Oznaka: ukrajina

  • Mađarski parlament spreman da stavi veto: Ulazak Ukrajine u NATO bi značio novi svjetski rat

    Mađarski parlament spreman da stavi veto: Ulazak Ukrajine u NATO bi značio novi svjetski rat

    Mađarski parlament staviće veto na ulazak Ukrajine u NATO jer bi taj potez mogao da dovede do novog svjetskog rata, izjavio je danas lider mađarske krajnje desničarske partije “Naša domovina” Laslo Torockaj agenciji RIA Novosti.
    On je rekao da su “vojna psihoza i antirusko raspoloženje” na nedavnom samitu NATO-a u Vilnjusu “i zapanjujući i zastrašujući”.

    “Takva atmosfera, nažalost, vlada u svim evropskim institucijama, ne samo u EU, već i u Savjetu Evrope, čiji sam član. Osjećao sam da bi ovi ludi političari mogli čak da gurnu svijet u treći svjetski rat, dok oni svojom politikom sankcija već uništavaju evropsku ekonomiju”, kaže Torockaj.

    Prema njegovim riječima, neki bi odmah primili Ukrajinu u NATO, ali to bi bilo suludo, dovelo bi do svjetskog rata koji bi uništio cijeli svijet.

    “To treba spriječiti, ali sam siguran da će mađarski parlament stavio veto na ulazak Ukrajine u NATO”, rekao je on.

    Torockaj je dodao da će njegova stranka glasati i protiv članstva Švedske u NATO.

    “Mi nedvosmisleno odbacujemo proširenje NATO-a, tako da ćemo glasati protiv članstva Švedske, kao što smo glasali protiv pristupanja Finske”, rekao je on.

    Torockaj ističe da ova pozicija nije izazvana postupcima švedskih političara, već “globalnom političkom situacijom”. On je rekao da će njegova stranka apelovati na druge stranke u mađarskom parlamentu da glasaju na isti način, ali je izrazio sumnju da će iko poslušati ovaj apel.

  • Rusija optužuje: Prikrivate ukrajinske zločine

    Rusija optužuje: Prikrivate ukrajinske zločine

    Reagovanje OEBS-a na smrt ruskog vojnog dopisnika Rostislava Žuravljeva pokazuje da ta organizacija prikriva ukrajinske zločine.

    Ovo je danas saopštila ruska misija pri OEBS-u.

    Ruska misija saopštila je da se grupa ruskih novinara našla 22. jula pod artiljerijskim udarom ukrajinskih oružanih snaga, pa je usled granatiranja kasetnom municijom poginuo dopisnik RIA novosti Rostislav Žuravljov, a još tri novinara zadobila su šrapnelske rane, preneo je TAS.

    Međunarodna federacija novinara Nacionala i predstavnici Uneska objavili su samo svoj odgovor na pitanje slobodnih novinara Uneska i Ujedinjenih nacija, a Ribeiro i rukovodstvo organizacije nastavljaju da prikrivaju zločine kijevskog režima i pokazuju pristrasnost čak i po tako važnom pitanju kao što je bezbednost novinara, saopštila je ruska misija u Telegramu.

    Ribeiro danas na društvenim mrežama piše da je “ova nedelja ponovo pokazala koliko je opasno izveštavati sa bojnog polja i profesionalni dopisnici i drugi postaju žrtve nasilja, pa novinari moraju biti zaštićeni”.

    Kako se ističe, nije bilo direktnog komentara incidenta sa osobljem ruskih medija.

  • Rusi nepobjedivi?

    Rusi nepobjedivi?

    Pukovnik Markus Rajzner smatra da Rusi efikasno zaustavljaju napredovanje ukrajinskih snaga i poredi današnju situaciju u Ukrajini sa Prvim svetskim ratom.

    “Opisao bih trenutnu situaciju kao rat iscrpljivanja”, rekao je pukovnik Rajzner, prenosi austrijski list “Fokus”. Ukrajinska kontraofanziva posustaje, jer je ruska vojska bolje pripremljena za napad. Ruske trupe su, prema Rajzneru, superiorne u mnogim aspektima.

