VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • Ustavni sud ukinuo dio odluka Narodne skupštine Srpske

    Ustavni sud ukinuo dio odluka Narodne skupštine Srpske

    Ustavni sud BiH danas je u Sarajevu utvrdio da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

    Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredbi Deklaracije i Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja, saopštila je ova pravosudna institucija.

    Ustavni sud odlučivao je i o zahtjevu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 22. aprila ove godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda.

    Odlučujući o Čovićevom zahtjevu, Ustavni sud utvrdio je da izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH u navedenom zakonskom prijedlogu ispunjava uslove proceduralne ispravnosti iz Ustava BiH, ali da nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda.

    Na današnjoj plenarnoj sjednici Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Opštinskog suda u Zavidovićima za ocjenu ustavnosti pojedinih članova Zakona o prekršajima, utvrdio da dio člana 75 koji glasi “kada je rješenje o prekršaju uručeno putem pošte, smatraće se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je rješenje predato na poštu” nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zato što za posljedicu može imati gubitak prava na pristup sudu.

    Odlučujući o zahtjevu Opštinskog suda u Zenici za ocjenu ustavnosti člana 44 Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona, Ustavni sud BiH utvrdio je da osporeni član nije u skladu sa Ustavom BiH i Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH iz razloga što je došlo do narušavanja autonomije univerziteta.

    Razmatrana je i apelacija 4378/21 u kojoj je Ustavni sud odlučio da nije došlo do povrede apelantkinjinog prava na nepristrasnost suda kao segmenta prava na pravično suđenje u situaciji kada navodi o pristrasnosti predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) odnosno članova VSTS-a nisu osnovani.

    Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici biće dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internet stranici Ustavnog suda BiH, saopšteno je iz Suda.

  • Tadić kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH

    Tadić kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH

    Narodna skupština Republike Srpske u narednom periodu imenovaće troje sudija – dvoje u Ustavni sud RS i jednog u Ustavni sud BiH. U javnosti se već spekuliše o nekim imenima, a ono što se primjeti na prvu jesu poprilično labavi konkursni uslovi za izbor sudija u najviše sudske instance u zemlji.

    Narodna skupština, tačnije njena Komisija za izbor i imenovanje, 27. aprila je raspisala konkurs za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske. U pitanju je Srbin koji bi trebao da zamijeni sudiju Miodraga Simovića.

    U javnosti su se pojavile spekulacije da su potencijalni kandidati bivši predsjednik VSTS BiH i sadašnji savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Milan Tegeltija, te Ognjen Tadić, delegat u Vijeću naroda RS. Međutim, Tegeltija nam je rekao da se ne misli prijaviti za sudiju.

    Sa Tadićem nismo uspjeli da se čujemo, ali nam je iz više izvora potvrđeno da je on već konkurisao za sudiju i da važi za najozbiljnijeg kandidata. Inače, Tadić je višegodišnji advokat, magistar prava, bivši predsjedavajući Doma naroda BiH, bivši poslanik u Narodnoj skupštini RS, nekadašnji savjetnik predsjednika RS Nikole Poplašena i Dragana Čavića, bivši kandidat za predsjednika RS… Sa posljednjom strankom, DNS, razišao se 2020. očigledno planirajući neke druge poteze, izvan politike. Ukoliko bude izabran za sudiju, očekuje se drugačiji stav u odnosu na sudiju Simovića, koji se često nalazio na meti kritika u Srpskoj zbog odluka Ustavnog suda BiH.

    Istovremeno, Visoki sudski i tužilački savjet BiH je 19. maja zatvorio drugi konkurs za izbor sudije Ustavnog suda RS, a procedura još nije okončana. Krajem prošle i početkom ove godine bio je prvi konkurs za izbor još jednog sudije Ustavnog suda RS, a saznajemo da je rang lista dostavljena predsjednici RS, Željki Cvijanović. Procedura je takva da ona sa dostavljene liste predlaže kandidata na imenovanje Narodnoj skupštini RS.

    Davor Šešić, zamjenik predsjednika Komisije za izbor i imenovanja NSRS, kaže da, za sada, još ništa nije stiglo iz kabineta predsjednika Republike. Međutim, najpoznatije i najizvjesnije ime novog sudije je Ivanka Marković, bivši poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS, koja je partiji već vratila mandat da bi konkurisala za funkciju u pravosuđu.

