VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • Ono što je moglo 320 puta sada odjednom ne može: Kako je Ustavni sud BiH problematizovao koncesije u Srpskoj

    Ono što je moglo 320 puta sada odjednom ne može: Kako je Ustavni sud BiH problematizovao koncesije u Srpskoj

    Mnogo je nejasnoća u politizaciji koncesija za gradnju hidroelektrana na Drini, u Republici Srpskoj, ali je jedno sigurno: Ustavni sud BiH u naredna tri mjeseca neće zabranjivati gradnju „Buk Bijele“ za koju je kamen temeljac postavljen u maju ove godine. Neizvjesno je šta će se desiti nakon toga.

    Naime, 24 poslanika iz Federacije u Predstavničkom domu BiH u apelaciji Ustavnom sudu BiH tražili su, između ostalog, da bude donesena privremena mjera kojom bi bilo zabranjeno postupanje po aktima na osnovu kojih je započela gradnja hidroelektrane.

    U prevodu, da se zaustavi gradnja HE „Buk Bijela“, prve od tri planirane u gornjem toku Drine, koje zajedno grade elektroprivrede RS i Srbije. Koncesija je dodijeljena putem pregovaračkog postupka.

    Međutim, Ustavni sud BiH je naveo da se u naredna tri mjeseca odlaže postupak po zahtjevu 24 poslanika. To je rok koji je sud, prije konačne odluke, dao Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije za koncesije riješi sporna pitanja između BiH i Srpske, te da ovaj sud obavijesti o ishodu.

    Ali, bez obzira na to, Ustavni sud BiH je podigao prašinu u BiH kada je prije nekoliko dana donio djelimičnu odluku u kojoj je potvrdio da ipak postoji spor između BiH i RS u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje. Poslanici iz FBiH, mahom Bošnjaci, smatraju da je koncesiju mogla da dodijeli samo BiH, a nikako Republika Srpska.

    Oni zastupaju stav da „entiteti nemaju pravo upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, a što uključuje i uspostavljanje koncesije na državnoj imovini“, bez obzira što je RS do sada dodijelila bar 320 koncesija, a kantoni u FBiH najmanje 240 (to je podatak iz odgovora Srpske Ustavnom sudu BiH).


    S druge strane, činjenica je da je tok Drine kod Foče, na kome su dodijeljene koncesije, u potpunosti na teritoriji RS i nikada do sada se nije desilo da se u takve situacije uplitala Komisija za koncesije BiH, koja godinama ne radi – ništa. Osim toga, članovima te komisije je davno istekao mandat i u toku je izbor novih. Ipak, Ustavni sud BiH pronašao je član Zakona o koncesijama BiH koji govori o sporovima između BiH i entiteta i pozvao se na njega.

    Milomir Amović, zamjenik predsjednika Komisije za koncesije BiH u tehničkom mandatu, tvrdi da komisija ima dovoljno članova da rješava ovaj spor. Međutim, Amović naglašava da odluka suda još nije stigla i da su za nju saznali iz medija.

    – Koliko vidim, pominje se zajednička komisija, a ona se formira od članova naše i Komisije za koncesije RS. Drugo je pitanje šta se uopšte traži od nas, šta je sporno, da li ustavna nadležnost ili zakonska procedura. To ne znam dok ne pročitamo cijeli spis – kaže Amović za Srpskainfo.

    Na pitanje da li je Komisija za koncesije BiH po zakonu nadležna da rješava ovakve sporove, Amović kaže da nije nadležna za rješavanje ustavnih nadležnosti, jer je to posao Ustavnog suda BiH.
    Milomir Amović


    – Ako je u pitanju zakonska procedura ili spor oko toga, to je već nešto drugo. Tada se može uključiti zajednička komisija – objašnjava Amović.

    Ako je prostor na kome se daje koncesija na teritoriji RS i nema veze sa državnom granicom, postavlja se pitanje da li onda o toj koncesiji odlučuje Komisija za koncesije BiH. Amović je kategoričan: „Naravno da ne treba!