    Austrijski pukovnik poredi situaciju sa operacijama iz Prvog svetskog rata: “U ovom ratu, mi smo, u izvesnom smislu, u 1915. ili 1916. godini. Taktika iz tog vremena je primetna i na ruskoj i na ukrajinskoj strani. To je taktika malih udarnih grupa”, dodaje pukovnik.

    “Pokušavaju da ostvare teritorijalne dobitke putem napredovanja malih jedinica i uz pomoć artiljerije”, objašnjava Rajzner.

    “I jedni i drugi pokušavaju da nastupaju iza sopstvene artiljerijske vatre. Ukrajina ima velikih problema sa ovakvim sinhronizovanjem kombinovane borbe, jer im za to nedostaju veštine.”

    Moral ukrajinskih trupa je teško pogođen

    Vojni ekspert pominje rusko “funkcionalno vazduhoplovstvo ili rakete zemlja-zemlja velikog dometa, koje mogu da deluju u dubini neprijatelja.”

    Prema Rajzneru, ukrajinski problemi počinju već sa izviđanjem. Ruski dronovi predstavljaju veliki problem za Ukrajinu. Dronovima, kao i drugim sredstvima elektronskog ratovanja, ruska vojska ometa neprijatelja i njegove komunikacije, delimično ih presrećući. Pomoću dronova, ruska vojska i izviđa, i napada.

    Upotreba dronova kamikaza tipa “lanset” i dronova za izviđanje (FPV) izaziva velike probleme Ukrajincima.

    Prema rečima vojnog eksperta, ove poslednje su “jednostavne bespilotne letelice, poznate iz civilnih ili privatnih aplikacija”, koje se u ratu opremaju eksplozivnim punjenjem, “na primer, glavom projektila protivtenkovske rakete RPG-7 i navode se do cilja kamerom”, objašnjava Rajzner.

    Svojim borbenim avionima Rusija uspeva da zaustavi ukrajinske napade.

    “Kada se Ukrajinci pripremaju za napad, Rusi ih zaspu bombama“, objašnjava ekspert.

    “Kada se ukrajinske snage približe liniji, ruski helikopteri napadaju kolone sa bezbedne udaljenosti.”

    Minska polja su, takođe, veliki problem.

    “Kada Ukrajinci očiste mine, Rusi postave nove”, kaže Rajzner. “Ukratko, brojne vojne sposobnosti su na ruskoj strani.”

    I sve češće raspoređivanje rezervista stvara problem Ukrajini. Mnogi vojnici, koji su prošli šestomesečnu obuku NATO-a, više nisu živi, dodaje pukovnik.

    “Moral trupa je time teško pogođen.”

    Manevar klešta na reci Oskil
    Rusi su uspeli da prodru na zapad u oblasti Svatova i Severodonjecka. Prema raznim izveštajima, radi se o pet do sedam kilometara terena pod nagibom. Treba očekivati nastavak ovih napada, zaključuje vojni ekspert.

    Rusi će se verovatno osloniti na 1. gardijsku tenkovsku armiju, elitnu jedinicu koja je pretrpela gubitke u prvim mesecima rata, ali je osvežena i ojačana tenkovima T-90. Ruska vojska, smatra ekspert, sada ima jedan cilj: reku Oskil.

    “Izgleda kao da Rusi pokušavaju da sa 1. gardijskom tenkovskom armijom napreduju do Oskila i izvedu manevar klešta”, smatra Rajzner.

    Reka bi omogućila ruskoj vojsci da prati ukrajinske rezerve i izoluje mesta za proboj. “Upravo je takav pristup važan za ukrajinsku ofanzivu.”

    Ovaj vojni ekspert prvu fazu kontraofanzive opisuje kao neuspeh, smatrajući da Ukrajina ima veoma malo manevarskog prostora.

    “Veliki prodor u pravcu Melitopolja ili Marijupolja sada nije moguć.”

  • “Hitno”

    “Hitno”

    Volodimir Zelenski izjavio je tokom razgovora sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom da je Ukrajini potrebno da hitno ojača protivvazdušnu odbranu (PVO).

