VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • SAD i NATO otvaraju put za slanje trupa u Ukrajinu

    SAD i NATO otvaraju put za slanje trupa u Ukrajinu

    Nuklearni sat je počeo da otkucava sve brže nakon što je u ponoći u četvrtak general Čarls Braun, mlađi, predsednik Združenog generalštaba, rekao da će američke i savezničke trupe, pod kišobranom NATO-a, “vremenom i na kraju” ući u Ukrajinu.

    On je to rekao kada su mediji širom sveta objavljivali izveštaje da NATO razmatra slanje vojnika da bi “pomogli” Ukrajini.

    Bajdenova administracija se do sada zvanično opirala davanju takvih izjava.

    Takav potez bi povećao opasnost od direktnog sukoba između dve najveće nuklearne sile na svetu.

    Administracija je, međutim, podržala ogroman ratni budžet u trilionima dolara, uz dodatak od 60 milijardi dolara nedavno za dodatno oružje za Ukrajinu.
    Taj rat se široko smatra posredničkim ratom između SAD i Rusije.

    Od početka rata u Ukrajini, Amerikancima je u suštini rečeno da će slati oružje sve dok su Ukrajinci voljni da umiru. Ako trupe NATO-a završe u Ukrajini, što je izjavio i najviši general Pentagona, američki i ruski vojnici mogli bi da se nađu suočeni jedni sa drugima direktno na bojnom polju.

    To, pored zahteva Poljske pre dva meseca da se američko nuklearno oružje stacionira u njihovoj zemlji u blizini ruske granice, ne može učiniti ništa osim gurnuti svet bliže ivici potencijalne katastrofe.

    Računajući i Ukrajince i Ruse koji su ubijeni od početka ruske invazije na tu zemlju pre tri godine, procenjuje se da je na stotine hiljada ubijeno.

    Dok mrtvi gomilaju kovčege u kojima se nalaze dečaci koji se šalju nazad u Kijev i Moskvu, američke kompanije za proizvodnju oružja su zaradile bogatstvo zbog rata.

    Proizvođači naoružanja koriste Ukrajinu kao poligon za testiranje svih vrsta novog i smrtonosnog oružja, uključujući i ono za koje se nadaju da će koristiti u budućim profitnim ratovima.

    Niko nema tačan podatak o tome u kojoj meri su se ukrajinski oligarsi uključili u ostvarivanje profita povezanog sa slobodnom vladavinom koja se daje kompanijama za proizvodnju oružja u njihovoj zemlji.

    Sabotaža mirovih pregovora
    Na mirovnom frontu, ruski predsednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da ceni kontinuirane pokušaje Kine da insistira na prekidu vatre i pregovorima kao rešenju rata.

    Tokom posete Moskvi, predsednik Si Đinping rekao je da će njegova zemlja nastaviti da podržava mirovni plan od 12 tačaka koji je najavio prošle godine.

    Taj plan su SAD odbile, uprkos izjavama ukrajinske vlade da su neki delovi bili prihvatljivi.

    Ove nedelje, Bajdenova administracija odbacila je još jedan predlog Kine o odvojenom pitanju, pokušaju da SAD pristanu da potpišu sporazum o ne-upotrebljavanju nuklearnog oružja.

    Sve je to deo obrasca koji se ponavlja. Od početka rata u Ukrajini, SAD su, ponekad same, a ponekad uz pomoć Ujedinjenog Kraljevstva i drugih, sabotirali brojne pokušaje strana da započnu mirovne pregovore, uveravajući ukrajinske vlasti da će ih zemlje NATO snadbeti svim potrebnim za borbu protiv Rusa.

     

  • Putin progovorio o Harkovu

    Putin progovorio o Harkovu

    Rusija trenutno ne planira zauzimanje Harkova, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Predsjednik Rusije je na pres konferenciji u kineskom gradu Harbinu, tokom dvodnevne posjete Kini, rekao da ruske trupe kod Harkova svakodnevno napreduju, strogo po planu, prenosi RIA Novosti.

    Putin je rekao da odgovornost za ono što se dešava u pravcu Harkova snose Oružane snage Ukrajine, navodeći da je Rusija prinuđena da stvori sanitarnu zonu bezbjednosti zbog toga što ukrajinska vojska granatira stambene dijelove Belgoroda.

    Istakao je da Rusija nikada nije odbila da pregovara sa Ukrajinom, ali da je sada neophodno razumjeti sa kim može da se pregovara i ko je od povjerenja.