    Mi smo to već u nekim odgovorima naglašavali. Ako se radi čisto (a radi se očigledno) o teritoriji RS, ako tu nije ni blizu granica BiH, to je u nadležnosti RS. Ali, kada je u pitanju zakonska procedura, ko kome daje koncesiju… Ne može vlada vladi davati koncesiju, ako se ne ispoštuje neka zakonska procedura u smislu ko je koncesionar, ko odobrava koncesiju. Taj dio mi je i dalje nepoznat i zato 100 odsto ne mogu da tvrdim ni jedno ni drugo – ograđuje se Amović.

    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH, objašnjava da koncesije po svojoj prirodi predstavljaju davanje na korištenje prirodnih resursa određenom subjektu za određenu vrstu koncesione naknade.

    – Odluka Ustavnog suda, kojom upućuje na Komisiju za koncesije BIH za rješavanje spora između BIH i RS, ustvari predstavlja negaciju ovlaštenja Republike Srpske da raspolaže svojim dobrima, prirodnim resursima, ona u svojoj suštini znači negaciju vlasništva Republike Srpske nad samom sobom, nad svojom teritorijom i imovinom – kaže Tegeltija za Srpskainfo.


    Prema njegovim riječima, ovakva odluka Ustavnog suda predstavlja direktnu negaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojom je određeno da RS pripada 49 odsto teritorije BiH, koja je jasno označena i razgraničena u odnosu na drugi entitet.

    – Ova odluka Ustavnog suda pokušava da prenese centar odlučivanja o Republici Srpskoj u Sarajevo i tako je razvlasti od onih nadležnosti koje ima shodno Dejtonskom sporazumu, te je čin klasične centralizacije BiH suprotno odredbama Dejtonskog sporazuma – zaključuje Tegeltija.

    Nismo uspjeli da dobijemo komentar iz Komisije za koncesije RS.

    Za političare u Srpskoj, bez obzira da li su vlast ili opozicija, odluka Ustavnog suda BiH je neprihvatljiva. Ubijeđeni su da je za sud problem u tome što se posao na Drini radi zajedno sa Srbijom. Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, odmah je odluku nazvao „ujdurmom“ protiv Srpske.


    – Veoma je jasno da su date koncesije za izgradnju hiroelektrana na prostoru Republike Srpske, koji ne dodiruje ni spoljne granice BiH niti je u dodiru s entitetskom linijom – rekao je Dodik.

    Potpredsjednik US i šef pravnog tima te stranke, Milan Petković, smatra da je Ustavni sud još jednom pokazao da je politički, a ne pravni sud. Prema negovim riječima, sve ono što je međunarodna zajednica nekada radila direktno u BiH, sada se radi preko Ustavnog suda BiH.

    – Šta ćemo ako zajednička komisija za koncesije ne donese nikakvu odluku za 90 dana? Da li ćemo tada ući u pravni vakuum – upitao je Petković.

    Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, smatra da je riječ o političkoj odluci, koja je suprotna ustavno-pravnom sistemu BiH.
    Aleksandra Pandurević
    – Komisija za koncesije BiH je od svog nastanka do danas, a to je 16 godina, u svojoj nadležnosti imala svega dvije koncesije na entitetskoj liniji. Sve ostale koncesije su dodijelile entitetske komisije, jer to jeste njihova nadležnost – podsjeća Pandurevićeva.

    Upozorava da je Ustavni sud grubo izašao iz svojih nadležnosti i prekršio Ustav BiH, na koji se pozvao.

  • SDA: Ustavni sud BiH je potvrdio, odluku o koncesijama donosi država, a ne entiteti

    SDA: Ustavni sud BiH je potvrdio, odluku o koncesijama donosi država, a ne entiteti

    Iz SDA su rekli da je odluka Ustavnog suda BiH da naloži Komisiji za koncesije BiH rješavanje spornih pitanja između BiH i entiteta RS o dodjeloi koncesija za izgradnju hidroelektrana na Drini potvrda opravdanosti njihovih stavova i zahtjeva.

