VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • Evropski sud za ljudska prava imenovao Albanca Ledija Biankua za novog sudiju Ustavnog suda BiH

    Evropski sud za ljudska prava imenovao Albanca Ledija Biankua za novog sudiju Ustavnog suda BiH

    Evropski sud za ljudska prava imenovao je novog stranog sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a prema zvaničnim informacijama to je Albanac Ledi Bianku.

    Iako članovi Predsjedništva BiH do sada nisu mogli postići konsenzus o imenovanju novog stranog sudije te je u protivljenju ovom imenovanju najglasniji bio Milorad Dodik, Evropski sud za ljudska prava ipak je imenovao Biankua na ovu važnu poziciju.

    Predsjedništvo BiH ranije je uputilo dopis prema Evropskom sudu za ljudska prava, u kojem je navelo da zbog blokade člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS nije moguće izvršiti konsultacije o imenovanju novog sudije.

    “Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić dobio je obavijest predsjednika Evropskog suda za ljudska prava Roberta Spana da je za novog međunarodnog sudiju u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine imenovan Ledi Bianku, a u skladu sa članom VI/1.a) Ustava Bosne i Hercegovine”, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.

    Dodik je nedavno kazao da je eventualni novi sudija stranac u Ustavnom sudu BiH Albanac iz Albanije, da je produkt lobiranja “muslimanske” strane iz Sarajeva i da Republika Srpska nema razloga da vjeruje u njegovu objektivnost.

    Ko je Ledi Bianku

    Ledi Bianku je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava i vanredni profesor na Univerzitetu u Strazburu u Francuskoj. Također, Bianku je ranije obavljao i posao člana Venecijanske komisije Vijeća Evrope za demokratizaciju.

    Tokom 2007. godine imenovan je za sudiju Evropskog suda za ljudska prava, a kao član radio je na nekoliko važnih slučajeva vezanih za izbjegličku krizu u Evropi, posljedice globalnog terorizma, ali i probleme nezavisnosti pravosuđa.

    Bio je član sudskih vijeća u Strazburu u ključnim predmetima kao što su Al Skeini protiv Velike Britanije, Gafgen protiv Njemačke, Barbulescu protiv Rumunije i brojnim drugim.

    Također, između 2000. i 2007. godine obavljao je funkciju savjetnika albanskog predsjednika, kao i druge funkcije koje su bile vezane za albansku vladu.

    Albanski parlament 2006. godine izabrao ga je za predsjednika Nacionalnog vijeća za radio i televiziju.

    Osim maternjeg jezika, Bianku poznaje engleski, francuski i italijanski jezik.

  • Ustavni sud BiH odlučio: Republika Srpska i dalje gazduje svojim šumama

    Republika Srpska i dalje gazduje svojim šumama, sve dok ne bude donesen Zakon od državnoj imovini, odlučio je Ustavni sud BiH.

    Sudija Ustavnog suda BiH Mato Tadić rekao je da šumama u Srpskoj nastavlja upravljati onaj koji je to i do sada radio, prenosi RTRS.

    Istakao je da odlukom Ustavnog suda to pitanje mora da riješi Parlamentarna skupština BiH.

    Sud je zaključio da Republika Srpska kao entitet, nema ustavnu nadležnost za rješavanje pitanja državne imovine, dok to ne bude riješeno odgovarajućim zakonom na nivou BiH.

    “Niko neće “fizički” prenijeti zemljište ni šume. Sa njim upravlja ko i sada gazduje. Ovo je složena situacija i moramo voditi računa o Sporazumu o sukcesiji. A tamo nema ni Federacije BiH, ni Republike Srpske. Nivo BiH je obavezan da riješi ko ima pravo na imovinu”, istakao je Tadić na konferenciji za novinare sudija Ustavnog suda BiH.

    On je naglasio da se u predmetima u onom dijelu gdje Ustavni sud BiH utvrdi da je došlo do povrede i da su neke odredbe neustavne, to nakon roka od šest mjeseci briše iz pravnog sistema.

    Nije odgovorio na pitanje novinara da li je neko od sudija u ovom predmetu bio protiv, odnosno da li je izuzeo svoje mišljenje.

