovati i Republika Srpska biće zaštićena, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Zloupotrebljen je čitav proces dejtonskog odlučivanja u Ustavnom sudu koji je izbjegao da kroz svoje odlučivanje apsolutno provuče ono što piše u Ustavu, a to je da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da se u njoj odlučuje konsenzusom. Oni su to izbjegli i u Ustavnom sudu promovisali odlučivanje putem proste većine, što je podrazumijevalo da tri stranaca koje imenuju i dva muslimana, Mirsad Ćeman koji je bio predsjednik SDA i zamjenjivao Aliju Izetbegovića, i Seada Palavrić, koja je sa funkcije potpredsjednika SDA otišla u Ustavni sud, donose odluke koje bismo mi morali zbog nekog apstraktnog pozivanja na Dejtonski sporazum da poštujemo – naglasio je Dodik.

    Dodik je dodao da je sve upereno na to da se Republika Srpska razgradi i da je ranije zbog konstelacije odnosa koji su bili veoma složeni i teški, Republika Srpska imala problem da reaguje, a da je sada okupljena i jedinstvena.

    • Mi ćemo donijeti naše odluke. Ukoliko ne budu uvažavali Republiku Srpsku, naravno da nema ni BiH. Šta god oni mislili, mogu da prijete koliko hoće, hapšenjima i ne znam ni ja čime, to im je znak nemoći da to urade, nikoga iz rukovodstva Republike Srpske neće uhapsiti zato što brani Republiku Srpsku. Nama nije na pameti nasilje, mi hoćemo političku borbu – istakao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je poručio da politička borba podrazumijeva odlučivanje u institucijama sistema, u parlamantu Republike Srpske.

    • Sad njima najviše smeta parlament Republike Srpske jer će on donijeti odluke koje će se ovaj put poštovati – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da ima dosta onih koji smatraju da ranije odluke nisu sprovedene, ili nešto slično.

    • Važno je i treba reći da su ranije odluke i zaključci doneseni, da oni tu stoje, da nije promijenjena suština, ali da se uvijek zbog nekih okolnosti moralo ili trebalo biti pametan, politički odložiti ili sačekati. Da smo krenuli prošle godine, kada je krenula ruska vojna operacija da bilo šta provodimo, Republika Srpska bi imala ogroman problem – rekao je Dodik.

    On je dodao da je zato bilo politički racionalno zaustaviti se i stati, a da je sada drugo vrijeme.

    • Mi ćemo izučiti sve izazove koji stoje na tom planu i učinićemo sve da zaštitimo Republiku Srpsku, a to je vezano i za ovaj koridor. Da ne bi žrtve bile bezmislene, onda moramo da se borimo za Republiku Srpsku, a borba je ovo što mi danas radimo – istakao je Dodik.