    Dodjeljivanje koncesija za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini je, ponavljaju iz SDA, odluka koju donosi država Bosna i Hercegovina, a ne niži nivoi vlasti, kako je i potvrdio UStavni sud BiH.
    “Ukoliko Komisija za koncesije BiH ne riješi spor u roku od tri mjeseca, donošenje konačne odluke ostaje u rukama Ustavnog suda BiH, odnosno države Bosne i Hercegovine, što definitivno osporava tvrdnje o postojanju bilo kakve nadležnosti entiteta za dodjelu koncesija na rijeci Drini”, kažu iz SDA.


    Pozvali su vlast u entitetu RS da poštuje Ustav Bosne i Hercegovine i ustavne nadležnosti državnog nivoa vlasti, te da svoje politike kreira i provodi u ustavnim i zakonskim okvirima.

    “Također pozivamo vlasti susjedne Republike Srbije da poštuju suverenitet i unutrašnje ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, na što se Srbija obavezala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pregovaranje o realizaciji bilo kakvih projekata na rijeci Drini i njihovo zaključivanje može se voditi isključivo sa institucijama države Bosne i Hercegovine”, naglasili su iz SDA.

    Podsjećamo, premijerka Srbije Ana Brnabić je nakon zajedničke sjednice vlada Srbije i Republike Srpske održanoj 17. maja u Banjoj Luci položila kamen temeljac za Hidroelektranu Buk Bijela, čija gradnja je zajednički projekt vrijedan 220 miliona evra.

  • “POLITIČKI, A NE PRAVNI SUD” Petković o odluci Ustavnog suda BiH u vezi sa koncesijom na Drini

    “POLITIČKI, A NE PRAVNI SUD” Petković o odluci Ustavnog suda BiH u vezi sa koncesijom na Drini

    Potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković izjavio je da je Ustavni sud BiH još jednom pokazao da je politički, a ne pravni sud.

    Petković je reagovao povodom odluke tog suda da djelimično proglasi neustavnim sporazum o koncesiji između Srpske i Srbije za gradnju hidroelektrana u gornjem toku Drine.

    – Sve što je međunarodna zajednica nekada radila u BiH, to sada radi Ustavni sud BiH. Nije prihvatljivo da se ugovor o koncesiji vraća Komisiju za koncesije BiH koja nikada nije dodijelila nijednu koncesiju – rekao je Petković.

    Prema njegovim riječima, ovdje se želi onemogućiti gradnja projekta “Buk Bijela” i zbog toga je, u smislu odgovora, potreban konsenzus svih političkih predstavnika u Srpskoj.

    – Nismo čuli nijedan pravni argument za takvu odluku suda, nego samo politički. Građanima je potreban zakon o Ustavnom sudu BiH za suživot i eventualno funkcionisanje BiH. Šta ćemo ako u sljedeća tri mjeseca zajednička komisija za koncesije ne donese nikakvu odluku? Hoćemo li doći u pravni vakuum? Postavlja se pitanje legaliteta i legitimiteta Komisije za koncesije BiH, jer je njenim članovima istekao mandat. Hitno je potreban zakon o Ustavnom sudu i prestanak mandata stranim sudijama u tom sudu – rekao je Petković.

    On je poručio da ne postoji pravna država ako se u Ustavni sud BiH imenuju bivši članovi političkih partija “a svi znamo ko su oni”.

  • Dodik se oglasio o odluci Ustavnog suda o koncesijama

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da sudije Ustavnog suda BiH više rade na raspakivanju BiH nego sve politike u BiH i da je odluka o apelaciji 24 poslanika Parlamentarne skupštine BiH na koncesije za izgradnju hidrelektrana na Drini ujdurma protiv Republike Srpske.