    Kako je istako, hitno jačanje je bitn kako bi zaštitili ljude, istorijsko nasleđe i nastavili inicijativu za izvoz žita preko luka na Crnom moru.

    “Govorio sam o svakodnevnim pokušajima Rusije da uništi istorijski centar Odese i lučku infrastrukturu. Moramo zaštititi Odesu”, napisao je Zelenski na Telegramu.Naveo je da je razgovarano o daljoj odbrambenoj saradnji, toku ukrajinskih ofanzivnih operacija i trenutnim odbrambenim potrebama Ukrajine, prenosi Interfaks Ukrajina.

  • Ukrajinci priznali: Rusija ima veliku prednost

    Ukrajinci priznali: Rusija ima veliku prednost

    Rusija ima veliku prednost u odnosu na Kijev u elektronskom ratovanju, pre svega u borbi sa bespilotnim letelicama, zbog čega ofanziva ide sporo.

    To je rekao portparol Ratnog vazduhoplovstva Ukrajine Jurij Ignat za portal “Strana.ua”.

    “Nažalost, u toj oblasti oni su daleko ispred nas. Dron ne mora da se obara protivvazdušnim raketama ili protivvazdušnim topovima. Jednostavno ga možete naterati da sleti tako što ćete ga presresti sistemima za elektronsko ratovanje”, rekao je Ignat.

    Kako je dodao, “Rusija danas ima moćne sisteme koji ometaju rad ukrajinskih odbrambenih snaga”.

    “Ona ima dovoljno tih sistema. Ukrajina je napredovala u sferi elektronskog ratovanja, ali smo kasno počeli, trebalo je da počnemo ranije da razvijamo te sisteme”, istakao je Ignat.

  • Napadnuti su? Stigao odgovor, odmah

    Napadnuti su? Stigao odgovor, odmah

    Ukrajinska vojska pokušala je noćas da pomorskim dronovima napadne ruski patrolni brod “Sergej Kotov”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    Oba drona su uništena i nema povređenih, prenose RIA novosti.

    “Oružane snage Ukrajine su noćas bezuspešno pokušale da napadnu patrolni brod ‘Sergej Kotov’, Crnomorske flote, koji je obavljao zadatke kontrole plovidbe u jugozapadnom delu Crnog mora (370 km jugozapadno od Sevastopolja) sa dva navođena bespilotna plovila”, navodi se u saopštenju.

    “Tokom odbijanja napada, oba navođena neprijateljska plovila uništena su vatrom iz standardnog naoružanja ruskog broda na udaljenosti od 1.000 i 800 metara”, dodaje Ministarstvo odbrane.

    Brod “Sergej Kotov” nastavlja da obavlja svoje zadatke, navodi rusko ministarstvo.

  • Peskov: Važno da se kanali snabdijevanja ukrajinskim žitom ne koriste u vojne svrhe

    Peskov: Važno da se kanali snabdijevanja ukrajinskim žitom ne koriste u vojne svrhe

    Važno je da se kanali snabdijevanja ukrajinskim žitom ne koriste u vojne svrhe i Ruska Federacija će se protiv toga i dalje boriti, izjavio je danas pres-sekretar ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov.

    “Za nas je veoma važno da kijevski režim ne koristi različite kanale snabdijevanja u vojne svrhe, da bi vršio terorističke napade na našoj teritoriji i tako dalje. Nastavićemo da se borimo protiv toga”, rekao je Peskov, prenosi “Ria novosti”.

    Sporazum o žitu prekinut je 18. jula, a Rusija je obavijestila Tursku, Ukrajinu i UN o svom prigovoru na njegovo produženje.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je istakao da uslovi sporazuma sa Rusijom nisu ispoštovani, uprkos naporima UN, jer zapadne zemlje, kako je naveo, neće da ispune svoja obećanja.

    Putin je više puta isticao da je Zapad najveći dio ukrajinskog žita izvezao u svoje države, a glavni cilj posla, snabdijevanje siromašnih zemlja, uključujući i afričke, nikada nije ostvaren.

