VRBAS Media

Oznaka: Ujedinjene Nacije

  • Kina suzdržana u glasanju u UN-u o povlačenju ruskih snaga iz Ukrajine

    Kina suzdržana u glasanju u UN-u o povlačenju ruskih snaga iz Ukrajine

    Kina je bila suzdržana dok je UN donio neobvezujuću rezoluciju pozivajući Rusiju da prekine neprijateljstva i povuče se iz Ukrajine.

    Takođe se poziva na prekid sukoba i mir u Ukrajini, prenosi Rojters.

    Sveukupno, 141 zemlja je izrazila podršku rezoluciji. Protiv je bilo sedam — Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva. Takođe, 32 zemlje su bile suzdržane tokom glasanja.

    Nivo podrške bio je sličan uporedivim prethodnim glasovima Generalne skupštine koji se odnose na rusku vojnu operaciju u Ukrajini.

    Rezolucije Generalne skupštine nisu obavezujuće i imaju uglavnom simboličku težinu u Ujedinjenim nacijama. Međutim, za razliku od Savjeta bezbjednosti, Rusija ne može jednostrano staviti veto na njih.

    Ministri spoljnih poslova i diplomate iz više od 75 zemalja obratili su se skupštini tokom dvodnevne debate, a mnogi su pozvali na podršku rezoluciji koja podržava teritorijalni integritet Ukrajine.

  • UN o isporuci tenkova Ukrajini

    UN o isporuci tenkova Ukrajini

    Ujedinjene nacije se zalažu za uspostavljanje pravednog mira u Ukrajini u skladu sa međunarodnim pravom – ovo što se sada dešava nije kretanje u tom pravcu.

    Ovo je izjavio portparol generalnog sekretara UN Stefan Dižarik komentarišući masovne isporuke tenkova Kijevu.

    Novinari su pitali Dižarika da li bi hteo da se obrati stranama sukoba, kako bi se izbežao najgori scenario u svetlu sve većih isporuka tenkova Ukrajini.

    Portparol generalnog sekretara UN primetio je da se za narod Ukrajine već odigrava veoma loš scenario i dodao da neće davati komentare svaki put kada Kijev dobije novo oružje.

    “Ono što bismo želeli da vidimo je pravedan mir u skladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom. Ali ono što vidimo ne kreće se u tom pravcu”, naglasio je on.

    “Međutim, to nas neće zaustaviti da pružamo humanitarnu pomoć”, dodao je Dižarik. Nemačka vlada je u sredu saopštila da je donela odluku da Ukrajini preda nemačke tenkove “leopard 2”.

    Tome je prethodio jako pojačan pritisak predstavnika vladinih partija na kabinet Olafa Šolca da što pre donese pozitivnu odluku o ovom pitanju.

    Takođe u sredu je Bela kuća potvrdila svoju nameru da pošalje 31 tenk M1 “abrams” u Ukrajinu.

    Prema rečima američkih vlasti, za isporuku ovih vozila biće potrebno nekoliko meseci.

    Osim toga, Vašington namerava da pošalje osam oklopnih vozila za evakuaciju M88. U Beloj kući su naveli da se SAD nadaju da će isporuka oružja Ukrajini ne samo pomoći Kijevu u odbrani, već će mu omogućiti i da povrati izgubljene teritorije, uključujući Krim.

  • Zlatko Lagumdžija predložen za ambasadora BiH u Ujedinjenim nacijama

    Zlatko Lagumdžija predložen za ambasadora BiH u Ujedinjenim nacijama

    Kako saznaje Klix.ba, bivši višegodišnji predsjednik SDP-a i univerzitetski profesor Zlatko Lagumdžija je predložen za ambasadora Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama.

    Lagumdžiju je za ovu značajnu funkciju predložio njegov bivši stranački kolega i aktuelni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP). Time je potvrđeno pisanje Klix.ba iz novembra ove godine da će Bećirović predložiti ambasadora u UN-u, kao i ambasadora u Velikoj Britaniji.
    Ambasador Bosne i Hercegovine u Washingtonu bi trebao biti neko iz reda hrvatskog naroda, dok bi ambasador u Briselu trebao biti neko iz reda srpskog naroda. Konačna odluka je na članovima Predsjedništva nakon što se konsultuju po ovim pitanjima.

