VRBAS Media

Oznaka: Ustavni sud BiH

  • “Ustavni sud BiH radi protivustavno”

    “Ustavni sud BiH radi protivustavno”

    Odluka Ustavnog suda BiH kojom su ukinute odredbe Deklaracije o ustavnim principima Narodne skupštine Republike Srpske, te njeni zaključci u vezi sa prenosom nadležnosti sa nivoa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, poreza i odbrane, potvrđuje da Ustavni sud BiH ne radi u skladu Ustavom BiH, izjavila je večeras Srni šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković-Bursać.

    “Ustavni sud BiH ponovo izlazi iz ustavnih okvira i ponovo se upustio u tumačenje nečega što nije u njegovoj nadležnosti. U konkretnom slučaju, radi se o nadležnostima Narodne skupštine Republike Srpske i zaključcima kojima se izražava politički stav, a to ni u kom slučaju po Ustavu BiH, nije predmet kojim treba da se bavi Ustavni sud BiH”, ukazuje Novaković-Bursać.

    Prema njenim riječima, Ustavni sud BiH upustio se i u uskraćivanje prava političkog mišljenja jer se Deklaracijom i zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske izražavaju mišljenja i stavovi.

    Ona upozorava da takvo djelovanje najviše pravosudne institucije u BiH vodi ka uvođenju svojevrsne diktature, gdje se Ustavni sud BiH pojavljuje kao neko ko sprovodi protektorske mjere.

    “Mi ulazimo u zonu potpunog bezvlašća, gdje vrhovna sudska instanca poput Ustavnog suda BiH može da vrši ovakve egzibicije. Mi sebi nećemo i ne smijemo dozvoliti da odustanemo od Ustava i važećih zakona”, poručuje šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu.

    Novaković–Bursać je izrazila ogorčenje zato što u Ustavnom sudu BiH dugo već djeluju tri stranca i dva Bošnjaka koji samo ispunjavaju volju bošnjačko-muslimanske politike.

    Ustavni sud BiH utvrdio je 26. maja da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

    Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredaba deklaracije i zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja.

    Pojedini poslanici u parlamentu BiH objavili su danas na društvenim mrežama da su dobili ovu odluku Ustavnog suda BiH.

  • Petković o odluci Ustavnog suda BiH

    Petković o odluci Ustavnog suda BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je, gostujući u Јutarnjem program RTRS-a, da je Ustavni sud BiH postao kamen spoticanja za vladavinu prava.

    Istakao je da Ustavni sud BiH nema jasan zakon po kojem postupa.

    – Mislim da, pored BiH, samo još Sjeverna Makedonija u Evropi nema zakon o ustavnom sud – kaže Petković.

    Istakao je da je BiH jedina koja ima sudije strance u Ustavnom sudu.

    Podsjećamo, Ustavni sud BiH je u posljednjoj odluci ukinuo odredbe Deklaracije o ustavnim principima Narodne skupštine Republike Srpske i zaključke Narodne skupštine o prenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa, odbrane i indirektnih poreza.

  • Ukinuti zaključci NSRS o prenosu nadležnosti

    Ukinuti zaključci NSRS o prenosu nadležnosti

    Ustavni sud BiH ukinuo je odredbe Deklaracije o ustavnim principima Narodne skupštine Republike Srpske koja je usvojena 10. decembra 2021. godine, a koja je posvećena vraćanju nadležnosti Republike Srpske.

    Ustavni sud je odluku donio po zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

    Sud je ukinuo zaključke u vezi s informacijom o pravosudnim institucijama BiH, zaključke u vezi s informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti, te u oblasti indirektnog oporezivanja.

  • Novaković Bursać reagovala

    Novaković Bursać reagovala

    Apalacijom Ustavnom sudu BiH koju je podnio član Predsjedništva BiH Željko Komšić ruši se BiH i njen Ustav, izjavila je danas Srni šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać.

    Ona je ocijenila da Komšić apelacijom demonstrira nekoliko bitnih odredaba svojih političkih namjera i djelovanja.

    “Prvo, očito je vjerni sljedbenik lika i djela Alije Izetbegovića, te da je sličnim apelacijama iz 2018. godine, a uz pomoć Ustavnog suda koji dokazano politički djeluje, u značajnoj mjeri u dejtonsku ustavnu strukturu unio nered i nepovjerenje među konstitutivne narode, pa tako i u samu zemlju”, rekla je Novaković Bursać.

    Ona ističe da je “očigledno da je ovakvim političkim kreaturama više stalo do sopstvenih pozicija i nerealnih političkih ideja od stvarnog života, odnosa i izgradnje funkcionalnosti i povjerenja”.