    Veoma je jasno da su na prostoru Republike Srpske koji ne dodiruje ni spoljne granice BiH niti je u dodiru sa entitetskom linijom date koncesije za izgradnju hiroelektrana – rekao je Dodik novinarima u Sarajevu povodom odluke Ustavnog suda BiH da apelaciju poslanika koja se odnosi na izgradnju hidroelektrana na Drini rješava Komisija za koncesije BiH.

    On je podsjetio da je Federacija BiH izdala više od 300 takvih koncesija i da ih niko nije sporio.

    Ja ih neću sporiti nikada jer to pripada Federaciji BiH, ali je odjednom napravljena trivijalna kamuflaža oko toga. Kakva Komisija za koncesije BiH da rješava sporove? – pitao je Dodik.

    Dodik je istakao da “to nigdje ne postoji”.

    – To nije zakonska obaveza, pa ne može biti ni ustavna. Nažalost, ovo što radi Ustavni sud i te navodne sudije više rade na raspakivanju BiH nego svi politički napori – rekao je Dodik.

    Ustavni sud BiH danas je u Sarajevu naložio Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi sa dodjelom koncesija, saznaje Srna u Ustavnom sudu.

  • Dodik: Tužba protiv sudija, ustavni sud politički organ

    Dodik: Tužba protiv sudija, ustavni sud politički organ

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će podnijetu tužbu protiv sudija Ustavnog suda BiH, koji, kako je istakao, stalno dokazuje da je politički organ i da radi neustavno.

    “Pokrenuo sam pitanje zastave, samo da bi se vidjelo da taj ustavni sud ne odlučuje po Ustavu, nego odlučuje po nekim svojim kriterijumima. Nigdje nema dokaza da je Predsjedništvo BiH, za šta je bilo nadležno, potvrdilo odluku o Zakonu u o zastavi i njima to nije bilo dovoljno, što je zakonski i ustavni osnov da Predsjedništvo usvoji zakon o zastavi, a oni su smatrali da to nije potrebno”, rekao je Dodik novinarima u Sarajevu.

    On je naglasio da je “nepodnošljivo na taj način odnositi se prema samom ustavu, koji treba da brane”.

    Dodik je poručio da će kao član Predsjedništva BiH podnijeti za svakog od tih sudija krivičnu prijavu za kršenje Ustava i zloupotrebu položaja i ovlaštenja, i za strane i domaće sudije.

    “Za domaće, ovdje, a strane, vidjećemo, u zemljama iz kojih dolaze”, rekao je Dodik.

    On je istakao da “ovo nema nikakvog smisla” i da je sve ovo “lakrdija u BiH”.

    “Zakonski uslov je da Zakon o zastavi bude usvojen na parlamanetu i da ga potvrdi Predsjedništvo Bih koje to nikada nije uradilo i oni kažu da je to u redu”, zaključio je Dodik.

    Ustavni sud BiH utvrdio je da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je svojom apelacijom osporio srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u saglasnosti sa Ustavom BiH, saznaje Srna.

  • Dodik o radu Ustavnog suda “Politička alatka u rukama onih koji se kunu u BiH, a čine sve da je ruše”

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska i Srbi više nemaju šta da traže od Ustavnog suda BiH osim da sudije tog suda krivično odgovaraju za kršenje Ustava BiH.

    Dodik je istakao da je Ustavni sud BiH od ustavobranitelja, što im je ustavna obaveza, odavno postao politička alatka u rukama onih koji se kunu u BiH a čine sve da je sruše.

    pitan da prokomentariše odluku Ustavnog suda da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je svojom apelacijom osporio srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH, u saglasnosti sa Ustavom BiH, Dodik je rekao da ne postoji saglasnost Predsjedništva BiH na zastavu BiH, što je propisano Ustavom, te je stoga iole pravno pismenoj osobi jasno da Zakon o zastavi BiH nije u skladu sa Ustavom BiH.