    Kako saznajemo, Markovićeva se prijavila i za drugi konkurs za Ustavni sud RS, budući da se bira dvoje sudija hrvatske nacionalnosti, kao što je i ona. VSTS BiH pitali smo za oba konkursa, ali za sada odgovor nismo dobili.

    Zanimljivo je da su u oba konkursa navedeni poprilično labavi takozvani posebni uslovi. Za slučaj sudije Ustavnog suda BiH taj uslov je samo da je „istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda“.

    A prilikom ocjene tog uslova uzima se u obzir “stručno znanje i rezultati, dokazana stručna sposobnost zasnovana na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući učestvovanje u organizovanim oblicima usavršavanja; sposobnost da nepristrasno, savjesno, revnosno, odlučno i odgovorno obavlja zadatke koji se odnose na funkciju za koju se kandidat prijavljuje; sposobnost dokazana kroz objavljene naučne radove kroz aktivnost u stručnim udruženjima, te komunikativnost”.

    U konkursu za sudiju US RS, koji je raspisao VSTS BiH, situacija je slična: godine radnog iskustva koje kandidat ima u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita; akademsko iskustvo i dostignuća kandidata; ostale informacije koje Savjet smatra relevantnim za podobnost kandidata da radi kao sudija datog ustavnog suda.

    Takođe, kaže se da Savjet može predložiti da profesori i docenti pravnih fakulteta u BiH iz predmeta navedenih u članu 24. stav 3. Zakona budu imenovani za sudiju Ustavnog suda bez položenog pravosudnog ispita, pod uslovom da imaju 10 godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.

  • Rukovodstvo Ustavnog suda BiH: Sud ne određuje ko će biti vlasnik javne svojine, to treba regulisati zakonom

    Rukovodstvo Ustavnog suda BiH: Sud ne određuje ko će biti vlasnik javne svojine, to treba regulisati zakonom

    Predsjednik i potpredsjednici Ustavnog suda BiH Mato Tadić, Miodrag Simović i Mirsad Ćeman smatraju da pitanja vlasništva i javne svojine u BiH treba riješiti na nivou Parlamentarne skupštine BiH, koja treba da donese okvirni zakon o ovoj problematici.

    -Čini mi se da se pravilno ne iščitavaju naše odluke. Ustavni sud nije rekao da entiteti ne mogu da budu vlasnici, niti da BiH isključivo mora biti vlasnik, nego je rekao da to pitanje treba riješiti na nivou BiH okvirnim zakonom – rekao je Tadić novinarima u Sarajevu odgovarajući na pitanje o vlasništvu i javnoj svojini u BiH, odnosno entitetima i distriktu Brčko.

    Prema njegovim riječima, u BiH postoje razni nivoi vlasništva.

    On je naveo primjer da, kada se konkretno radi o Republici Srpskoj, na Manjači postoji određeni broj objekata koji je uknjižen na Savezni sekretarijat za narodnu odbranu (bivša SFRJ).

    -Sukcesor za bivšu Jugoslaviju nije Federacija BiH, nije Republika Srpska, nego BiH. Da li će ona reći da se to knjiži na Republiku Srpsku ili Federaciju, to nije naš problem – naveo je Tadić.

    Prema njegovim riječima, određenim gazdinstvom ili objektom gospodariće onaj ko je to i do sada radio.

    Simović kaže da se Ustavni sud BiH prilikom donošenja odluka o šumama, poljoprivrednom zemljištu ili Hidroelektrane „Buk Bijela“ nije bavio pitanjem čija je to svojina.

    I on tvrdi da je suština odluka Ustavnog suda BiH da o ovim pitanjima treba odluke da donosi parlament BiH, uz prethodno donošenje okvirnog zakona, poput Zakon o privatizaciji.

    Prema njegovim riječima, to je potrebno kako se u BiH više ne bi sprovodili stari zakoni.

    Simović je naglasio da ne stoji ocjena da su odlukama Ustavnog suda BiH oduzimane šume, zemljište ili vode Republike Srpske.

    Ćeman je ponovio da odluke Ustavnog suda treba posmatrati suštinski, što se odnosi i na pitanje svojine i vlasništva u BiH.

    -U kojoj mjeri će neko u BiH biti vlasnik određene svojine treba da bude riješeno u Parlamentu BiH, jer je to pitanje za zakonodavca – rekao je Ćeman.

    Prema njegovim riječima, iako se čini da je pitanje vlasništva političko, ono je primarno stručno i pravno pitanje.

