Oznaka: ukrajina

  • Počela ruska osveta

    Počela ruska osveta

    Ruske snage napale su noćas jug Ukrajine bespilotnim letelicama Šahed i raketama Kalibar, a eksplozije su čule u Nikolajevu i Odesi, prenose ukrajinski mediji.

    Ruske snage su prvo na južni deo Ukrajine lansirale nekoliko talasa jurišnih bespilotnih letelica, a zatim su sa Crnog mora na Odesu ispalile šest krstarećih raketa Kalibar, saopštila je južna komanda Oružanih snaga Ukrajine, prenosi Unian.

    Navodi se da su snage ukrajinske PVO eliminisale sve ruske rakete, a da su objekti lučke infrastrukture u odesi i nekoliko privatnih domaćinstava oštećeni fragmentima oborenih projektila i udarnim talasom.

    Stariji muškarac je ranjen u sopstvenoj kući i hospitalizovan je. Kako se dodaje, u Odeskoj oblasti uništen je 21 dron Šahed, a četiri bespilotne letelice su eliminisane iznad Nikolajevske oblasti.

    U Nikolajevskoj oblasti je pogođen industrijski objekat i došlo je do požara.

    Načelnik Nikolajevske oblasti Vitalij Kim izjavio je da, prema prvim informacijama, nema žrtava.

  • “Kolosalni gubici. Doživjeće potpuni poraz”

    “Kolosalni gubici. Doživjeće potpuni poraz”

    Oružane snage Ukrajine biće u kritičnom stanju i doživeće potpuni poraz do kraja leta, izjavio je bivši američki obaveštajac Skot Riter.

    “I dalje verujem da će Ukrajina do kraja leta ili početka jeseni bukvalno izgubiti sposobnost za izvođenje velikih vojnih operacija”, kaže Riter i navodi da je glavni dokaz za ove tvrdnje priznanje američkog predsednika Džozefa Bajdena da Kijevu ponestaje municije.

    Prema njegovim rečima, Bela kuća je odlučila da Kijevu pošalje kasetnu municiju kako bi pokušala da spase situaciju, ali taj potez neće promeniti tok događaja na frontu.”Ukrajina trpi kolosalne gubitke, a bez granata, doživeće potpuni poraz”, zaključio je Riter.

  • “Rusi od početka rata koriste kasetnu municiju”

    “Rusi od početka rata koriste kasetnu municiju”

    Portparol Istočne grupacije Oružanih snaga Ukrajine Sergej Čerevatij rekao je danas da ruska vojska stalno koristi kasetnu municiju u ratu protiv Ukrajine.

    “Rusi stalno koriste kasetnu municiju. Nije bilo vremena kada je nisu koristili. Jedino takvo vreme je vreme potrebno za snabdevanje tom municijom”, rekao je on, prenosi Ukrinform.

    On je naglasio da su Rusi od početka rata koristili kasetnu municiju kako na borbenim položajima, tako i u stambenim naseljima ukrajinskih gradova.

    Kako navodi ukrajinska agencija, kasetna municija koju su SAD isporučile Ukrajini promeniće situaciju na frontu u korist Oružanih snaga Ukrajine i biće korišćena samo u oblastima gde su koncentrisane ruske trupe.

  • “Amerika nije spremna za rat”

    “Amerika nije spremna za rat”

    Savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džejk Salivan izjavio je da je budućnost Kijeva u NATO-u.

    Ipak, kako je dodao, Ukrajina mora da ispuni određene uslove pre nego što zvanično postane članica Alijanse, a to uključuje i okončanje sukoba sa Rusijom.

    Salivan je u intervjuu za Si-Bi-Es naveo da će članice Alijanse primiti Kijev u svoje redove, uprkos činjenici da na samitu u Litvaniji koji je održan prošle nedelje NATO nije uputio zvaničan poziv Ukrajini, niti precizirao kada bi to moglo da se dogodi.