    – Podnoseći apelaciju nisam očekivao da Ustavni sud BiH zaštiti Ustav, jer ga ni do sada nije štitio. Htio sam da na očiglednom primjeru pokažem u koje svrhe se u kontinuitetu koristi Ustavni sud. I ova presuda pokazuje da Ustavni sud BiH radi protiv Ustava BiH i da su gotovo sve presude protivne Ustavom i zakonom zaštićenim interesima Republike Srpske i srpskog naroda – naglasio je Dodik.

  • Ustavni sud BiH odbacio Dodikovu apelaciju o zastavi

    Ustavni sud BiH odbacio Dodikovu apelaciju o zastavi

    Ustavni sud BiH utvrdio je da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je svojom apelacijom osporio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik , u saglasnosti sa Ustavom BiH, potvrđeno je za RTRS u toj instituciji.

    Podsjećamo, Dodik u zahtjevu nije sporio izgled i oblik zastave, niti bilo koju odredbu Zakona o zastavi, već proceduru prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o zastavi 2004. godine, u kojoj je izostala saglasnost Predsjedništva BiH, a koju nalaže član I stav 6 Ustava BiH.

    Međutim iz Ustavnog suda su odgovorili da je osporeni Zakon upravo u saglasnosti sa tim članom.

  • Ustavni sud BiH razmatra Dodikov zahtjev za ocjenu izmjena Zakona o zastavi BiH

    Ustavni sud BiH razmatra Dodikov zahtjev za ocjenu izmjena Zakona o zastavi BiH

    Zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH naći će se na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, koja će početi sutra, najavljeno je iz ovog suda.

    Dodik je 7. novembra 2019. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.

    Ne spori izgled i oblik zastave, već procedure

    U svom zahtjevu Dodik ne spori izgled i oblik zastave, niti bilo koju odredbu Zakona o zastavi, već su mu sporne procedure prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o zastavi iz 2004. godine, kada su one usvojene bez potvrde Predsjedništva BiH.

    U saopćenju se pojašnjava da se u zahtjevu navodi da je Parlamentarna skupština BiH 2004. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, ali da ga nije potvrdilo Predsjedništvo BiH, iz čega proizilazi da nije u skladu s Ustavom BiH, odnosno da prilikom njegovog donošenja nije ispoštovana Ustavom propisana procedura iz citiranog člana jedan, stav šest Ustava BiH.

    “Imajući u vidu navedeno, sve mijenjane i dopunjavane odredbe zakona iz 2004. godine nisu u skladu s Ustavom BiH zato što tekst koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH nije na snazi jer ga nije potvrdilo Predsjedništvo BiH. Slijedom navedenog, tražim da Ustavni sud BiH provede postupak ocjene ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH (Službeni glasnik BiH broj 23/04), koji nije usvojen u skladu sa članom 1.6. Ustava BiH, što dalje podrazumijeva da izmjene zakona iz 2004. godine nisu usvojene”, navedeno je u zahtjevu člana Predsjedništva BiH.

    U zahtjevu se navodi i da se odredbe koje se nalaze u neustavnom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH odnose na određivanje lokacija na kojima se ističe zastava BiH, kao i na novčane kazne zbog njenog neisticanja.

    Član Predsjedništva predložio je Ustavnom sudu BiH da shodno Ustavu i pravilima Ustavnog suda BiH donese odluku prema kojoj navedeni zakon nije u saglasnosti sa članom jedan, stav šest Ustava BiH, zbog čega se on ukida i njegove ukinute odredbe prestaju da važe te da se naloži Parlamentarnoj skupštini BiH da narednog dana od dana objavljivanja odluke pokrene proceduru kojom će zakon biti usklađen s Ustavom BiH.

    Rješavanje spora između BiH i RS

    Na sjednici Ustavnog suda naći će se i zahtjev 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i RS.

    Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan potvrdio je Srni da se ovaj zahtjev 24 zastupnika iz Parlamenta BiH odnosi na odluke, ugovore i rješenja koja je donijela Vlada Republike Srpske za koncesije za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini.