    Ranije su se u javnosti pojavili navodi da bi Lagumdžija mogao biti ambasador, što on nije ni potvrdio, ni demantovao. Ovo bi za bivšeg ministra vanjskih poslova i bivšeg predsjedavajućeg Vijeća ministara trebao biti nastavak diplomatskog angažmana.

    Lagumdžija je kao predsjednik SDP-a, ali i nakon toga, najčešće kroz Fondaciju Društva zajedničkih vrijednosti čiji je osnivač, imao međunarodni angažman. Često je posjećivao i još uvijek često posjećuje Sjedinjene Američke Države – između ostalih, međunarodne institucije i organizacije sa sjedištem u ovoj državi. Stranka koju je dugo vodio, SDP ima saradnju s Demokratskom strankom SAD-a kojoj pripada i američki predsjednik Joe Biden.

  • Amerika optužila UN da popušta pred Rusijom

    Amerika optužila UN da popušta pred Rusijom

    Zamenik američkog ambasadora u UN Robert Vud rekao je da je generalni sekretar UN Antonio Gutereš “očigledno popustio pred ruskim pretnjama”.

    “Nije poslao istražitelje UN-a u Ukrajinu da ispitaju olupine dronova koje koristi Rusija, za koje SAD i druge zapadne zemlje tvrde da ih je isporučio Iran”, kaže on.

    “Žalimo što UN nisu pokrenule normalnu istragu po ovom pitanju. UN su očigledno popustile pred ruskim pretnjama“, rekao je Vud na sastanku Saveta bezbednosti UN na raspravi o rezoluciji o iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, prenosi Rojters.

    Rusija je ranije poricala da su njene snage koristile iranske bespilotne letelice u Ukrajini i tvrdi da UN nemaju mandat za slanje istražitelja u Ukrajinu kako bi ispitali poreklo dronova.

    Iran je priznao da je Moskvi isporučio bespilotne letelice, ali je rekao da su one poslate pre nego što je Rusija izvršila invaziju na njenog suseda u februaru.

    Britanija, Francuska, Nemačka, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina tvrde da isporuka bespilotnih letelica iranske proizvodnje Rusiji krši rezoluciju Saveta bezbednosti UN iz 2015. godine o iranskom nuklearnom sporazumu.

  • UN traži rekordnu pomoć za 2023. godinu

    UN traži rekordnu pomoć za 2023. godinu

    Ujedinjene nacije (UN) i njihovi partneri pokrenuli su apel za rekordnu pomoć 51.5 milijardi dolara novčane pomoći za 2023. godinu, a očekuje se da će desetinama miliona dodatnih ljudi trebati humanitarna pomoć.

    Globalni humanitarni pregled UN-a procjenjuje da će dodatnih 65 miliona ljudi trebati pomoć sljedeće godine, čime će ukupan broj porasti na 339 miliona u 68 zemalja.

    To predstavlja više od 4 odsto ljudi na planetu ili otprilike stanovništva Sjedinjenih Država.

    “To je fenomenalan broj i to je deprimirajući broj”, rekao je UN-ov koordinator za hitnu pomoć Martin Grifits novinarima u četvrtak u Ženevi, dodajući da to znači da će “sljedeća godina biti najveći humanitarni program” koji je svijet ikada vidio.

    “Humanitarne potrebe su šokantno visoke, budući da se ovogodišnji ekstremni događaji prelijevaju u 2023.”, rekao je Griits, navodeći sukob u Ukrajini i sušu na Rogu Afrike, prenosi “Al Jazeera”.

  • Rusija poziva UN da procijeni strijeljanje ruskih ratnih zarobljenika

    Rusija poziva UN da procijeni strijeljanje ruskih ratnih zarobljenika

    Rusija je u srijedu pozvala UN da ispravno procijeni video koji prikazuje ukrajinsku vojsku kako puca na ruske ratne zarobljenike.