    “Budućnost Ukrajine je u NATO-u, mi to zaista mislimo, na to se obavezao 31 saveznik”, napomenuo je Salivan, pozivajući se na završnu izjavu objavljenu na kraju samita, u kojoj su se sve članice Alijanse obavezale da će primiti Ukrajinu u savez, nakon što niz uslova bude ispunjen.

    Govoreći za Ej-Bi-Si, Salivan je istakao da bi moglo da dođe do direktne konfrontacije između Rusije i NATO-a, ukoliko Ukrajina sada postane članica vojnog saveza.

    “Ulazak Ukrajine u NATO za vreme rata značio bi da je NATO u ratu sa Rusijom, da su Sjedinjene Američke Države u ratu sa Rusijom, a to je nešto što nismo spremni da uradimo”, dodaje Salivan.

  • Rusi okupili 100.000 vojnika

    Rusi okupili 100.000 vojnika

    Rusija je koncentrisala više od 100.000 vojnika u oblasti Kupjanska, izjavio je zamenik ukrajinskog komandanta za strateške komunikacije Istočne vojne grupe.

    “Neprijatelj je koncentrisao veoma moćnu grupu na pravcu Liman – Kupjansk, sa više od 100.000 ljudi, više od 900 tenkova i više od 370 MLRS“, rekao je zamenik ukrajinskog komandanta za strateške komunikacije Istočne vojne grupe Sergej Čerevatji.

    “Neprijatelj je angažovao desantne jedinice, tamo najbolje motorizovane pešadijske jedinice. Kao dodatna podrška tu su borbena rezerva vojske, teritorijalne jedinice, čete Oluje Z“.

    On je dodao da ruske snage “sve ulažu u probijanje odbrane. Vojnici su čvrsto u defanzivi”.

  • Zaharova: Velika Britanija i SAD su umiješane u napad na Krimski most

    Zaharova: Velika Britanija i SAD su umiješane u napad na Krimski most

    Velika Britanija i SAD umiješane su u napad na Krimski most koji je izvršila Ukrajina, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je optužila vlasti u Kijevu da su “teroristički režim koji ima sve osobine kriminalne grupe”.


    Prema njenim riječima, SAD i Britanija upravljaju terorističkom strukturom Ukrajine, javio je Rojters.

    “Odluke donose ukrajinski zvaničnici i vojska, uz direktno učešće američkih i britanskih obavještajnih službi i političara”, istakla je Zaharova.

    Ukrajinska vojska je tokom noći izvršila napad dronovima na Krimski most.

  • Trump objasnio kako bi okončao rat u Ukrajini za svega 24 sata

    Trump objasnio kako bi okončao rat u Ukrajini za svega 24 sata

    Bivši američki predsjednik Donald Trump objasnio je svoj plan da osigura mir u Ukrajini u roku od 24 sata nakon ponovnog preuzimanja Bijele kuće.

    Trump je to komentirao tokom intervjua za Fox News ‘Sunday Morning Futures’ s Marijom Bartiromo.

    Bivši američki predsjednik rekao je da ima dobar odnos sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i dodao da Joe Biden “nije sposoban nositi se sa svjetskim čelnicima”.

    “To su pametni ljudi, uključujući Francuza Macrona. Mogu proći kroz cijeli popis ljudi, uključujući i Putina. Ti ljudi su oštri, a imamo čovjeka koji nema pojma šta se događa. Ovo je najopasnije vrijeme u historiji naše zemlje”, kazao je Trump.

    Na pitanje Bartiromo šta bi učinio da prekine sukob Trump je kazao kako bi i Rusiju, ali i Ukrajinu natjerao da prekinu rat.

    “Jako dobro poznajem Zelenskog, a poznajem i Putina jako dobro, čak i bolje. I imao sam dobar, jako dobar odnos s obojicom. Rekao bih Zelenskom, nemoj nastaviti. Morate se dogovoriti. Rekao bih Putinu, ako se ne dogovorite, dat ćemo Zelenskom puno. Ukrajini ćemo dati više nego što je ikada dobila ako treba. Dogovorit ću se za jedan dan. Jednog dana”, odgovorio je Trump.