    Na dvodnevnoj sjednici naći će se i druge apelacije, memorandumi o preispitivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i ostala pitanja iz nadležnosti Ustavnog suda BiH.

    Početak sjednice Ustavnog suda BiH zakazan je za sutra u 10:00 sati.

  • Popović: Ustavni sud BiH sračunato ruši Dejton i pravni sistem Srpske

    Popović: Ustavni sud BiH sračunato ruši Dejton i pravni sistem Srpske

    Odluka Ustavnog suda BiH, kojom se poništava ranija presuda Vrhovnog suda Republike Srpske o odbijanju zahtjeva litvanske Ukio banke da joj se prizna 155 miliona KM potraživanja od zvorničke Fabrike glinice Birač u stečaju, nedopustiva je i skandalozna, smatra šef Pravnog tima Fabrike glinice Birač u stečaju Vitomir Popović.

    Popović je ocijenio da takva odluka Ustavnog suda BiH predstavlja direktan udar na ustavno-pravni i ekonomski poredak Republike Srpske, te da zahtijeva hitnu reakciju političkog vrha Srpske.

    • Mislim da je ova odluka Ustavnog suda BiH najveći udar na Dejtonski sporazum od njegovog stupanja na snagu 14. decembra 1995. godine. Ako se tome dodaju odluke Ustavnog suda BiH o perspektivnoj vojnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu, šumama, vodama Republike Srpske itd, jasno je da se Ustavni sud BiH više bavi politikom, nego što treba da se bavi pravom – rekao je Popović.

    Prema njegovim riječima, takav udar na Ustav i na Dejtonsku strukturu BiH nisu imali ni visoki predstavnici od Pedi Ešdauna, pa na ovamo, jer nisu ulazili u neke detalje – dakle, najveći udar na Dejton.

    Popović je naglasio da je, kao sudija Ustavnog suda BiH u prvom sazivu i kao dugogodišnji univerzitetski profesor, ostao na određen način zbunjen činjenicom da Ustavni sud BiH, izlazeći izvan okvira svojih nadležnosti utvrđenim Ustavom BiH koji predstavlja Aneks četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, dakle međunarodnog ugovora, praktično ušao u ono što ne spada u njegovu nadležnost.

    • Pravni sistem u BiH je uspostavljen tako što je pravosuđe zaokruženo i na nivou Republike Srpske i na nivou FBiH, a najviši sud koji se bavi punom jurisdikcijom u Republici Srpskoj je Vrhovni sud Srpske. U skladu sa važećim zakonodavstvom samo ovi sudovi utvrđuju činjenice, provode dokaze, analiziraju i cijene te dokaze i, defakto, meritorno odlučuju o svakom od tih slučajeva, uključujući ovaj predmet koji je bio vezan za Ukio banku – rekao je Popović.

    On je istakao da je na ovakav način Ustavni sud BiH praktično zanemario sve ono na čemu se radilo proteklih osam godina, a to je da su skoro svi ugovori nastali samo za jedan dan, bez održane Skupštine A.D. Birač Zvornik, koja je bila nadređeni organ, da Specijalno tužilaštvo Republike Srpske još vodi istragu protiv određenog broja rukovodilaca iz sadašnjeg sistema Birača i Ukio banke, dodavši da je ovdje riječ o nizu tužbi koje su podnesene radi poništenja ovakvih ugovora.

    Popović je rekao da su, svakako, činjenice i dokaze cijenili i Okružni privredni sud u Bijeljini kao nadležni sud, zatim Viši privredni sud u Banjaluci, a nakon toga u trećem stepenu kroz reviziju i Vrhovni sud Republike Srpske.