    Nakon prestanka rada Crnomorske inicijative za žito i ukidanja pomorskog humanitarnog koridora, svi brodovi na putu ka ukrajinskim lukama u Crnom moru od ponoći 20. jula se potencijalnim prevoznicima vojnog tereta i smatraju se uključenim u ukrajinski sukob na strani kijevskog režima, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, podsjeća ruska agencija, prenosi “Tanjug”.

    Ranije je “Bloomberg” prenio da je jedan broj predstavnika brodarstva uvjeren da poslije isteka žitnog ugovora niko “pri zdravoj pameti” neće slati brodove nesigurnim putevima.

  • Dodatnh 1,5 milijardi evra za Ukrajinu

    Dodatnh 1,5 milijardi evra za Ukrajinu

    EU je izdvojila dodatnih 1,5 milijardi evra za Ukrajinu, kao dio makrofinansijske pomoći, saopštila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Danas smo uplatili dodatnih 1,5 milijardi evra, kako bismo pomogli Ukrajini da nastavi da funkcioniše i popravi infrastrukturu. Biće još pomoći”, napisala je Fon der Lajenova na društvenim mrežama.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je početkom mjeseca da Komisija planira da izdvoji još 20 milijardi evra vojne pomoći Ukrajini, što je izazvalo negodovanje Mađarske.

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je prošle sedmice da Kijev tek treba da preda izvještaj o tome kako je potrošen novac koji je do sada poslat Ukrajini.

  • Ofanziva Ukrajine slabo koordinisana

    Ofanziva Ukrajine slabo koordinisana

    Ukrajinska ofanziva napreduje sporo, ali konstantno, rekao je vojni analitičar Franc-Štefan Gadi nakon obilaska fronta.

    On je tamo otputovao zajedno sa još nekoliko vojnih analitičara iz više zemalja.

    U intervjuu za javni servis ARD, Franc-Štefan Gadi, stručnjak Instituta za strateške studije u Londonu, ovako je opisao ofanzivu Ukrajine:

    “Polako ali stalno napreduje, verovatno uz značajne gubitke i karakteriše je masivna upotreba artiljerije. U prvim danima, ofanziva je još bila u znaku napada mehanizovanih jedinica, dakle tenkova. To nije dovelo do bitnog uspeha. U međuvremenu su prešli na napade pešadije, dakle, četa i vodova.”

    “Koordinacija je bila slaba”

    Na novinarsko pitanje šta su razlozi za neuspehe u prvoj fazi ofanzive, “pogrešne taktičke odluke ili manjkava obuka sa novim oružanim sisteimima”, Gadi je odgovorio da greške treba tražiti “na višim nivoima”, da je akcija “bila loše planirana i organizovana”, te da je “koordinacija među udarnim jedinicama” bila slaba.

    “U borbi povezanih jedinica, važna je sinhronizacija (…) kao i simultana primena različitih vojnih metoda”, poručuje Gadi: “Artiljerija puca, i pod njenim okriljem pešadija izbija napred. Pre toga su joj uklonjene mine s puta, a istovremeno se aktiviraju sistemi za protivraketnu odbranu koji stvaraju zaštitu od vazdušnih napada. Istovremeno se ometajućim predajnicima stvara elektromagnetna zaštita”.

    Ako se to sve radi brzo i simultano, to „povećava šansu da se postigne proboj i da se smanje sopstveni gubici”.

    Na pitanje novinara ARD: „Šta se umesto toga desilo?”, Gadi je odgovorio: „Često smo mogli da čujemo da su se akcije odvijale sekvencijalno, dakle, jedna posle druge i to sa velikim vremenskim razmacima. Artiljerija je gađala ruske položaje, delom je slabo pogađala, i posle toga bi u nekom trenutku usledio napad. Tako su Rusi znali da će uslediti napad, mogli su da se pripreme za to i da u skladu s tim pomere svoje jedinice.”

    U velikom delu intervjua, Gadi je dalje varirao ovaj iskaz o tome kako akcije pojedinih faktora treba koordinisati.