    “Zaštita vitalnih nacionalnih interesa u BiH koja se odvija kroz mehanizme domova naroda je jedan od temeljnih principa ove zemlje i samo nerelanim i zlonamjerim osobama može pasti na pamet da na njega atakuju”, istakla je Novaković Bursać.

    Međutim, napomenula je ona, zabrinjava činjenica da Komšić to radi u trenutku kada je Ustavni sud BiH opet demonstrirao volju da djeluje, ne kao tumač Ustava, nego kao politički organ, što znači da su moguće odluke u prilog apelanta.

    “Takva odluka bi sugurno djelovala u prvcu razgradnje ove zemlje, a iz ovakvih poteza jasno se vidi kome je do toga”, poručila je Novaković Bursać.

    Komšić podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti niza odredbi Ustava Federacije BiH i Ustava Republike Srpske, potvrđeno je iz njegovog Kabineta.

    “Zahtjevom se od Ustavnog suda BiH traži da proglasi neustavnim odredbe koje isključivo konstituentnim narodima daju mogućnost da u okviru Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS, kao vitalni interes proglase sve što žele i na taj način blokiraju sve zakonodavne postupke”, ističu iz Komšićevog kabineta.

  • Karan: Ustavno sud BiH potvrdio stav Srpske da ima pravo da povuče saglasnost

    Karan: Ustavno sud BiH potvrdio stav Srpske da ima pravo da povuče saglasnost

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je, nedavnom odlukom o ukidanju pojedinih zaključaka i deklaracije Narodne skupštine Republike Srpske, Ustavni sud BiH indirektno potvrdio da entiteti imaju ustavno pravo, koje se do sada uporno osporavalo, da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti na ranije prenesene nadležnosti.

    Karan je ukazao da je ovom odlukom Ustavnog suda BiH prvi put potvrđen stav Republike Srpske da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti, ali i da se ta saglasnost može povući i o tome obavijestiti drugu stranu sa kojom je data.

    Istovremeno, podsjetio je on, Ustavni sud BiH je u dosadašnjem djelovanju imao sasvim različit pristup u vezi sa pitanjem prenosa nadležnosti i postupka njegovog povrata, te istakao da Ustav BiH nije precizan kada je riječ o tehnici prenošenja nadležnosti sa entiteta na BiH, dok uopšte ne razrađuje pitanje povratka nadležnosti, ali ga i ne osporava.

    “Međutim, ovom odlukom, i to prvi put, sada imamo situaciju da je Ustavni sud potvrdio stavove institucija Republike i njenog državnog i političkog vođstva – da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti. Jedan od važnih aspekata ove odluke je i da je ispravna forma povlačenja sporazuma /akt Narodne skupštine/. Takođe, odluka na indirektan način potvrđuje i ko su strane sporazuma – to su samo entiteti. Vidjećemo, međutim, da li će to biti dovoljno za obustavu krivičnog progona nosilaca najviših funkcija Republike Srpske, koji se progone upravo zbog ovog”, rekao je Karan.

    On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske još u decembru prošle godine donijela zaključke u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH sa analizom prenosa nadležnosti od 1997. godine do danas.

    “U ovom politički i ustavno-pravno opravdanom i potrebnom procesu, bitno je iznaći odgovarajući način i procedure tog procesa, držeći ga stalno u održivoj fazi federalnog ustavnog i zakonskog okvira. Otpori su prevashodno u institucijama BiH – Ustavnom sudu, prije svih, međunarodnoj zajednici, čiji je i najveći problem strah da se njihove antidejtonske i neustavne odluke ne stave van snage, ali i agencija za sprovođenje zakona u BiH /OBA, SIPA/ koje su već našle osnov za svoje djelovanje zbog procjene o napadu na ustavni poredak BiH”, istakao je Karan.

    On je dodao da je političko Sarajevo do sada tvrdilo da je povrat prenesenih nadležnosti nemoguć pod obrazloženjem da to ne predviđa Ustav BiH, te da je u ranijem periodu Ustavni sud donosio takve odluke, a da su ih obrazlagali tvrdnjama da “ustavom utvrđene nadležnosti BiH ni u jednoj varijanti ne mogu biti predmet povrata na entitete”.

    “Bez obzira na još niz pitanja koja nisu riješena i otvaraju različite moduse i načine kako prenesene nadležnosti bi mogle biti vraćene na nivo Republike Srpske, nesporno je ustavno pravo Republike na povlačenje saglasnosti i otvaranje ustavnog procesa povrata u svim slučajevima kada utvrdi da su dodate nadležnosti štetne ili da su prenesene na neustavan način. Ovaj zaključak ni ovakav Ustavni sud nije mogao izbjeći, iako se bavio po ko zna koji put pitanjem van svoje nadležnosti, politički motivisan i pristrasan”, zaključio je Karan.