    • Otići toliko daleko i kazati da svi ovi sudovi nisu dobro ocijenili dokaze je, najblaže rečeno, nešto što apsolutno dovodi u pitanje rad ovakvog Ustavnog suda BiH. Smatram da će nadležni koji se bave prije svega politikom u okviru Parlamentarne skupštine i institucija Republike Srpske morati da kažu kakav se želi Ustavni sud u BiH – rekao je Popović za Alumina info.

    Ističući da nije sporna činjenica da se Ustavni sud BiH bavi, između ostalog, apelacijom da preispituje da li su odluke sudova i Republike Srpske i FBiH u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i njenim protokolima, Popović smatra da Ustavni sud BiH ne može da ulazi u meritum, jer su jedini meritorni sudovi, u konkretnom slučaju, sudovi Republike Srpske.

    Akademik Popović naglašava da Ustavni sud BiH na veoma perfidan i opasan način izlazi izvan okvira svoje nadležnosti.

    • Ustavni sud BiH nema ta ovlašćenja, on nije ni bivši Savezni sud u nama zajedničkoj državi Jugoslaviji, a nije ni vrhovni sud BiH. Dakle, Ustavni sud BiH na jedan veoma perfidan i opasan način izlazi izvan okvira svoje nadležnosti. On je u konkretnom slučaju tvrdio da postoji povreda prava na pravičan pristup sudu u skladu sa evropskom konvencijom, što apsolutno nije tačno – rekao je Popović.

    Popović smatra da su u konkretnom slučaju sva pravna sredstva u skladu sa domaćom jurisdikcijom iscrpljena, presude su donesene i u prvom i u drugom i u trećem stepenu i da su činjenice utvrđivane u svim ovim postupcima, dokazi cijenjeni onako kako je to moguće da se cijene, što znači da sudije, koje sude, cijene te dokaze, a ne sudije Ustavnog suda BiH.

    Komentarišući sudije koje su učestvovali u donošenju ovakve odluke, Popović naglašava da je sastav Vrhovnog suda Republike Srpske na mnogo višem nivou, nego što je slučaj sa sudijama Ustavnog suda BiH.

    • Uz dužno poštovanje, sastav Vrhovnog suda Republike Srpske je na mnogo višem nivou nego što je Ustavni sud BiH. Ako pogledate biografije, vidjećete da skoro niko od sudija Ustavnog suda BiH nije bio sudija ni osnovnog suda, nije se bavio ni smetanjem posjeda, ni razvodom braka, a kamo li sporovima od nekoliko stotina miliona KM, koji spadaju u najteže sporove i koji su proistekli iz najtežih krivičnih djela – smatra Popović.

    Prema njegovim riječima, legalizovati na ovakav način nešto što nije u skladu sa Ustavom BiH znači izaći izvan kruga svojih ovlašćenja, izvan svoje nadležnosti i ako se tome doda čitav niz drugih odluka, uključujući ovu sa Ukio bankom, i ranije pomenute odluke o vojnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu itd, Ustavni sud BiH sračunato ide u pravcu rušenja Dejtonskog i, naravno, pravnog sistema Republike Srpske.

    • Odluke Ustavnog suda BiH u posljednje vrijeme, pogotovo ova koja se tiče Ukio banke, ruši kompletan pravni poredak Republike Srpske, minimizuje rad sudova u Srpskoj i nameće se kao nekakav vrhovni sud BiH. Meni je žao što sudije iz Republike Srpske učestvuju u radu tog suda, dajući mu time legalitet – rekao je Popović.

    Naglašavajući da Republika Srpska ne treba da da saglasnost na ovakav rad Ustavnog suda BiH, Popović je naglasio da se pravila Ustavnog suda BiH jednostavno mogu protumačiti da ulaze u čitav niz nadležnosti koje nisu predviđene Ustavom BiH, dok nema nijedan organ u BiH koji može da kaže da pravila Ustavnog suda nisu u skladu sa Ustavom BiH.

    Popović smatra da je činjenica da Ustavni sud BiH zanemaruje postojanje Dejtonskog sporazuma, kao međunarodnog ugovora koji jednostavno ne može da bude cijenjen od ovakvog Ustavnog suda kako on to čini.