    “Prema našim pravilima zabranjeno je iznositi ko je sudija izvjestilac i kako je ko glasao. To možete vidjeti nakon objavljivanja odluke na veb stranici i u Službenom glasniku. Ako ima izuzeto mišljenje ono se objavljuje zajedno sa odlukom i koji sudija je izuzeo. To je standard koji se koristi i kod drugih Ustavnih sudova u svijetu”, naveo je Tadić.

    RTRS saznaje da su dvojica srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH glasali protiv ove odluke.

    Obrazlažući odluku Ustavnog suda BiH kada je u pitanju ocjena ustavnosti Zakona o šumama Republike Srpske, potpredsjednik suda Mirsad Ćeman je rekao da su neustavnim ocijenjeni članovi zakona kojima se vlasništvo nad šumama na području Republike Srpske isključivo tretira vlasništvom Srpske.

    “Ti članovi su ocijenjeni neustavnim sa obrazloženjem da na osnovu dosadašnje sudske prakse, odluka, Zakona o zabrani raspolaganja imovinom i Sporazumom o sukcesiji, svoju nadležnosti ima, prije svega BiH”, rekao je Ćeman.

    On je naveo da je ocijenjeno da Parlamentarna skupština BiH to pitanje treba da uredi zakonom.

    “Onda zavisno od rješenja i kriterijuma koji budu utvrđeni tim zakonom, entiteti ili druge organizacione jedinice i fizička lica mogu imati pravo svojine i nad šumama kao javnim dobrom”, rekao je Ćeman.

    Ćeman kaže da je Ustavni sud BiH zaključio da Parlamentarna skupština BiH pozvana, ovlaštena i obavezna da donese zakon i odredi koji nivoi će imati i koliko vlasništva nad šumama.

    Ustavni sud BiH utvrdio je da pojedine odredbe Zakona o šumama Srpske, nisu u skladu sa Ustavom BiH, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Republike Srpske.

  • Karan: Odluka Ustavnog suda BiH politička

    Karan: Odluka Ustavnog suda BiH politička

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je nova odluka Ustavnog suda BiH, kojom se utvrđuje da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, odnosno one odredbe u kojima se navodi da su šume na području Srpske u njenom vlasništvu, nisu u skladu sa Ustavom BiH, svakako politička i predstavlja nastavak stvaranja atmosfere početka kraja državne zajednice BiH.

    Karan je podsjetio da je Ustav BiH, odnosno Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, jasan u dijelu u kome pobraja nadležnosti zajedničkih organa BiH i u tvrdnji da sve ostale nadležnosti pripadaju entitetima, te da imovina nije navedena kao nadležnost zajedničkih institucija, kao i da je Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđeno da imovina pripada entitetima na čijoj se teritoriji nalazi.

    “Takođe, sporazumom o sukcesiji zemalja nasljednica bivše Jugoslavije predviđena je raspodjela između pravnih sljedbenika bivše SFRJ, a ne ulazi se u područje vlasništva nad podijeljenom imovinom između različitih nivoa uprave unutar zemalja sljedbenica”, naveo je Karan.

    ​On je naglasio da Ustavni sud BiH s ovom odlukom, nastavlja niz u donošenju svojih odluka, kao što su odluka koja se odnosi na Zakon o poljoprivrednom zemljištu, potom i odluka koja se tiče koncesije Hidroelektrane “Buk Bijela” kojima se pokušava na sve načine oduzeti imovina Republici Srpskoj i prenijeti na nivo BiH, odnosno želi se stvoriti unitarna BiH i ukinuti Republika Srpska.

    Profesor Karan je ponovio da BiH nema svoju imovinu.

    ​On je ukazao da se Ustavni sud BiH, umjesto da čuva Ustav BiH, ponovo stavio u ulogu suda koji krši Ustav BiH, oduzima ustavna prava i na samom kraju, uništava državnu zajednicu čiji Ustav bi trebalo da štiti.

    ​”Republika Srpska i građani Republike Srpske nemaju namjeru da odustanu u borbi za očuvanje Republike Srpske, te ovakvu odluku možemo tumačiti samo kao odluku koja će doprinijeti stvaranju još čvršćeg jedinstva i namjere srpskog naroda da svim raspoloživim pravnim sredstvima odgovori na ovakve odluke političkog karaktera i da očuva interese Republike Srpske”, poručio je Karan.

  • “U parlamentu Srpske poništiti sve izvan Ustava i Dejtona”: Oštra reakcija Dodika na odluku Ustavnog suda

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je danas, povodom odluke Ustavnog suda BiH da šume Republike Srpske nisu njeno vlasništvo, pozvao da svi donosioci odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponište sve što je izvan Ustava i Dejtonskog sporazuma.