    Prema riječima Putina, Moskva ”nikada nije odbila da pregovara”, već su se ukrajinski političari ”povukli iz pregovaračkog procesa“ čim su ruske trupe povučene iz Kijeva.

    ”Bili smo prevareni. Sada moramo da shvatimo sa kim i kako treba da pregovaramo, kome i u kojoj mjeri možemo da vjerujemo”, rekao je Putin, prenosi Harkov.

  • Ukrajinski vojnici na prvoj liniji: Rusi koriste podlu taktiku

    Ukrajinski vojnici na prvoj liniji: Rusi koriste podlu taktiku

    U selo Lipci, koje je sada pod opsadom, prodrle su ruske snage, a reporteri BBC-ija otišli su u pogranično područje sjeverno od Harkova, drugog najvećeg ukrajinskog grada.

    Pratili su ih pripadnici ukrajinske nacionalne garde, najnovija pojačanja koja pokušavaju zaustaviti rusko napredovanje.

    Prešli su iz žestoke bitke na istoku u drugu sjeverniju i to bez odmora.

    “Situacija je dinamična i napeta i teško je predvidjeti kako će se razvijati”, priča za BBC vojnik Andrij, prenosi Index.

    Na upit može li njegov dolazak i dolazak njegovih ljudi na ovaj front napraviti razliku.

    “Relativno, ali uvijek je teško uključiti se u tuđe obrambene linije jer nema odgovarajuće interakcije s drugim jedinicama”, rekao je.

    “Rusi žele povući naše snage s obrambenih linija u regijama Donjecka i Luganska. Bilo je samo pitanje vremena. Rusi uvijek koriste podlu taktiku”, kaže.

    Drugi vojnik Viktor izgubio je prste u eksploziji minobacača. Leži na krevetu, pri svijesti, umotan u deku. Napustio je prvu liniju borbe.

    “Ne mogu živjeti bez svojih momaka, oni su moji prijatelji, moja druga porodica”, kaže. D

    Dodaje da im se želi vratiti čim primi potrebnu medicinsku pomoć.

    Viktor kaže da su se borili s neprestanim talasima napada.

    “Ima ih puno. Rusi imaju sve, što god žele”, kaže Viktor i dodaje: “A mi se nemamo s čim boriti. Ali činimo što možemo”.

    Kašnjenja američke vojne podrške otežala su njihov posao. Municija je morala biti racionalizovana tokom posljednjih nekoliko mjeseci. U prosjeku je Rusija mogla ispaliti 10 puta više topovskih granata.

    Na topovskom položaju, skrivenom u drvoredu izvan Vovčanska, pripadnici ukrajinske 57. brigade ispaljuju 50 do 100 granata dnevno za obranu grada. I ova jedinica borila se istočnije prije nego što je stigao poziv za obranu Harkova.

    Obrambene linije Ukrajine rastežu se i prorjeđuju.

    Još jedna brigada u blizini stigla je iz Robotina na jugu, gdje ruske snage takođe napreduju.

    Mihajlo, ukrajinski komandant artiljerije topništva, kaže: “Gubimo Vovčansk, a gubimo i sela oko Vovčanska.”

    Mnogi smatraju da se to moglo izbjeći da je obrana bila bolje pripremljena.

  • Ukrajina ne može da vrati teritorije, pregovori spasavaju Kijev

    Ukrajina ne može da vrati teritorije, pregovori spasavaju Kijev

    U vojnim krugovima zemalja NATO pakta niko ne vjeruje da Kijev može vratiti teritorije koje je do sada izgubio u ratu sa Rusijom, prenose vojni portali.

    Ugledni evropski bivši visoki vojni oficiri ne vjeruju da Ukrajina može da izdrži ruski pritisak, čak ni uz podršku Zapada, te da Ukrajinci, ako ne žele konačan poraz, treba da sjednu za pregovarački sto sa Rusima.

    Penzinisani francuski general Vensan Deport navodi da “Surovikinovu liniju” ne može da zauzme nijedna vojska na svijetu.

    – U jednom trenutku će morati da pregovaraju. Problem za nas na Zapadu i za Ukrajince nije “dobar rat, već dobri pregovori”. Toliko smo željeli da Ukrajina pobijedi da nismo mogli ni da joj kažemo: “Nemojte u kontraofanzivu u junu 2023”, mada je svima bilo očigledno da neće moći da se probiju – rekao je Deport.

    Njemački general u penziji Roland Kater rekao je za TV kanala Velt da Ukrajina postepeno krvari.

    – Oružane snage Ukrajine nemaju dovoljno pojačanja za stvaranje neophodnih rezervi. Štaviše, ukrajinski vojnici su umorni, slabi i njihov moral je pao – upozorava Kater.