    • Aneks četiri Opšteg okvirnog sporazma je praktično međunarodni ugovor. To je Ustav BiH i Ustvni sud BiH ima zadatak da štiti Ustav BiH, da poštuje strukturu države onakve kakva je uspostavljena u Dejtonu, da vodi računa o tome da se ona sastoji ili da je čine Republika Srpska i FBiH, sa Brčko distriktom, kao posebnom jedinicom lokalne samouprave, i Ustavni sud BiH ne može da nameće rješenja koja izlaze izvan onog što predstavlja pravni poredak BiH – smatra akademik Popović.

    Govoreći o daljim koracima, Popović je poručio da će Pravni tim Fabrike glinice Birač u stečaju tražiti preispitivanje ovakve odluke Ustavnog suda BiH, s obzirom na to da ona nije zasnovana ni na Ustavu BiH ni na Zakonu, ali da to u mnogome zavisi i od mehanizama kojima će pristupiti Vrhovni sud Republike Srpske.

  • Ustavni sud BiH donio odluku: Bošnjački učenici u Konjević Polju su diskriminiran

    Ustavni sud BiH donio odluku: Bošnjački učenici u Konjević Polju su diskriminiran

    Danas je objavljena odluka Ustavnog suda BiH kojom je poništena presuda Vrhovnog suda RS-a, kojom se negiralo postojanje diskriminacije u pristupu obrazovanju za učenike iz bošnjačke povratničke zajednice u Konjević Polju.

    Odluka se posebno odnosi na obavezu utvrđivanja diskriminacije po pitanju prava na bosanski jezik – kao maternji jezik, a utvrđene su povrede Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    “Osnovni sud u Srebrenici je 20. oktobra 2017. godine usvojio i u cijelosti prihvatio tužbene zahtjeve apelanata – skupine roditelja đaka iz Područne škole Konjević Polje pri Osnovnoj školi “Petar Kočić” u Kravici, kojim je utvrđeno da je tužena strana (osnovna škola i Ministarstvo prosvjete i kulture RS) diskriminirala apelante na jezičkoj i etničkoj osnovi. Diskriminacija se ogledala u uskraćivanju prava na obrazovanje na maternjem bosanskom jeziku, uz pravo da svoj maternji jezik zovu bosanskikm jezikom, pravo da u procesu obrazovanja koriste nastavne udžbenike na bosanskom jeziku te koriste svoj maternji jezik u procesu obrazovanja u pisanoj i verbalnoj formi. Okružni sud u Bijeljini je uvažio žalbu tužene strane, prvostepenu presudu je preinačio tako što je tužbeni zahtjev u cijelosti odbio”, pojašnjava nam Edin Ikanović iz Foruma za saradnju i istraživanja, koji su pratili postupanje Ustavnog suda u ovom predmetu.
    Kako kaže, zatim predmet ide na Vrhovni sud RS-a, gdje je 30. oktobra 2018. godine prijedlog za reviziju odbijen kao neosnovan. Cijeli slučaj onda je otišao pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

    “Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ukinuo presude Vrhovnog suda Republike Srpske od 30. januara 2018. godine te se predmet vraća Vrhovnom sudu, koji je dužan po hitnom postupku donijeti novu odluku u skladu s navednim članovima Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima”, dodaje Ikanović.

    FSI je nedavno objavio publikaciju “Škola za sve”, u okviru koje je utvrđena 21 sporna tačka diskriminacije i isključivanja đaka nevećinskih zajednica u entitetu RS u važećem nastavnom planu i programu.

    “Borba roditelja iz povratničkih zajednica širom RS-a za priznavanje bosanskog jezika i veću uključenost i obrazovanje bez diskriminacije se ovom novom odlukom Ustavnog suda nastavlja, ovog puta, na korak bliže priznanju prava na naziv i korištenje bosanskog jezika”, zaključuje Ikanović.