    “Pozivam sve ljude u Republici Srpskoj da shvate ozbiljnost situacije, a one koji donose odluke da se okupimo i idemo u Narodnu skupštinu Republike Srpske i da sve što je van Ustava poništimo u Republici Srpskoj, da kažemo da hoćemo da prihvatimo dejtonsku BiH”, rekao je Dodik.

    Komentarišući to što je Ustavni sud BiH utvrdio da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom BiH, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Srpske, Dodik je ocijenio da se briselske diplomate uvijek nešto žure i “guraju svoje”.


    “Uvijek su u svim preporukama koje smo imali do sada iz EU, uvijek je to bilo ono što smo mogli da čujemo ranije u Sarajevu da je naznačeno da će baš tako biti i taj zahtjev da nam ispostave. Nemojte vi da nam pravite zemlju. U toj BiH mi nećemo da budemo”, rekao je Dodik.

    On je poručio da Republiku Srpsku ne zanima nikakav visoki predstavnik, pogotovo ovaj koji se lažno predstavlja, koji bi donosio neke odluke.

    “Vidik da danas piše neko pismo kako će nešto da traži. Šta on ima sa platama, šta on im s tim stvarima. Neka to rješava u svojoj zemlji, a ne kod nas”, rekao je Dodik.

  • Petković o odluci Ustavnog suda BiH “Kojim pravnim obrazloženjem se Srpskoj može zabraniti da upravlja šumama?”

    Petković o odluci Ustavnog suda BiH “Kojim pravnim obrazloženjem se Srpskoj može zabraniti da upravlja šumama?”

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je Srni da Srpska od Dejtonskog sporazuma upravlja šumama, te da ne vidi kojim bi pravnim obrazloženjem to pravo moglo da joj se zabrani.Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH da šume Srpske nisu njeno vlasništvo, Petković je istakao da tu nije riječ o kontroli ustavnosti zakona, nego se vrši vrsta lobiranja i pogodovanja određenim interesima.

    Ukonkretnom slučaju se želi vršiti unitarizacija BiH, na taj način da se što više nadležnosti i prava oduzme od Republike Srpske – rekao je Petković.

    On ističe da je očigledno riječ ne samo o pravnom, nego i o političkom nasilju, te da je Ustavni sud BiH već uspostavio neku vrstu odnosa da može biti i zakonodavac i ustavotvorac.

    – To nigdje ni u jednoj zemlji ne postoji. Gledano i sa pravnog i političkog stanovišta, Republika Srpska ne smije odustati od svog prava i mora se boriti do kraja – rekao je Petković.

    Petković smatra da treba ozbiljno shvatiti poziv srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika donosiocima odluka u Narodnoj skupštini Srpske da ponište sve što je izvan Ustava i Dejtonskog sporazuma, jer je Dodik legitimni predstavnik srpskog naroda i Republike Srpske koji štiti njihova prava.

    Ustavni sud BiH utvrdio je da nisu u skladu sa Ustavom BiH pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Srpske.

    – S obzirom na to da je na osnovu ranije prakse iz nekoliko odluka, od kojih je vodeća o statusu državne imovine BiH, Sud je zaključio da Republika Srpska kao entitet u okviru BiH nema ustavnu nadležnost za rješavanje pitanja državne imovine dok se to ne riješi odgovarajućim zakonom na nivou BiH – izjavio je Srni registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.

  • Tegeltija i Pandurevićeva ujedinjeni po ovom pitanju “Neće biti Srpske ako se ne kaže – dosta!”

    Tegeltija i Pandurevićeva ujedinjeni po ovom pitanju “Neće biti Srpske ako se ne kaže – dosta!”

    Članica Glavnog odbora SDS Aleksandra Pandurević i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija, iako članovi opozicije i vlasti ovaj put su ujedinjeni oko interesa Republike Srpske.

    Milan Tegeltija objavio je na svom Tviter nalogu da nije iznenađujuća odluka Ustavnog suda BIH kojom bi da otime teritoriju Republike Srpske, na šta se nadovezala se i Pandurevićeva.