    Ustavni sud BiH utvrdio je u četvrtak, 26. maja, da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

    Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredaba deklaracije i zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja.

  • Komšiću smeta vitalni nacionalni interes

    Komšiću smeta vitalni nacionalni interes

    Željko Komšić, član Predsjedništva BiH podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti nekoliko odredbi Ustava FBiH i Ustava Republike Srpske kojim traži da neustavnim proglasi odredbe u vezi sa vitalnim nacionalnim interesom.

    Ovaj zahtjev odnosi se na odredbe koje isključivo konstitutivnim narodima daju mogućnost da u okviru Doma naroda FBiH i Vijeća naroda Republike Srpske vitalnim interesom proglase sve što žele jer kako smatra Komšić na taj način mogu blokirati sve zakonodavne postupke.

    Iz Komšićevog kabineta navode da ne mogu samo konstitutivni narodi biti adekvatno zastupljeni u izvršnim i pravosudnim organima vlasti, uticati na ustavne amandmane, a time i ustavne reforme, zatim odlučivati kada je u pitanju organizacija organa javne vlasti, te da jedino oni odlučuju o sistemu javnog informisanja, kao i to da ne mogu samo konstitutivni narodi imati mogućnost da svako pitanje proglase vitalnim nacionalnim interesima. Kako smatraju u kabinetu člana Predsjedništva BiH to je diskriminacija jer pripadnici “ostalih i manjina i građani BiH nemaju nikakva prava u tom procesu”.

    “Prema sadašnjim rješenjima, nečija etnička pripadnost je važnija od sposobnosti, obrazovanja, znanja i vještina. Zar je moguće da se u državi BiH, neko ko se izjašnjava kao Bosanac ili Hercegovac smatra manjinom u svojoj državi. I to nije slučaj samo sa građanima i pripadnicima ostalih, jer svaka osoba u ovoj državi mora imati jednaka prava što je temelj svake demokratije. Sve drugo je segregacija i diskriminacija, koja u konačnici rezultira autokratijom kao metodom obavljanja vlasti”, naveli su iz Komšićevog kabineta.

    U suštini, Komšićevim zahtjevom Ustavnom sudu BiH se traži da se utvrdi da su odrebe kojim se svaka odluka i zakon mora usvojiti u oba parlamentarna doma u FBiH i Republici Srpskoj i to u istovjetnom tekstu nespojive s principom demokratije.

    “Poslanike u Predstavnički dom biraju građani na slobodnim izborima, dok delegate u Dom naroda ili Vijeće naroda imenuju političke stranke u okviru političkog dogovora i ti gornji domovi vrše udar na temeljnu demokratiju jer ne predstavlja legitimnu volju glasača, što mora biti promjenjeno”, navode u Komšićevom kabinetu.

  • Šulić: NSRS će sačuvati institucije Srpske

    Šulić: NSRS će sačuvati institucije Srpske

    Bez obzira na pritiske iz određenih međunarodnih krugova, siguran sam da ćemo svi zajedno istrajati i sačuvati institucije Republike Srpske, rekao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Odluka Ustavnog suda BiH nije ništa novo. Navikli smo da dobijamo ono što nije njihova nadležnost, ustvari oni krše Ustav. Umjesto da se bave neustavnim djelovanjem nelegalnih visokih predstavnika, oni još jednom pokazuju da su politička, a ne pravosudna institucija. Zašto tako kažem? Pa uvijek prije odluke imate nekog političara iz Sarajeva koji već zna te odluke – tvrdi Šulić.

    On naglašava da Ustavni sud BiH blokira odlazak stranih sudija, a služe im da pokušaju ostvariti neke ciljeve koje nisu uspjeli ni u ratu ostvariti.

    – NSRS ni u političkim ni u zakonskim riješnjenjima niЈe izašla iz zakonskih okvira. U skupštinskim klupama sjedi veliki broj odgovornih ljudi, oni služe narodu Repblike Srpske i ne plaše se nikakvbih odluka. Ostaćemo istrajni i ostvarićemo naše ciljeve. Opozicija je nekoliko puta poklekla pred pritiscima, ali vjerujem da ćemo svi zajedno biti jaki i sačuvati institucije Republike Srpske – poručio je Šulić.

    Prema njegovim riječima cilj Ustavnog suda je da razvlaste Repbliku Srpsku i od nje naprave praznu ljušturu.

    – Konačni cilj je da BiH bude unitarna, ali dok je Republike Srpske od toga nema ništa – poručio je Šulić. 

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske tvrdi da od sankcija Srpske Ruskoj Federaciji nema ništa.

    – Opozicija pokušava da spinuje i napravi neku političku temu. Dok je srpskog člana Predsjedništva BiH Milorad Dodika i SNSD-a, Repblika Srpska neće uvesti sankcije Rusiji – rekao je Šulić.