    Odgovarajući na pitanja novinara, sudije Ustavnog suda BiH naveli su da je promjena Izbornog zakona BiH isključivo političko pitanje koje treba riješiti na nivou odgovarajućih zakonodavnih institucija te da se Ustavni sud ne miješa ni na koji način u pregovore koji se o tome vode.

    Tadić je podsjetio da je još 2016. godine donesena presuda po apelaciji Bože Ljubića u odnosu na ustavnost nekih odredbi Izbornog zakona i time je za ovaj sud njegov posao završen.

    On je izrazio nezadovljstvo činjenicom da je Ustavni sud BiH pod stalnim i sve većim pritiscima da svojim odlukama interveniše u situcijama u kojima vlasti u BiH ne rade svoj posao.

  • Šarović: Ovakav Ustavni sud BiH odavno je zreo za ozbiljnu reformu

    Šarović: Ovakav Ustavni sud BiH odavno je zreo za ozbiljnu reformu

    Ovakav Ustavni sud BiH odavno je već zreo za ozbiljnu reformu i postizanje dogovora oko odlaska stranih sudija iz njegovog sastava i ovu činjenicu treba uzeti u ozbiljno razmatranje što prije, poručio je Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS).

    Komentarišući Džaferovićevu kritiku Vučića, Šarović je izjavio da svako ima pravo na svoj stav i komentarisanje oko odluka Ustvanog suda jer to ničim nije zabranjeno niti sankcionisano.

    “Uostalom, tako se godinama ponašamo i unutar same BiH, kritikujući, likujući ili javno podržavajući odluke Ustvanog suda i to ne bude napad na Dejton ili ustavni poredak zemlje već komentarisanje odluka institucije koja je bar u jednom dijelu BiH, prije svega u RS, na meti kritika i stručne i ukupne javnosti”, poručio je Šarović.

    “Svidjelo se to nekome ili ne Ustavni sud BiH ovakav kakav jeste sa trojicom stranih sudija u svom sastavu jeste jedan od ključnih generatora krize u BiH posljednjih godina i moraće doći dan kada će lideri ove zemlje sjesti i ispuniti ustavnom predviđenu obavezu ali i obavezu proisteklu iz preporuka Evropske komisijie da se Ustavni sud popuni sudijama iz BiH”, naglasio je Šarović.

    Kako kaže, vjerovanje rasprostarnjeno u jednom djelu BiH, da je ovakvo stanje dobro, i da ništa ne treba mijenjati je pogrešno i ozbiljno šteti napretku i trajnom poboljšanju odnosa u BiH jer ta sitna zadovoljstva nekim odlukama Ustavnog suda vraćaju se uvijek kao bumerang novim krizama i novim podjelama u društvu.

  • Nova problematična presuda Ustavnog suda BiH: Sudije iz Srpske preglasane i zbog kasarne u Bileći

    Nova problematična presuda Ustavnog suda BiH: Sudije iz Srpske preglasane i zbog kasarne u Bileći

    Ustavni sud BiH na posljednjoj plenarnoj sjednici održanoj početkom ovog mjeseca uvažio je još jednu apelaciju BiH, utvrdio povredu prava iz člana 2. Ustava i ukinuo presudu Vrhovnog suda Republike Srpske iz oktobra 2019. godine.

    Ovo je i prva plenarna sjednica na kojoj je učestvovao novoimenovani sudija iz Albanije Ledi Bianku, ali ne i prva protiv volje sudija iz Republike Srpske, jer su sudije Miodrag Simović i Zlatko M. Knežević dali izjave o neslaganju sa odlukom većine. Oni se nisu složili sa presudom kojom je utvrđeno da je prekršeno pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava koja se odnose na knjiženje kasarne, poligona za obuku i strelišta u Bileći na Ministarstvo odbrane BiH. Prema toj presudi, Ustavni sud BiH je zaključio da je prekršeno pravo na pravično suđenje kada je redovni sud arbitrarno tumačio odredbe zakona i pravilnika i zaključio da apelantkinja nije ispunila zakonski osnov za upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi i promjene prava posjeda u katastarskom operatu. U presudi se dalje navodi da je prekršeno pravo apelantkinje na ravnopravnost stranaka pred sudom i da apelantkinja nije imala jednak procesno-pravni tretman.

    Prema tvrdnjama naših sagovornika, još jedna odluka Ustavnog suda BiH protiv volje sudija iz Republike Srpske predstavlja dolivanje ulja na vatru političke krize koja je i izazvana upravo odlukama te pravosudne institucije. Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS i član skupštinskog Odbora za ustavna pitanja Perica Bundalo kaže da se plaši da je Ustavni sud BiH otišao predaleko sa presudama kojima se potpuno otvoreno i neskriveno razvlašćuje Republika Srpska.