    – Ako nešto znači, Aleksandra i jasmo potpuni istomišljenici po ovim pitanjima. Nakon što nam uzmu zemlju, šume, vode i vazduh, plan je da na kraju kažu “čujte Srbi, ni vaši životi ne pripadaju vama nego BiH, vi ste samo korisnici koliko vam dozvolimo”. Kako već rekoh, samo tako nastavite – napisao je Tegeltija.

    Na ovo se nadovezala Pandurevićeva, prvo potvrdivši da su istomišljenici po ovom pitanju.

    – Potpuni. Jer ovo je biti ili ne biti. Uzeli su rijeke, koncesije, poljoprivredno zemljište, zastavu, grb, himnu. Uzeli su i ono što čak ni Pedi Ešdaun nije. Neće biti ni vlasti ni opozicije, niti Republike Srpske ako se ne kaže da je dosta – navela je Pandurevićeva.

    Ustavni sud BiH utvrdio je da nisu u skladu sa Ustavom BiH pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Srpske.

  • Ustavni sud: Neustavna odredba da su šume vlasništvo Srpske

    Ustavni sud: Neustavna odredba da su šume vlasništvo Srpske

    Ustavni sud BiH utvrdio je da nisu u skladu sa Ustavom BiH pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Srpske.

    “S obzirom na to da je na osnovu ranije prakse iz nekoliko odluka, od kojih je vodeća o statusu državne imovine BiH, Sud je zaključio da Republika Srpska kao entitet u okviru BiH nema ustavnu nadležnost za rješavanje pitanja državne imovine dok se to ne riješi odgovarajućim zakonom na nivou BiH”, izjavio je Srni registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.

    Govoreći o zahtjevu predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije za rješavanje spora između Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara i federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova u predmetu sticanja državljanstva BiH i Federacije BiH (FBiH) pokrenutom prema zahtjevu državljanina Egipta A.G, Mijan je pojasnio da su rješenja ova dva organa bila oprečna.

    On je pojasnio da je federalno Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo zahtjev za prijem u državljanstvo, jer se radi o osobi koja predstavlja opasnost za bezbjednost po BiH, dok je suprotnog mišljenja bilo Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara.

    “Ustavni sud je spor riješio na taj način što je zaključio da je odluka Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova u skladu sa zakonima koji regulišu pitanja državljanstva, a samim tim i sa Ustavom BiH”, naveo je Mijan.

    On je dodao da su na sjednici bile još neke odluke iz apelacione nadležnosti iz ocjene ustavnosti, te da će uskoro biti saopštenje sa sjednice sa više detalja.

  • Ustavni sud BiH danas odlučuje da li je Zakon o šumama Republike Srpske štetan za državu

    Ustavni sud BiH danas odlučuje da li je Zakon o šumama Republike Srpske štetan za državu

    U Mostaru će danas biti održana 123. plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o apelaciji sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti entitetskog Zakona o šumama.

    Apelaciju su 26. februara 2021. godine podnijeli Mihnet Okić, Alija Tabaković, Džemaludin Šabanović, Faruk Đozić, Muris Čirkić, Ahmet Čirkić i Samir Baćevac.

    Delegati u Vijeću naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda u više navrata su upozorili da je ovaj entitetski Zakon štetan po državu Bosnu i Hercegovinu, a naročito nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2019. o poljoprivrednom zemljištu.

    Poslanik Senad Bratić (SDA) u Narodnoj skupštini Republike Srpske smatra da Republike Srpske ovim zakonom pokušava postati titular državne imovine, što je protivno Ustavu BiH, čijim odredbama je utvrđen pravni kontinuitet države BiH u toj oblasti.

    On je ranije podsjetio da je 2012. Ustavni sud BiH, odlučujući po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića, ocijenio da je sporan Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja ove imovine i da cjelokupan zakon ne može ostati na pravnoj snazi.

    Šume i šumsko zemljište čine više od 70 posto teritorije Republike Srpske.

  • Srpski član Predsjedništva BiH tvrdi: Za sudiju stranca u Ustavnom sudu predlažu Albanca

    Srpski član Predsjedništva BiH tvrdi: Za sudiju stranca u Ustavnom sudu predlažu Albanca

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da za novog sudiju stranca u Ustavnom sudu BiH predlažu sudiju Albanca iz Albanije, koji nema povjerenje Republike Srpske.