    Obuka nije problem
    Ipak, razlog za slabo napredovanje ukrajinske ofanzive, po njegovom mišljenju, jeste i nedostatak iskustva i to u čitavom svetu – “sa tako gusto i duboko ulančanim odbrambenim sistemom kao što je onaj koji su Rusi etablirali na jugu i istoku Ukrajine. I pošto nema takvog iskustva (u maloj meri ih, kaže, imaju Amerikanci, “ali oni ne mogu sve”), prva faza ukrajinske ofanzive se odvijala po metodi “pokušaja i pogrešaka”.

    No, njegova ocena je da su sada “Ukrajinci izvukli pouku”.

    “To znači da problem nije bio u obuci na novim oružanim sistemima”, hteo je tačno da zna novinar ARD, a odgovor analitičara Gadija je glasio: „Kvalitet opreme i treninga pojedinačnih vojnika je bio vrlo dobar. To nam je više puta saopšteno, i to smo mogli i da vidimo. Problem pre valja tražiti u štapskom školovanju viših oficira.”

    “Morate razmisliti o ishodištu stvari”, dodao je Gadi: „Ukrajinska vojska se nalazi u ratu visokog intenziteta protiv jedne od najznačajnih armija sveta, protivnika koji je brojno vrlo nadmoćan. Pretrpela je enormne gubitke i istovremeno se nalazi usred sturkturne reforme”.

    “Ona se prebacuje na nove sprave, oružane sisteme i platforme, mora da postavi nove logističke lance, da sve to dobro integriše i još i razvije nove taktike koje odgovaraju toj snazi. To bi svaku armiju ovog sveta dovelo pred izazove i priredilo bi joj slične probleme”, rekao je Franc-Štefan Gadi.

    Moral ukrajinskih jedinica Gadi opisuje kao „u osnovi još uvek vrlo dobar. Tu i tamo se čuju kritike, ali to je u prirodi stvari i dešava se u svakoj vojsci. Naš utisak je bio da oficiri i vojnici umeju da procene odakle stižu problemi, ali da su i dalje optimisti i veruju da je napredak moguć. Ali, znaju i da će to verovatno trajati duže nego što se mislilo i da će se ova ofanziva vrlo verovatno nastaviti i tokom jeseni”.

    Ruska strana: moral nizak – odbrana odlična
    Što se tiče ruskih snaga, Gadi smatra da je verovatnoća da će one kolabirati vrlo mala, da je moral među vojnicima na niskom nivou: “Mi smo sada na frontu stalno slušali anegdote o pojavi kolere, pothranjenosti, odbijanju da se izvrše naređenja”.

    “Ali, činjenica je”, dodao je ovaj analitičar, “da se ruske snage žilavo brane i da drže svoje pozicije. To smo mogli da vidimo. I kod Ukrajinaca postoji poštovanje za efikasnost i volju ruske armije da sve to izdrži”.

    Novinar ARD je podsetio Gadija da se trenutno diskutuje i o tome da li „zapadni konvoji” treba da obezbeđuju isporuke žitarica preko Crnog mora. Analitičar je odgovorio da bi to „moglo dovesti do direktne konfrontacije” između ruske mornarice i zemalja koje bi formirale te konvoje “i do gubitaka”. “Zbog toga bih”, kaže “sa takvim idejama bio vrlo oprezan”.

  • Gubici su veliki, ogromni: Izvršena likvidacija vojnika

    Gubici su veliki, ogromni: Izvršena likvidacija vojnika

    Ukrajinske jedinice su prilikom pokušaja da pređu na ljevu obalu Dnjepra tokom jula izgubile oko 900 ljudi.

    To je saopštio vršilac dužnosti gubernatora Hersonske oblasti Vladimir Saldo.

    Ruska vojska je uspešno odbila sve neprijateljske napade, za tri nedelje uništeno je više od 30 motornih čamaca, 2 tenka, 28 haubica, dva višecevna sistema i dva radara.

    Takođe, prema rečima Salda, uništeno je i 7 skladišta municije i dva komandna mesta.

    Neprijatelj je većinu gubitaka pretrpeo kada je pokušao da pređe Dnjepar u oblasti Kinburnske kose i Antonovskog mosta.