Oznaka: ukrajina

  • Zelenski: Prvi civilni brod prošao kroz novi humanitarni koridor Ukrajine

    Zelenski: Prvi civilni brod prošao kroz novi humanitarni koridor Ukrajine

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski saopštio je da je prvi civilni brod prošao kroz novi ukrajinski humanitarni koridor napuštajući luku Odesa i sada je na putu ka Bosforu.

    “Ukrajina je upravo napravila važan korak ka obnavljanju slobode plovidbe Crnim morem. Prvi civilni brod prošao je kroz novi ukrajinski humanitarni koridor, isplovivši iz luke Odesa. Trenutno je na putu za Bosfor”, napisao je Zelenski na platformi X (Tviter).

    On je podsjetio da je ranije Ukrajina zvanično obavijestila Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) o funkcionisanju koridora, prenosi Tanjug.

    “IMO je ponovo potvrdio pravo Ukrajine da osigura slobodu plovidbe i pozvao Rusiju da prestane sa pretnjama i poštuje međunarodne konvencije. Sigurno more za sve. To je principijelan stav Ukrajine i naših partnera. Sloboda i bezbJednost plovidbe su fundamentalni međunarodni principi”, istakao je Zelenski.

    Ukrajina je 10. avgusta najavila nove privremene rute za trgovačka plovila koja plove u/iz crnomorskih luka Ukrajine, upozoravajući da ostaje rizik od mina u Crnom moru i vojna prijetnja od Rusije na svim rutama

  • Raskol u vrhu Ukrajine?

    Raskol u vrhu Ukrajine?

    Na pomolu je raskol između ukrajinske komande i administracije predsednika Volodimira Zelenskog zbog neuspešne kontraofanzive, objavio je “Njuzvik”.

    Kako se navodi u članku, vojska, uključujući vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog, želi da nastavi ofanzivu.

    Administraciji Zelenskog su u početku predstavljene preterano optimistične ocene koje dovode u zabludu a to je, navodno, izazvalo nezadovoljstvo vlasti.

    Nedostatak napretka intenzivirao je stratešku debatu na najvišim nivoima ukrajinske vlade, rekli su za Njuzvik izvori koji poznaju diskusiju, postavljajući neke u kancelariji predsednika protiv vojne komande.

    “Definitivno postoje neke razlike među ukrajinskim rukovodstvom u vezi sa vojnom strategijom“, rekao je jedan izvor blizak ukrajinskoj vladi koji je razgovarao sa Njuzvikom.

  • “Zapad ne želi mir u Ukrajini, zarađuju na ratu”

    “Zapad ne želi mir u Ukrajini, zarađuju na ratu”

    Zapad nije zainteresovan za rešavanje ukrajinske krize mirnim putem već nastoji da zaradi što višen ovca za svoj odbrambeno-industrijski kompleks.

    Ovo je rekao zamenik predsednika Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev.

    “Njihove priče o tome kako je vreme sesti za sto i početi nekakve mirovne pregovore sve je to lukav stav. Oni to ne žele. Oni žele još više da raspale rat da bi zarađivali novac za svoje budžete”, rekao je Medvedev tokom posete forumu “Armija-2023”.

    Ruski vojnici veoma uspešno uništavaju tehniku koju Zapad isporučuje i nastaviće to da rade, rekao je on i dodao da u kontekstu gubitaka Zapad s vremena na vreme pokreće razgovore o tome da je potrebno vratiti se za pregovarački sto i postići nekakav kompromis.

    “Ali treba shvatiti da je to samo deo priče, drugi deo je sastoji u tome da američki vojno-odbrambeni kompleks i evropski, na tome zarađuju. Za njih je to način da zarade ogromna sredstva na ime isporuka tehnike Ukrajini. Zato oni na tom ratu zarađuju”, naveo je on.

    Medvedev je obišao i izložbu zaplenjenog ukrajinskog i zapadnog oružja.

  • “Trgovati teritorijom za NATO kišobran? Smiješno”

    “Trgovati teritorijom za NATO kišobran? Smiješno”

    Savetnik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak, izjavio je danas da Ukrajina neće trgovati svojim teritorijama za članstvo u NATO-u.