    Komentarišući izjave glasnogovornika UN-a, Farhana Hakua, koji je “pozvao da se sva prijavljena kršenja ljudskih prava svih strana u ovom sukobu u potpunosti istraže i da postoji odgovornost”, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova rekla je na Telegramu da se službenik UN-a “skrivao iza uobičajnih fraza”.

    “Predstavnici Sekretarijata UN-a trebaju odlučiti: ili se jednom zauvijek izjasniti da su “za sve dobro protiv svega lošeg” ili početi objektivno, nepristrano, prema svojim funkcionalnim odgovornostima i mandatima, pristupati ocjenama raznih događaja“, izjavila je Zaharova.

    Takođe je primijetila da je UN bio “opširniji” o ukrajinskim tvrdnjama.

    Odvojeno u intervjuu, Zaharova je oštro osudila odluku ukrajinskog državnog tužilaštva da otvori kaznene postupke za strijeljanje ruskih ratnih zarobljenika.

    “Sve što je kijevski režim učinio oko ovog zločina je nemoralno i zločinačko. Strijeljanje nenaoružanih ruskih ratnih zarobljenika ne bi trebalo spadati u kategoriju zaboravljenih ili dugotrajnih kaznenih slučajeva. Ovo je užasan zločin koji bi trebao zvoniti na uzbunu”, naglasila je.

    Video koji se pojavio na društvenim mrežama prikazuje grupu ruskih vojnika kojima je naređeno da legnu licem prema zemlji prije nego što su ih ukrajinski vojnici ubili.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane nije komentarisalo snimak, dok je nekoliko zapadnih medija potvrdilo istinitost, prenosi “Anadolija”.

  • BiH suzdržana o UN-ovoj rezoluciji o ljudskim pravima u Iranu

    BiH suzdržana o UN-ovoj rezoluciji o ljudskim pravima u Iranu

    Treći odbor Ujedinjenih nacija, zadužen za socijalna, humanitarna i društvena pitanja, usvojio je prije nekoliko dana rezoluciju o stanju ljudskih prava u Iranu, a ono što je zanimljivo jeste glasanje predstavnika BiH.

    Zbog situacije u Iranu i protesta koji se održavaju u ovoj državi već nekoliko sedmica, komitet Ujedinjenih nacija razmatrao je nacrt rezolucije pod nazivom “Stanje ljudskih prava u Islamskoj Republici Iran”.

    Na početku rasprave, predstavnik Kanade je naglasio kako se protesti u Iranu održavaju uprkos žalosnim akcijama iranskih vlasti protiv demonstranata.

    “Ubistvo Mahse Amini samo je jedan od slučajeva zločina nad ljudskim pravima u Iranu. Nasilna primjena zakona o hidžabu podriva ljudska prava žena i djevojčica”, rekao je predstavnik Kanade.

    Kao što se i očekivalo, predstavnik Irana je odbacio tekst rezolucije.

    “Oni koji tvrde da su zagovornici ljudskih prava u Iranu, imaju dugu evidenciju očitog licemjerja, dvostrukih standarda i instrumentalizacije ljudskih prava. Žene i djevojke u Iranu potpuno su svjesne svojih prava i načina interakcije s vlastima. Nema potrebe da se Zapad zalaže za njih”, poručio je predstavnik Irana.

    Nakon rasprave u kojoj je učešće uzelo niz zapadnih zemalja, ali i onih poput Rusije, Kube, Sirije, Kine i Pakistana, pristupilo se glasanju, a rezolucija je usvojena s 80 glasova za, 28 protiv i 68 suzdržanih.

    Između ostalog, o nacrtu rezolucije izjasnila se i Bosna i Hercegovina, a naši predstavnici u ovom tijelu Ujedinjenih nacija bili su suzdržani. Ujedno, Bosna i Hercegovina je bila jedina država iz Evrope koja je bila suzdržana na ovom pitanju.