    • Ustavni sud BiH postao je sredstvo kojim probošnjačke političke partije sprovode svoje ciljeve. U prilog tome posebno idu presude u vezi sa poljoprivrednim zemljištem i šumama, pri čemu je posebna priča to što je Ustavni sud BiH u tim presudama sebi dao ulogu zakonodavca navodeći u njima šta smiju da sadrže buduća zakonska rješenja u vezi sa tom materijom, što je prosto neshvatljivo – kaže Bundalo.

    Profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci i bivši sudija Ustavnog suda BiH Vitomir Popović kaže da više ne vidi svrhu stalnog ponavljanja da se Ustavni sud BiH pretvorio u pravnog Frankenštajna.

    • Ne želim da ulazim u tu konkretnu presudu, jer je nisam pročitao, ali taj sud je odavno izašao iz domena prava i pretvorio se u jedan izvršni politički organ koji postupa u skladu sa politikom jedne strane u BiH. A u skladu sa čijom politikom postupa, prije nekoliko dana je otkrio lider SDA Bakir Izetbegović kada je otvoreno rekao da će Ustavni sud BiH osporiti sve što usvoji Narodna skupština Republike Srpske. Jedna takva izjava jako mnogo govori o kredibilitetu tog suda i odluka koje donosi – kaže Popović.

    Nezadovoljstvo

    Odluke Ustavnog suda BiH kojima je osporio odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o šumama RS prelile su čašu političkog nezadovoljstva u Srpskoj i izazvale žestoka reagovanja zato što su doživljene kao direktan udar na Srpsku. Obje te odluke donesene su uz neslaganje sudija Zlatka M. Kneževića i Miodraga Simovića, a sud se u obje odluke pozivao na svoju odluku iz 2011. godine donesenu po apelaciji bivšeg lidera SDA Sulejmana Tihića.

  • Košarac o vraćanju nadležnosti “SDA koristi Ustavni sud BiH za sprovođenje bošnjačke politike”

    Košarac o vraćanju nadležnosti “SDA koristi Ustavni sud BiH za sprovođenje bošnjačke politike”

    Izjava lidera SDA Bakira Izetbegovića da će ta stranka putem Ustavnog suda BiH poništiti sve odluke Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti, predstavlja još jedan dokaz da SDA i političko Sarajevo taj sud koriste kao instrument za sprovođenje glavnih ciljeva bošnjačke politike.

    Rekao je ovo član Predsjedništva SNSD Staša Košarac.

    – Izetbegović otvoreno svojata Ustavni sud BiH, tretirajući ga kao ličnu političku igračku koju može da upotrijebi i iskoristi kad god mu treba. To je potpuno neprihvatljivo i nedopustivo, ali je, nažalost, sprovodivo sa troje stranaca i dvoje bivših istaknutih funkcionera SDA koji sjede na pozicijama bošnjačkih sudija u Ustavnom sudu BiH – izjavio je Košarac Srni.

    Prema njegovim riječima, Izetbegovićevi javni istupi potvrđuju ispravnost politike SNSD-a i potrebu da Republici Srpskoj vrate otete ustavne nadležnosti, a da se BiH vrati u okvire Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno u oblasti pravosuđa, koje je ponovo pod potpunom kontrolom SDA.

    – Od suštinskog značaja za Republiku Srpsku jeste i donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se u toj pravosudnoj instituciji uspostavio neophodan dejtonski balans u odlučivanju i iz ruku Izetbegovića i bošnjačke politike otela ova pravosudna i politička igračka – poručio je Košarac.

    On kaže da bi, ukoliko bi se ostvarile Izetbegovićeve prijetnje, Ustavni sud BiH definitivno i potpuno urušio kredibilitet, nakon čega bi se moralo postaviti pitanje djelovanja sudija koje u Ustavni sud bira Narodna skupština Republike Srpske.

    – Vrijeme je da se zaustavi i spriječi štetno i opasno korištenje Ustavnog suda BiH u svrhu prekrajanja Ustava BiH i ispunjavanja glavnih ciljeva bošnjačke politike. Nakon pokušaja zabrane Dana Republike Srpske, kao i otimanja imovine Srpske, te mnogih drugih odluka kojima su pogažena prava Srba i Srpske, poništavanje odluka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju ustavnih nadležnosti svakako bi bila kap koja bi prelila čašu i vjerovatno označila kraj djelovanja Ustavnog suda BiH u ovakvom formatu i sastavu – ocijenio je Košarac.