    “Trgovati teritorijom za NATO kišobran? To je smiješno. To znači namerno biranje poraza demokratije, podsticanje globalnog zločinca, očuvanje ruskog režima, uništavanje međunarodnog prava i prenošenje rata na druge generacije”, napisao je Podoljak na društvenoj mreži X (Tviter).

    On je dodao da pokušaji očuvanja svetskog poretka i Putinov trijumf neće doneti mir svetu, već novi rat.

    “Očigledno, ako Putin ne doživi potpuni poraz, politički režim u Rusiji se ne promeni, a ratni zločinci ne budu kažnjeni, rat će se definitivno vratiti sa ruskim apetitom za još. Pokušaji očuvanja svetskog poretka i uspostavljanja ‘lošeg mira’ kroz Putinov trijumf, neće doneti mir svetu, ali će doneti i sramotu i rat”, naveo je savetnik ukrajinskog predsednika.

    Kazao je da se ovo odnosi na bilo koji format nove “podele Evrope”, uključujući i pod okriljem NATO-a.

    “Zašto onda predlagati scenario zamrzavanja, koji toliko želi Rusija, umesto da se ubrza snabdevanje oružjem? Ubice ne treba ohrabrivati užasnim popustljivostima”, poručio je Podoljak. Direktor privatne kancelarije generalnog sekretara NATO-a Stijan Džensen rekao je ranije danas da bi Ukrajina mogla da postane članica NATO-a ako pristane da ustupi teritorije koje trenutno odbija da prizna kao deo Rusije.

  • Šta su Rusi zaplijenili od zapadnog naoružanja u Ukrajini

    Šta su Rusi zaplijenili od zapadnog naoružanja u Ukrajini

    U okviru Međunarodnog vojno-tehničkog foruma “Armija-2023” u “Parku patriota” kod Moskve otvorena je izložba zarobljenog naoružanja i vojne opreme koju koriste Oružane snage Ukrajine, uključujući i zapadne zemlje.

    Posebna pažnja je posvećena opremi koju proizvode SAD i druge zemlje NATO.

    Tako se na izložbi može vidjeti spaljeno australijsko oklopno vozilo “Bušmaster”, američki oklopni transporteri M-113, švedsko borbeno vozilo pješadije CV90-40, francuski tenk AMX-10RCR.

    Najveći dio zapadne trofejne tehnike čine britanska borbena vozila i to oklopno vozilo “Haski” i “Mastif” i automobil AT-105 “Sakson”.

    U opisu eksponata navedeno je gdje i kako je tehnika zaplijenjena.

    Odvojeno, u zatvorenom paviljonu predstavljena je ekspozicija “Obećani savez”, koja pojašnjava ideološki rad koji se posljednjih godina provodi nad ukrajinskom omladinom.

    “Među uzorcima su školski udžbenici, odjeća sa nacionalističkim sloganima, neobičan meni barova i ugostiteljskih objekata, kao i simboli terorističkog bataljona Azov (terorističke organizacije zabranjene u Ruskoj Federaciji)”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

  • Ulazak u NATO košta: Rusi uzimaju Kijev?

    Ulazak u NATO košta: Rusi uzimaju Kijev?

    Ukrajina može ući u NATO, ali bez Kijeva, smatra Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije.

    On je detaljnije objasnio o kakvoj ideji je reč.

    “Nova ideja za Ukrajinu iz kancelarije Severnoatlantske alijanse: Ukrajina može da uđe u NATO ako se odrekne spornih teritorija. Ideja je zanimljiva. Problem je samo što su sve, navodno, njihove teritorije veoma sporne. Za ulazak u blok kijevske vlasti će morati da se odreknu čak i samog Kijeva, prestonice drevne Rusije. Prestonicu će onda morati da premeste u Lavov”, napisao je on na svom kanalu na Telegramu.Ranije je šef kancelarije generalnog sekretara NATO-a Stijan Jensen izjavio da bi Ukrajina mogla da dobije članstvo u Alijansi u zamenu za ustupanje dela svoje teritorije Rusiji.

  • Visoki zvaničnik NATO-a: Ukrajina bi mogla da se odrekne teritorije u zamjenu za članstvo

    Visoki zvaničnik NATO-a: Ukrajina bi mogla da se odrekne teritorije u zamjenu za članstvo

    Ukrajina će možda morati pristati da se odrekne dijela teritorije koju trenutno kontroliše Rusija ako želi da se pridruži NATO-u, rekao je visoki zvaničnik Sjeveroatlantskog saveza, prenosi Sky News.