    Inače, u tekstu rezolucije, UN je pozvao Iran da eliminiše sve oblike sistemske diskriminacije i drugih kršenja ljudskih prava žena i djevojčica.

    “Skupština poziva Iran da eliminira sve oblike diskriminacije na osnovu mišljenja, vjere ili uvjerenja i pokrene sveobuhvatan proces odgovornosti, ponavljajući važnost nezavisnih istraga kao odgovor na sve navode o kršenju ljudskih prava. Snažno apelujemo na Iran da prekine upotrebu prekomjerne sile protiv mirnih demonstranata, uključujući žene i djecu”, poručili su u rezoluciji članice UN-a.

  • Gutereš želi susret sa Lavrovom na marginama G20

    Gutereš želi susret sa Lavrovom na marginama G20

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš želio bi da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom na marginama samita G20 na Baliju, izjavio je danas zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak.

    “Nada se da će se sastati sa Lavrovom, još nema dogovora, ali bi volio”, rekao je Hak na konferenciji za novinare, prenijele su RIA Novosti.

    Portparol kabineta generalnog sekretara dodao je da još nema odluke o Guterešovom sastanku sa predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom.

    Samit G20 biće održan na indonežanskom ostrvu Bali od 15. do 16. novembra, a Rusiju predstavlja ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    Ruska delegacija na G20 planira da predstavi niz konkretnih inicijativa u vezi sa snabdijevanjem hranom i energentima, uključujući gasnu saradnju sa Turskom i organizovanje isporuka velikih pošiljki žitarica i đubriva, saopštilo je ranije rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

  • UN: Rusija mora da plati

    UN: Rusija mora da plati

    Generalna skupština Ujedinjenih nacija odobrila je danas rezoluciju u kojoj se navodi da Rusija mora da plati Ukrajini ratnu odštetu.

    U rezoluciji, koju je podržalo 94 od 193 država članica Generalne skupštine UN, navodi se da Rusija mora da odgovara za kršenje međunarodnog prava u Ukrajini i protiv Ukrajine.

    U rezoluciji se navodi i da Rusija “mora da snosi pravne posledice za sve svoje međunarodne protivpravne postupke, uključujući i isplatu obeštećenja za povrede i bilo kakvu štetu prouzrokovanu takvim radnjama”, preneo je Rojters.

    Rezolucije Generalne skupštine UN nisu obavezujuće, ali imaju političku težinu, podseća britanska agencija.

  • Gutereš se nada uspostavljanju dijaloga: Važno definisati uslove za mir u Ukrajini

    Gutereš se nada uspostavljanju dijaloga: Važno definisati uslove za mir u Ukrajini

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je danas da je važno definisati uslove za mir u Ukrajini te da svaka vrsta mira treba da se zasniva na vrijednostima Povelje UN i međunarodnog prava.
    “Veoma je važno stvoriti uslove za ponovno uspostavljanje dijaloga i progresivno početi da gledamo u budućnost u kojoj će prevladati mir”, rekao je Gutereš na konferenciji za novinare na marginama 12. samita ASEAN-UN u Kambodži.

    Šef UN je rekao da svaka vrsta mira treba da se zasniva na vrijednostima Povelje UN i međunarodnog prava.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je 4. oktobra odluku Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu da ne vodi nikakve pregovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    Sa svoje strane, Putin je 31. oktobra rekao da ne vidi priliku da razgovara o bilo kakvoj vrsti sporazuma sa Ukrajinom sve dok kijevska Vlada ne pokaže želju za tim. Međutim, naglasio je Putin, dobra volja Moskve je poznata i nije podložna promjenama.

    “Sve što je potrebno za postizanje sporazuma je da sjednete za sto i angažujete se”, rekao je ruski predsjednik, prenosi TASS.

    Putin je 24. februara pokrenuo specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini kao odgovor na zahtjev za pomoć šefova republika Donbasa. Poslije toga, Zapad je uveo sveobuhvatne sankcije Rusiji i povećao snabdijevanje kijevskog režima oružjem u vrijednosti od više desetina milijardi dolara.