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je za petak, 10. decembar, posebnu skupštinsku sjednicu o vraćanju nadležnosti prenesenih na nivo BiH.

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da vraćanje nadležnosti predstavlja “ćorsokak” te da će to biti poništeno na Ustavnom sudu i “vraćeno na nulu”.

  • Đokić o izgradnji HE “Buk Bijela”: Ne vidim nijedan razlog da projekat bude zaustavljen

    Đokić o izgradnji HE “Buk Bijela”: Ne vidim nijedan razlog da projekat bude zaustavljen

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas u Mrkonjić Gradu da ne vidi nijedan razlog da bude zaustavljen projekat izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela”.

    Elektroprivredi Republike Srpske, provela u skladu sa republičkim Zakonom i da je lokacija hitroelektrane duboko u teritoriji Srpske, da je Srpska postupajući po zakonu na to imala pravo i dodijelila koncesiju u otvorenom postupku, te da Ustavni sud BiH treba biti svjestan tih činjenica.

    – Prilikom dodjele koncesije u tu aktivnost smo uključili partnera, a to je “Elektroprivreda Srbije” koja će zajedno sa “Elektroprivredom Republike Srpske” izgraditi hidroelektranu – rekao je Đokić novinarima.

    On je istakao da ne vidi nijedan razlog da ovaj projekat bude zaustavljen.

    – Do sada je u ovaj projekat uloženo oko 40 miliona KM što je ogroman novac, a veliko je pitanje ukoliko bi neko ovaj projekat zaustavio, biće suočen sa ogromnom investicijskom štetom koja će nastupiti po BiH u tom slučaju. Ta šteta nastupa tako da onaj ko je regularno ušao u postupak na osnovu poznatih propisa, koji su mu bili poznati u vrijeme kada je ušao u postupak, naši partneri Elektroprivreda i Elektroprivreda Srbije, mogu potraživati ogromna finansijska sredstva i za ono što su uložili do trenutka ukoliko bi neko zaustavio proces gradnje ili za sav period ukoliko bi ta hitroelektrana radila – rekao je Đokić.

    On je istakao da praktično neko može da zaradi novac u ovoj državi na “jednoj gluposti koja se zove nečiji hir da zaustavi jednu takvu investiciju na koju je Republika Srpska imala pravo”.

    – Proizvodnja električne energije na lokaciji Republike Srpske je korist i za BiH. Svaka investicija diže bruto vrijednost domaćeg proizvoda BiH i pruža šansu za razvoj regiona u kome ne žive samo Srbi, ako neko misli da samo Srbi imaju od toga koristi, i doprinosi poboljšanju ekonomskih bilansa što nam je svima cilj – rekao je Đokić.

    Đokić je dodao da svi znaju da su opravdani svi ciljevi koje Republika Srpska želi da ostvari i realizuje na ovaj način.

    – Mislim da i Ustavni sud BiH treba da bude svjestan ovoga kada bude o ovome odlučivao – zaključio je Đokić.

  • Ustavni sud odgodio donošenje konačne odluke za rješavanje spora između BiH i Srpske

    Ustavni sud odgodio donošenje konačne odluke za rješavanje spora između BiH i Srpske

    Ustavni sud BiH ni na današnjoj sjednici nije donio konačnu odluku po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske nastalog u vezi sa dodjelom koncesija.Upitanju su koncesije za hidroelektrane na Drini koje zajedno planiraju da grade Srpska i Srbija, a kamen temeljac za „Buk bijelu“ već je položen.

    Kako je navedeno iz Ustavnog suda, na sjednici je odlučeno da se odloži odlučivanje o privremenoj mjeri do januara 2022. godine kada je planirano održavanje naredne plenarne sjednice.

    – Do tada će Ustavni sud od učesnika u postupku u ovom predmetu zatražiti relevantne podatke u vezi s donošenjem odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu – navodi se u saopštenju iz ovog suda.

    Ustavni sud je u ovom predmetu prethodno donio rješenje kojim je utvrdio da Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH od 16. jula. Na zahtjev Komisije, ovim rješenjem Ustavni sud BiH je produžio rok Komisiji za izvršenje navedene odluke Ustavnog suda BiH za narednih šest mjeseci od dana dostavljanja rješenja.