    “Zar vam nije jasno da mi imamo određene istorijske razloge i nemamo povjerenja? Ako hoćete da imate sud u koji neko ima povjerenja, onda nam nemojte to raditi”, rekao je Dodik za TV “Prva”.

    Kada je riječ o prijavama za negiranje navodnog zločina u Srebrenici prema “Inckovom zakonu”, Dodik je rekao da ako ljudi iz Srpske dobiju poziv iz suda, treba da obavijeste policiju Srpske, a ako dođe do pokušaja hapšenja, onda će Sipi i drugim organima iz Sarajeva biti zabranjen ulazak na prostor Srpske.

    “I mi ćemo se adekvanto ponašati prema tome. Možda nećemo uspjeti sve da zaštitimo, ali većinu hoćemo. A tamo gdje pokušaju nešto da učine, vidjećemo. Prva takva vrsta intervencije znak je da ćemo mi zabraniti ulazak Sipe i drugih organa iz Sarajeva na prostor Republike Srpske”, istakao je Dodik.

    Nakon donošenja “Inckovog zakona” o kažnjavanju negiranja navodnog genocida u Srebrenici, Dodik je rekao da je prijavljen, jer negira da se dogodio genocid u Srebrenici.

    On je rekao da danas nema parčeta zemlje na svijetu, u kome neki stranac dolazi i kaže – “ovo je zakon”, osim u BiH, jer postoji samo arogancija velikih sila Zapada i SAD, koje smatraju da su u BiH manje vrijedni ljudi koji nemaju prava, i da oni znaju šta je najbolje.

    “A pokazalo se da sve što su uradili bilo katastrofalno, da njihova masovna operacija u BiH od 60.000 ljudi, milioni pomoći, donacije, nije pomoglo da ljudima u BiH, Srbima, Hrvatima, muslimanima, da budu neki univerzalni građani, jer ljudi imaju svoju istoriju, svoje živote”, naveo je Dodik.

    Dodik je ocijenio da je prema Srbima činjena kontinuirna nepravda, te dodao da je Republika Srpska 9. januara 1992. donijela odluku da bude nezavisna država, koja će se pripojiti Jugoslaviji, kao i da je to zadnjih godina rehabilitovano u Srpskoj.

    “Sada se uporno pokušava da se Republika Srpska totalno uništi, treba joj prikačiti da je zločinačka i genocidna tvorevina”, rekao je Dodik i naveo da u Vašingtonu i u Zapadnoj Evropi ima onih koji donose odluke i koji su skloni takvoj vrsti priče.

    On je rekao da su mnogi sadašnji političari na Zapadu napravili svoje karijere u BiH na satanizaciji Srba, te da će nastaviti toga da se drže i da dalje degradiraju prava Srba i Dejtonski sporazum, te da ignorišu kada se krši međunarodni sporazum.

    Na pitanje da li će on bit prva žrtva tog nametnutog zakona i da će doći do njegovog hapšenja, Dodik je rekao da će to biti “malo teže, makar i ne bio predsjednik”.

    On je rekao da prijava ide od dvoje anonimnih ljudi iz Tuzle, za koje vjeruje da su Srbi, a tužilac koji pokreće zahtjev za krivično djelo je musliman.

    “Pa onda dođu u poziciju da naprave sudsko vijeće u kome će sjediti Srbin,
    najverovatnije iz Bugojna ili Tuzle i onda vam sa dva Bošnjaka presude. To je bilo poznato iz turskih vremena – kadija te tuži, kadija ti sudi”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da je to apsolutno neprihvatljivo, te pitao kakvi su to pravnici i tužioci koji prihavataju da rade po zakonu koji je neko nametnuo.

    Prema njegovim riječima, Srbi i Hrvati ne prihvataju da se nameću zakoni. Na konstantaciju da ne mogu uhapsiti sve ljude u Republici Srpskoj, ako kažu da nije se desio genocid u Srebrenici, Dodik je rekao da neće sve hapsiti, ali da “hoće njega i par ljudi”.

    “Pokušavaju stalno. Ja sam dobio najviše krivičnih prijava, više od 100 koje oni obrađuju. Neće me privesti, kao što ću pokušati da zaštitim sve građane u Republici Srpskoj koji su proganjani od službi iz Sarajeva po tom osnovu”, rekao je Dodik.

