VRBAS Media

Oznaka: unesco

  • UN: Svijet će gladovati ako se ne otvore ukrajinske luke

    UN: Svijet će gladovati ako se ne otvore ukrajinske luke

    Svjetski program UN-a za hranu saopćio je danas da će ljudi širom svijeta gladovati ako se ukrajinske luke na Crnom moru uskoro ponovo ne otvore.

    “Moramo da otvorimo ove luke kako bi hrana mogla da ulazi i izlazi iz Ukrajine. Svijet to zahtijeva jer stotine miliona ljudi zavise od ovih zaliha”, rekao je izvršni direktor Svjetskog programa UN za hranu David Bizley.

    On kaže da su trenutno ukrajinski silosi žita puni, prenio je BBC.

    Svjetski program UN-a za hranu zabrinut je da neće biti mjesta za skladištenje ovog ljeta ukoliko se silosi sada ne isprazne, što će stvoriti velike količine otpada i dodatno podići cijene hrane na svjetskom nivou.

    Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu procjenjuje da se 25 miliona tona žitarica trenutno nalazi u Ukrajini dok su njene crnomorske luke zatvorene.

    Ukrajina, koja je jedan od vodećih svjetskih proizvođača kukuruza i pšenice, od februara nije u mogućnosti da vozovima izvozi žitarice.

  • Brnabić: Članstvo Prištine u Unesku bilo bi katastrofalno

    Brnabić: Članstvo Prištine u Unesku bilo bi katastrofalno

    Srbija se zalaže za jasnu depolitizaciju Uneska i smatra da bi prihvatanje članstva Prištine u ovu organizaciju bilo katastrofalno, rekla je premijer Srbije Ana Brnabić u Parizu.

    Komentarišući polemiku tokom debate Generalne konferencije Uneska o učlanjenju Prištine u ovu organizaciju, Brnabićeva je istakla da bi učlanjenje Prištine u Unesko bio ogroman presedan i povuklo mnoga druga pitanja globalnih razmjera koja Unesku nisu potrebna.

    Brnabićeva, koja će sutra učestvovati na zasjedanju Generalne konferencije Uneska i obilježavanju 75. godišnjice ove organizacije, rekla je da će se na tom zasjedanju baviti pitanjem Kosova i Metohije i srpske kulturne i istorijske zaostavštine, crkava i manastira koji su pod zaštitom Uneska.

    Govoreći o obilježavanju Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, Brnabićeva je naglasila da se osjeća ponosno što pripada srpskom narodu, koji je u tom ratu pokazao svu humanost, hrabrost, odvažnost, junaštvo.

    Brnabićeva će danas, prvog dana posjete Parizu, učestvovati na Pariskom forumu za mir, koji je ove godine organizovan o temi globalnog upravljanja u jeku pandemije i pripremama za globalno upravljanje nakon pandemije.

    Pariski mirovni forum, koji je danas počeo, trajaće do 13. novembra.

    Forum za mir je 2018. godine pokrenuo predsjednik Francuske Emanuel Makron s ciljem promovisanja multilateralizma i ovo je četvrta godina zaredom da se održava.

  • Ambasadorka Srbije usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko

    Ambasadorka Srbije usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko

    Ambasador Srbije pri Unesku Tamara Rastovac Siamašvili usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko, ističući da nije mandat te organizacije da donosi političke odluke koje se tiču državnosti.

    Reagujući tokom debate na 41. zasjedanju Generalne konferencije ove organizacije, na govor ministra spoljnih poslova Albanije Olte DŽačke koja se u izlaganju založila za prijem Kosova, Siamašvilova je navela da je jedan od ključnih preduslova za nesmetanu primjenu mandata Uneska, depolitizacija njegovog rada.

    Ona je kao krajnje zabrinjavajuće istakla to što su se na debati čuli pozivi na politizaciju i zloupotrebu Uneska kao instrumenta za afirmaciju ilegalne jednostrano proglašene nezavisnosti takozvanog Kosova, suprotno međunarodnom pravu, uključujući i pravno obavezujuću Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    Siamašvilova je podsjetila da je, prema toj rezoluciji, Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije, koja je država članica UN i Uneska, kao i da je pod privremenom upravom UN, prenosi portpal Kosovo onlajn.

    Takođe, naglasila je, Kosovo i Metohija je duhovno i kulturno najvažnije mjesto za srpski narod i državu.

    Ona je istakla da je u slučaju Prištine više nego evidentan nedostatak moralnog kredibiliteta i iskrene posvećenosti principima Uneska i podsjetila na namjerno i sistematsko uništavanje srpskog nasljeđa u pokrajini s perfidnim ciljem da se uklone tragovi vjekovnog prisustva srpskog naroda na tom prostoru.

    Baš zbog toga su, podsjetila je, četiri manastira Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji upisana na Uneskovu listu svjetske baštine u opasnosti.

  • Prašumu Janj UNESCO proglasio prirodnim dobrom od svjetskog značaja

    Prašumu Janj UNESCO proglasio prirodnim dobrom od svjetskog značaja

    Odbor za svjetsku baštinu UNESCO danas je donio odluku kojom je prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO.

    Prirodno dobro od svjetskog značaja “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” proširene su sa lokalitetima iz još šest država potpisnica UNESCO Konvencije o zaštiti prirodne i kulturne baštine i to s lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švajcarske i Bosne i Hercegovine. Među 15 novih zaštićenih područja u okviru ove serijske nominacije nalazi se i prašuma Janj kod Šipova.

    Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine upisano je prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine na ovu prestižnu Listu svjetske baštine. Prašuma Јanj je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.

    Lokaliteta svjetske baštine UNESCO “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” trenutačno je najveće serijsko dobro Svjetske baštine. Sa 94 lokaliteta u 18 zemalja, jedino je mjesto svjetske baštine u svijetu koje povezuje toliko komponenata. Obuhvaća područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švajcarskoj i Ukrajini. To zahtijeva prekograničnu saradnju i oslikava bliski odnos bukove šume s evropskom kulturom.

    Sve je počelo 2007. godine sa “Praiskonskim bukovim šumama Karpata”, deset područja u Slovačkoj i Ukrajini – što je prekogranična svjetska baština od samog početka. Upisom “Drevnih bukovih šuma Njemačke” na Listu svjetske baštine 2011. godine prošireno je za pet sastavnih dijelova. 2017. godine dodata su 63 dodatna područja iz deset zemalja. Današnjom odlukom prošireno je za još 15 lokaliteta iz 6 zemalja.

    Bukove šume su sjenovite i ljeti izgledaju mračno, a mogu se čak činiti i siromašnima vrstama u poređenju sa nekim mješovitim listopadnim šumama. To se, međutim, sigurno ne odnosi na bukovu šumu u njenom prirodnom stanju. Bukove šume sa visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune. Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10. 000 vrsta životinja. Stoga je to svjetska baština sa budućnošću. Vrhunsko remek-djelo bez granica.

    Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine, u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”, na ovoj prestižnoj Listi svjetske baštine našlo se još jedno dobro iz Bosne i Hercegovine, pored do sada upisanih dobara: Područja Starog mosta Starog grada Mostara; Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.