    Stian Jenssen, koji služi kao šef osoblja generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, govorio je norveškim medijima na panel diskusiji ranije danas.

    Stoltenberg je dugo oprezno izbjegavao pitanja o tome šta bi Ukrajina mogla učiniti da okonča rat. Njegov stav je stalno bio da je na Ukrajini, a ne trećim stranama, da odluči kako i kada treba započeti pregovore sa Rusijom.

    Ali, dao je naznake da Ukrajina zaista može imati put u NATO.

    “Postoji značajan pomak u pitanju budućeg članstva Ukrajine u NATO-u. U svačijem je interesu da se rat ne ponovi. Rusija ima ogromne vojne muke i čini se nerealnim da mogu zauzeti nove teritorije”, rekao je Stoltenberg.

    “Sada je pitanje šta Ukrajina može da uzme nazad“, dodao je on.

    Na pitanje norveškog lista VG da li Ukrajina mora ustupiti zemlju da bi postigla mir i zauzvrat dobila članstvo u NATO-u, Jensen je sugerisao da je pitanje već postavljeno unutar alijanse.

    “Ne kažem da mora biti ovako”, rekao je. “Ali to bi moglo biti moguće rješenje.”

    Ali, to rješenje bi bilo u direktnoj suprotnosti s ciljevima mira koje je sam predsjednik Zelenski iznio.

    Jedna od 10 tačaka u njegovoj takozvanoj formuli mira uključuje vraćanje ukrajinskih granica na mjesto gdje su bile prije invazije. Ukrajinski predsjednik je jasno stavio do znanja da se o tome ne može pregovarati.

  • Ukrajinci upali u zgrade Kijevsko-pečerske lavre

    Ukrajinci upali u zgrade Kijevsko-pečerske lavre

    Pripadnici ukrajinske policije blokirali su tri zgrade Kijevsko-pečerske lavre, saopštila je kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC).

    Kako se navodi, pripadnici ukrajinske policije počeli su upad u prostorije gde živi deo monaha i hodočasnici.

    “Upravo je u toku upad u zgrade br. 54, 57 i 58 lavre. Kako je saopšteno iz Kijevsko-pečerske lavre, policija je blokirala navedene zgrade. Već su polomili brave i upali u zgradu br. 57. U ovim zgradama žive ne samo hodočasnici, već i deo bratstva Kijevsko-pečerske lavre“, navodi se u saopštenju UPC na telegram kanalu.

    Ranije je Savez pravoslavnih novinara objavio da su na zgradi gde se nalaze konaci Kijevsko-pečerske lavre isečene brave, a policija je upala unutra sa automatima.

    Prethodno su izvori upoznati sa situacijom izjavili za Sputnjik da je sud u Kijevu prihvatio tužbeni zahtev državnog kompleksa protiv Kijevsko-pečerske lavre da otkloni prepreke za korišćenje imovine Kijevsko-pečerske lavre, a da se monasi UPC nakon toga mogu iseliti.

    Pravni zastupnici kompleksa izjavili su na sudu da monasi nemaju osnova da borave i žive u manastirskim prostorijama. Istovremeno, advokat UPC, protojerej Nikita Čekman rekao je da je za mnoge monahe manastir jedino i stalno mesto življenja.

    Advokat je današnju sudsku odluku nazvao jednom od najsramotnijih u istoriji Ukrajine. Ranije je Privredni sud u Kijevu takođe odbacio zahtev manastira UPC da se poništi raskid ugovora o zakupu prostorija.

    Ukrajinske vlasti su u proteklih godinu dana organizovale najveći talas progona UPC u novijoj istoriji zemlje.

    Pozivajući se na njenu povezanost sa Rusijom, lokalne vlasti u različitim regionima Ukrajine odlučile su da zabrane delovanje UPC, a parlamentu zemlje je podnet predlog zakona o njenoj faktičkoj zabrani u Ukrajini.

    Služba bezbednosti Ukrajine počela je da pokreće krivične postupke protiv sveštenstva UPC, sprovodi “kontraobaveštajne mere“ – pretrese episkopa i sveštenika u crkvama i manastirima, u potrazi za dokazima “antiukrajinskog delovanja“.