  • Dodik tvrdi da je Ustavni sud BiH prekoračio sva ovlaštenja poništivši odredbe akata NSRS

    Dodik tvrdi da je Ustavni sud BiH prekoračio sva ovlaštenja poništivši odredbe akata NSRS

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Ustavni sud BiH neće skršiti volju Republike Srpske iako je prekoračio sva ovlaštenja, poništivši pojedine odredbe akata Narodne skupštine Srpske.

    Naša volja ide za tim da ćemo isti sadržaj te deklaracije prenijeti u neku drugu formu, recimo rezolucija, a kad i to ukinu, onda ćemo imati stavove, a onda i zaključke, pa poglede, pa ćemo onda reći da je to deklaracija plus, ali uvijek isto. Neće nas skršiti na ovome – naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da je to pravo srpskog naroda i da su zato tako rigorozni.

    – Nijedna naša aktivnost nije protiv Ustava BiH, mada oni to stalno prikazuju da jeste. Naše je da se borimo za izvorni Dejton i to ćemo nastaviti – poručio je srpski član Predsjedništva BiH.

    Dodik je za RTRS rekao da je Ustavni sud BiH zadužen samo da usklađuje i procjenjuje usklađenost zakona sa Ustavom BiH.

    – Međutim, oni su sami sebi pribavili nadležnosti. Oni presuđuju krivično-pravnim postupcima, o svemu – kaže Dodik.

    Ustavni sud BiH utvrdio je u četvrtak, 26. maja, da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

  • Ustavni sud BiH odbio apelaciju Gordane Tadić

    Ustavni sud BiH odbio apelaciju Gordane Tadić

    Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovanu apelaciju Gordane Tadić, bivše glavne tužiteljke Tužilaštva Bosne i Hercegovine, te je odlučio da nije došlo do povrede prava na nepristrasnost suda, odnosno Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS).

    “Ustavni sud je odlučio da nije došlo do povrede apelacionog prava na nepristrasnost suda kao segmenta prava na pravično suđenje u situaciji kada navodi pristrasnosti predsjednika VSTS-a, odnosno članova VSTS-a nisu osnovani”, navodi se na stranici Ustavnog suda.

    S obzirom na to da u vijesti Ustavnog suda nije navedeno o čijoj apelaciji se radi, iz suda su za BIRN potvrdili da se radi o Gordani Tadić.

    “Radi se o predmetu apelantice Gordane Tadić”, stoji u odgovoru suda.

    U oktobru prošle godine članovi VSTS-a izglasali su konačnu odluku kojom se Tadić premješta sa pozicije glavne državne tužiteljke na mjesto tužiteljke Tužilaštva BiH. VSTS je odlučivao nakon žalbe Vlade Adamovića, punomoćnika Gordane Tadić, na odluku Drugostepene disciplinske komisije Savjeta kojom je Tadić smijenjena sa pozicije glavne državne tužiteljke zbog disciplinskih prekršaja.

    Disciplinskom tužbom iz aprila prošle godine Tadić je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTS-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavne tužiteljke. Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

    Njoj se na teret stavljalo ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

    U januaru ove godine Ustavni sud BiH odbio je, kao neosnovan, zahtjev Tadić za donošenje privremene mjere kojom se obustavlja izvršenje Odluke VSTS-a od 20. oktobra 2021. godine i odluka koje su prethodile odluci da, glavnoj tužiteljki Tužilaštva BiH, prestaje mandat glavne tužiteljke tog tužilaštva, sa danom donošenja odluke, zbog izrečene disciplinske mjere premještanja s mjesta glavne tužiteljke na mjesto tužitelja, do okončanja postupka pred Ustavnim sudom.

  • Petković o odluci Ustavnog suda

    Petković o odluci Ustavnog suda

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković ocijenio je da nakon današnje odluke Ustavnog suda u vezi sa Deklaracijom i Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske treba razmisliti kako će BiH nastaviti da funkcioniše.

    Očito je da su odluke Ustavnog suda BiH unaprijed poznate i da ovaj sud po pravilu utvrđuje da su zakoni koje donese Narodna skupština Republike Srpske neustavni, konstatovao je Petković.

    Prema njegovim riječima, možda bi “najbolje bilo da se nekom odlukom budućeg visokog predstavnika ukine Narodna skupština i da sve odluke donosi Ustavni sud BiH”.

    Ustavni sud BiH postao je ustavotvorac i odlučuje šta i kako treba, tako da više ne vidim potrebu za postojanjem zakonodavnog tijela – zaključio je Petković.

    Ustavni sud BiH danas je u Sarajevu utvrdio da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporio 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

    Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredѕbѕ Deklaracije i Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja, saopštila je ova pravosudna institucija.