  • Moskva postavila uslove

    Moskva postavila uslove

    Sporazum koji omogućava bezbedan izvoz žitarica i đubriva u Crnom moru, koji je prvi put potpisan 22. jula prošle godine i više puta produžavan, ističe danas.

    Produžetak te inicijative je neizvestan jer Rusija traži ispunjenje uslova koji se tiču ponovnog povezivanja na SWIFT.

    Ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke sa SWIFT-om, što je Evropska unija prekinula u junu 2022. zbog napada na Ukrajinu, ključni je zahtev Moskve za produžetak sporazuma.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš predložio je predložio je prošle nedelje u pismu ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Moskva dozvoli nastavak sporazuma o crnomorskom žitu na nekoliko meseci, kako bi EU dala vremena da poveže podružnicu Ruske poljoprivredne banke sa SWIFT-om.

    Crnomorska inicijativa, koju su 22. jula 2022. potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN , podrazumeva izvoz ukrajinskog žita i hrane, kao i đubriva preko Crnog mora iz tri luke.

    Drugi deo sporazuma koji su potpisali Rusija i UN predviđa deblokadu izvoza hrane i đubriva iz Rusije, a među glavnim tačkama bilo je ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke sa SWIFT-om, obnavljanje isporuke poljoprivredne mehanizacije i rezervnih delova.

    Moskva ističe da taj deo sporazuma još nije primenjen.

  • Moskva: Na Krimski most je izvršen teroristički napad

    Moskva: Na Krimski most je izvršen teroristički napad

    Današnji napad na Krimski most je teroristički čin, saopštio je danas Nacionalni antiteroristički komitet Rusije.

    Kako se navodi, incident se dogodio u 3.05 po moskovskom vremenu i to uz pomoć dva ukrajinska drona, a u međuvremenu pokrenut je i krivični postupak.

    Antiteroristički komitet Rusije potvrdio je i da su dvije osobe nastradale, kao i da je jedno dijete povrijeđeno.

    Istražni komitet Ruske Federacije dodaje da Rusija radi na identifikovanju osoba koje su učestvovale u organizaciji napada na most i ističe da se razmatraju lica koja pripadaju ukrajinskoj specijalnoj službi i vojnim formacijama.


    Podsjećamo, ranije je prvi čovjek Krima Sergej Aksjonov saopštio da je na Krimskom mostu obustavljen saobraćaj zbog incidenta kod 145. stuba mosta sa strane Krasnodarskog kraja.

    On je pozvao stanovnike Krima i goste poluostrva da se uzdrže od putovanja preko Krimskog mosta i izaberu alternativne pravce preko novih regiona.

    Prema riječima gubernatora Belgorodske oblasti Vjačeslava Gladkova, u incidentu su poginula dva stanovnika regiona, muškarac i žena, a povrijeđena je njihova maljoletna ćerka.

  • Amerikanci priznali: “Teško ide protiv Rusije”

    Amerikanci priznali: “Teško ide protiv Rusije”

    Savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven izjavio je da rat u Ukrajini nije zapao u ćorsokak.

    Takođe, priznao je da i dalje “teško ide” protiv Rusije.

    “Rekli smo pre nego što je ova kontraofanziva počela da će biti teško i teško je”, rekao je Saliven u intervjuu za ABC njuz.

    Kako je istakao, to je priroda rata, ali Ukrajinci nastavljaju da idu napred.

    “Nastavljamo da ih snabdevamo neophodnim oružjem i sredstvima da bi to mogli da urade i oni će nastaviti da pokušavaju da povrate teritoriju koju je Rusija nelegalno okupirala” nastavio je Saliven, ukazujući na ono što je nazvao “napredak i na istoku i na jugu”.

    Ukrajinska kontraofanziva na južno-donjeckom, artjomovskom i pre svega zaporoškom pravcu počela je 4. juna.