  • Pala odbrambena linija Ukrajine

    Pala odbrambena linija Ukrajine

    Rusija je pokrenula novu ofanzivu u istočnom regionu Lugansk, za koju analitičari kažu da je usmerena na podrivanje ukrajinske operacije.

    Iako je nova ofanziva znatno manja od zimske, Rusija čini neki napredak i deluje da se fokusira na grad Kupjansk, u kojem je Ukrajina ove nedelje naredila evakuaciju, prenosi Blic.

    Rusija već drži pod kontrolom većinu Luganska pa bi zauzimanje ostatka oblasti bila politička pobeda za predsednika Vladimira Putina. To bi takođe stavilo njegove snage u bolji položaj da okupiraju ostatak Donbasa, koji se sastoji od Luganska i Donjecka.

    Rusko napredovanje u Lugansku moglo bi da izvrši pritisak na Ukrajinu, koja je usred svoje kontraofanzive, i podeli njenu pažnju, a kako piše “Hil“, bilo kakav uspeh takođe bi mogao da predstavlja politički koristan kontrast spram ukrajinske spore kontraofanzive u južnoj Zaporoškoj oblasti.

    Mark Kansijan, savetnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), sumnja da Rusija može da napreduje. Ali, ako se to dogodi, kaže da bi to bio značajan udarac Ukrajini u opasnom trenutku.

    “Bilo bi pogubno za ukrajinsku narativu o kontraofanzivi ako bi Rusi uspeli da zauzmu Lugansk – za šta mislim da ne mogu. Ali, ako su u stanju da to urade u vreme kad je ukrajinska kontraofanziva bila zadržana u odbrambenoj zoni, to bi bio veoma moćan neuspeh i mislim veoma obeshrabrujući za zapadne pristalice (Ukrajine)”, rekao je on.

    Podseća se da je napredovanje u Lugansku je ubrzano od sredine jula a borbe se vode uglavnom u ruralnim delovima i na otvorenim poljima, slično južnoj Zaporoškoj oblasti samo u manje naseljenim područjima.

    Rusija je ove nedelje brzo napredovala ka Kupjansku, gradu u oblasti Harkova koji leži tik iza Luganska a koji bi, ako ga zauzmu, konsolidovao rusku kontrolu u području. Grad je bio zauzet u ranim danima rata pre nego što su ga Ukrajinci povratili u munjevitoj kontraofanzivi prošle jeseni.

    Popularni ruski vojni bloger Aleksander Koc je na “Telegramu“ rekao da Ukrajina rasteruje svoje trupe u žurbi da pokuša da se odbrani od napredovanja.

    “Gledam mapu napretka u ovom pravcu i osećam oprezan optimizam. Sada su oružane snage Ukrajine u položaju koji nije baš povoljan za njih“, naveo je on.

    Rusija se takođe kreće iz Kremina u Lugansku ka gradu Limanu u Donjecku. Liman, južno od Kupjanska, takođe je velika meta Rusije u njenim naporima da stabilizuje svoju moć na istoku. Igor Ždanov, dopisnik Raša tudeja, rekao je da su ruski “borci uspeli da probiju neprijateljsku odbranu“ u bici u šumi i prirodnom rezervatu kod Limana.

    “Pala je zaista ozbiljna odbrambena linija, koja je mesecima sputavala naše akcije na ovom sektoru fronta“, rekao je on na Telegramu.

  • Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    SAD su saopštile danas da će poslati Ukrajini novu bezbjednosnu pomoć u vrijednosti od 200 miliona dolara.
    Pomoć obuhvata municiju za protivvazdušnu odbranu, artiljerijsku municiju, protivoklopna sredstva i dodatnu opremu za čišćenje mina, rekao je u saopštenju američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Pentagon je u maju objavio da je greškom odredio veću vrijednost američkog oružja koje je obećano Kijevu i da na raspolaganju ima dodatnih 6,2 milijarde dolara za ovu vrstu pomoći.

    Ukrajini je potrebno oružje koje se može isporučiti iz američkih zaliha za nekoliko dana ili sedmica bi mogla da nastavi da odbija rusku akciju.

    Greška počinjena u računovodstvu ide u korist Kijeva jer Amerika sada može poslati više opreme.