  • Može li Ustavni sud BiH da udalji srpskog člana iz Predsjedništva

    O postojanju trajne nesposobnosti za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

    Tako glasi član 8.7. Izbornog zakona BiH koga bi SDP BiH upotrijebila kako bi srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, zbog aktuelne političke situacije, izbacila iz Predsjedništva BiH. Da se njih pita.

    Ali, pošto stranka Nermina Nikšića nema svog čovjeka u Predsjedništvu, zatražili su od Šefika Džaferovića i Željka Komšića da oni, u skladu s Poslovnikom Predsjedništva, zatraže od Ustavnog suda BiH da Dodika proglasi nesposobnim za tu funkciju. U tom slučaju, Dodikov nasljednik birao bi se od srpskih poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH i on bi bio tzv. zamjenjujući član.

    Nermin Nikšić, predsjednik SDP
    Za sada nema zvanične reakcije Komšića i Džaferovića. U političkim krugovim bliskim njima nezvanično nam je rečeno da „Ustavni sud BiH nije psihijatrija, pa da utvrđuje Dodikovu neuračunljivost i nesposobnost za rad“.

    Istina, u Izbornom zakonu BiH, osim gore navedenog, postoji još nekoliko članova koji govore o zamjeni člana Predsjedništva.

    – Ako član Predsjedništva iz bilo kojih razloga prestane vršiti svoju funkciju, ili ako je trajno ili privremeno nesposoban za vršenje funkcije, zamjenjujući član Predsjedništva BiH preuzima dužnost člana Predsjedništva u skladu sa Zakonom o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH u toku trajanja mandata – piše u Izbornom zakonu.

    Takođe, Ustavni sud BiH može odlučiti da je član Predsjedništva samo privremeno nesposoban. U tom slučaju, zamjenjujući tog člana preuzima prava, dužnosti i odgovornosti onesposobljenog člana Predsjedništva, dok Ustavni sud ne donese odluku da taj član nije više privremeno nesposoban za obavljanje funkcije.

    Milan Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika za pravna pitanja, kaže da bi poziv SDP BiH bio žalostan da nije smiješan.

    – Po svoj prilici, političko Sarajevo još nije svjesno dimenzija i kapaciteta ove krize. Zato se olako daju izjave koje su populističkog karaktera i bez ikakvog pravnog osnova. Ne treba trošiti puno riječi za opisati ovako besmislenu pravnu incijativu, jer je svakom normalnom čovjeku jasno da se ovdje ne radi o nikakvoj nesposobnosti i nemogućnosti, nego odluci svih relevatnih političkih faktora u Srpskoj, uključujući i člana Predsjedništva BiH, da ne učestvuju u odlučivanju u organima BiH (osim u slučajevima potrebe zaštite RS) dok traje ovo nepravno stanje izazvano Inckovom odlukom – kaže Tegeltija za Srpskainfo.

    Međutim, prema njegovim riječima, ovakav zahtjev pokazuje nešto drugo.

    – On pokazuje filozofiju političkog Sarajeva, koja se bazira na nametanjima i prisili, što ne može dovesti do ničega dobrog u BiH – zaključuje Tegeltija.

    Univerzitetski profesor prava, Radomir Lukić, upozorava da je riječ o ustavnoj materiji koja se reguliše Ustavom ili ustavnim zakonom.

    – Pošto takvih zakona nema, tako nešto ne može de jure da se provede. Međutim, inicijativa SDP je jedna bolesna inicijativa, koja opet govori o tome kako se na Srpsku i Srbe gleda u BiH – kaže Lukić za Srpskainfo.

    Podsjećamo, SDP BiH je saopštila da je posljednja blokada od strane Milorada Dodika i SNSD dodatno udaljila BiH od EU i NATO puta. Zbog toga smatraju da javnost očekuje veći angažman od članova Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

    – Oni imaju mogućnost da na osnovu člana 46. Poslovnika o radu Predsjedništva podnesu predstavku Ustavnom sudu BiH kojom bi od Ustavnog suda BiH zatražili da na osnovu člana 8.7. Izbornog zakona BiH utvrdi da je član Predsjedništva Milorad Dodik nesposoban za obavljanje funkcije člana Predsjedništva BiH. Ovakva predstavka i eventualna odluka Ustavnog suda ima utemeljenje u odluci Dodika da blokira državu, koju bi trebalo da vodi s drugom dvojicom članova Predsjedništva. Na taj način bi se zakonski, u interesu napretka BiH, rješavao novonastali problem – smatraju u SDP.