    Rješenjem je naloženo Sudu BiH da preduzme mjere s ciljem hitnog rješavanja spora protiv rješenja o imenovanju Zajedničke komisije za rješavanje spornih pitanja između BiH i Republike Srpske u vezi s dodijeljenim koncesijama.

    Podsjećamo, poslanici Predstavničkog doma su 28. decembra prošle godine podnijeli zahtjev Ustavnom sudu BiH kako bi riješio spor prouzrokovan donošenjem odluka o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje hidroelektrana “Buk Bijela”, “Foča” i “Paunci” na rijeci Drini.

    Ustavni sud BiH je i ljetos već razmatrao ovaj predmet, ali je prije donošenja konačne odluke dao tromjesečni rok zajedničkoj komisiji za koncesije da pokuša da riješi taj problem. Međutim, zbog opstrukcija iz FBiH komisija nije uspjela da zauzme bilo kakav stav. Bošnjački poslanici su tražili da gradnja HE bude zabranjena, jer smatraju da koncesiju može dati jedino BiH.

  • Sutra odluku o rješavanju spora u vezi sa koncesijama

    Ustavni sud BiH sutra će donijeti odluku o zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske nastalog u vezi sa dodjelom koncesija.

    U ovom predmetu Ustavni sud BiH je donio rješenje kojim je utvrdio da Кomisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH od 16. jula, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Na zahtjev Кomisije, ovim rješenjem Ustavni sud BiH je produžio rok Кomisiji za izvršenje navedene odluke Ustavnog suda BiH za narednih šest mjeseci od dana dostavljanja rješenja.

    Rješenjem je naloženo Sudu BiH da preduzme mjere s ciljem hitnog rješavanja spora protiv rješenja o imenovanju Zajedničke komisije za rješavanje spornih pitanja između BiH i Republike Srpske u vezi s dodijeljenim koncesijama.

    O odluci o privremenoj mjeri u ovom predmetu Ustavni sud BiH će odlučivati sutra, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Poslanici Predstavničkog doma su 28. decembra prošle godine podnijeli zahtjev Ustavnom sudu BiH kako bi riješio spor prouzrokovan donošenjem odluka o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korištenje hidroelektrana “Buk Bijela”, “Foča” i “Paunci” na rijeci Drini.

    U suštini ove apelacije je dogovor Republike Srpske i Srbije o izgradnji hidroelektrana u gornjem toku Drine, a poslanici Predstavničkog doma traže da se dogovor suspenduje i da BiH bude ključni akter u pregovorima o tom projektu.

    Odluka o apelaciji zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma arlamentarne skupštine BiH Borjane Кrišto u kojoj traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH biće donesena na nekoj od narednih sjednica.

    Riječ je o apelaciji koju je Кrišto uputila 17. decembra 2020. godine kojom se traži ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH.

    Ustavni sud BiH na današnjoj plenarnoj sjednici odbio je zahtjev federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare o pokretanju procedure utvrđivanja privremene /ne/sposobnosti srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za vršenje funkcije koju obavlja.

    Ustavni sud BiH odbio je zahtjev zbog nenadležnosti za odlučivanje, navodi se u saopštenju.

    Na današnjoj sjednici je ocijenjeno da se apsolutnom zabranom nošenja hidžaba i brade pripadnicima Oružanih snaga BiH dok su u službi i u uniformi krši pravo na privatni život i na slobodu vjere koji su zagarantovani Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.

    Svečanu izjavu danas je na sjednici dao strani sudija Albanac Ledi Bianku. Albanskog sudiju imenovao je Evropski sud za ljudska prava iako Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus o imenovanju novog stranog sudije.

  • Ustavni sud BiH odbio Čamparin zahtjev: Nismo nadležni za utvrđivanje privremene (ne)sposobnosti Milorada Dodika

    Ustavni sud BiH odbio Čamparin zahtjev: Nismo nadležni za utvrđivanje privremene (ne)sposobnosti Milorada Dodika

    U skladu sa članom 8.8. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan za utvrđivanje privremene (ne)sposobonosti Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.

    Ovo je danas objavljeno na stranici Ustavnog suda BiH.

    • Ustavni sud BiH je, odlučujući o zahtjevu Aljoše Čampare, ministra Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je tražio da Ustavni sud BiH pokrene proceduru utvrđivanja privremene (ne)sposobnosti Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za vršenje funkcije koju obavlja, u skladu sa članom 8.8. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odbio navedeni zahtjev zbog nenadležnosti Ustavnog suda BiH za odlučivanje – navode iz Ustavnog suda BiH.