    On ističe da se uvijek zalagao za pregovore.

    – Mnogo mjeseci ovog užasnog rata na iscrpljivanje uvijek sam se iza kulisa, ne javno u medijima, zalagao da se razmisli o tome koji su scenariji izlaska iz rata mogući – navodi Kater.

  • Novi ruski ministar odbrane otkrio svoje planove za rat u Ukrajini

    Novi ruski ministar odbrane otkrio svoje planove za rat u Ukrajini

    Novi ruski ministar odbrane Andrej Belousov rekao je u utorak da želi modernizirati oružane snage i postići pobjedu u Ukrajini s minimalnim ljudskim gubicima.
    “Cilj specijalne vojne operacije je naravno postići pobjedu… i to s minimalnim ljudskim gubicima”, rekao je, ali nije pojasnio koji bi nivo gubitaka bio prihvatljiv.

    Rusija ne objavljuje koliko je mrtvih i ranjenih u redovima njene vojske u Ukrajini. Od početka napada na tu zemlju u februaru 2022., brojni vojni stručnjaci procjenjuju da je Rusija pretrpjela teške gubitke i govore o desecima hiljada mrtvih.

    Novi je ruski ministar također izjavio da želi “optimizirati” vojnu potrošnju.

    “Prvi (cilj) je osigurati integraciju vojne ekonomije u cjelokupnu ekonomiju zemlje. To nije jednostavno i zahtijeva optimizaciju rashoda (…) Što ne znači njihov pad”, rekao je.

    Govoreći pred gornjim domom parlamenta, dodao je da je njegov drugi cilj maksimalno otvoriti vojnu ekonomiju inovacijama, posebno “digitalnoj tehnologiji”. Ruski predsjednik Vladimir Putin u nedjelju navečer je obavio smjenu u domeni odbrane, više od dvije godine od početka rata u Ukrajini.

    Smijenio je Sergeja Šojgua koji mu je bio lojalni ministar odbrane od 2012. te ga imenovao sekretarom Vijeća sigurnosti, tijela koje okuplja najviše ruske dužnosnike, ali bez ikakvih stvarnih ovlasti.

    U isto vrijeme, čistka je pokrenuta u tom ministarstvu zbog optužbi za korupciju, hapšenjem zamjenika ministra u aprilu i generala Jurija Kuznjecova, dužnosnika za ljudske resurse, što je objavljeno jučer.

    Do imenovanja Belousova došlo je u trenutku kada vojna industrija čini pokretač ukupne ruske industrije. Uz to Kremlj je u utorak objavio da je bivši sekretar ruskog Vijeća sigurnosti i bivši čelnik FSB-a Nikolaj Patrušev imenovan savjetnikom Vladimira Putina te će biti zadužen za brodogradnju.

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije pojasnio razloge zbog kojih je Patrušev premješten, rekavši samo da će njegovo “golemo iskustvo” igrati veliku ulogu kada se radi po pitanju brodogradilišta. Što se tiče Šojgua, kazao je da razgovor o “degradaciji nije primjeren” jer je glavni sekretar Vijeća sigurnosti u “izravnom kontaktu sa šefom države i ima veliku odgovornost”.

    Šojgu se našao pod valom kritika posljednje dvije godine, najprije zbog neuspjeha blitzkriega kojemu se Rusija nadala pri napadu na Ukrajinu, a potom zbog problema s opskrbom ruskih vojnika i konačno zbog revolta čelnika paravojne grupe Wagner.

  • Oglasio se Zelenski: Rano je za zaključke, ali…

    Oglasio se Zelenski: Rano je za zaključke, ali…

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski oglasio se na Telegramu gde je objasnio kakva je situacija trenutno na frontu i koje pravce jača ukrajinska vojska.

    “Danas nam je dan pružao više mogućnosti. O situaciji u oblastima borbenih dejstava izvestio je šef komesara Oleksandr Sirski. Donjecka oblast, Harkovska oblast – gde je sada najteže. On je upravo na ključnim mestima bitaka – radi sa brigadama, na borbenim položajima. Još je rano za zaključke, ali situacija je pod kontrolom. Naši vojnici uništavaju okupatora koji pokušava da napreduje. Sve je dovoljno stresno. Ali smo ojačali pravce, posebno Harkov. Sada su mnogi vojnici – posebno stanovnici Harkova – stali u odbranu Harkovske oblasti. Oni rade svoj posao i hvala svima na efikasnosti, napisao je Zelenski na Telegramu.

  • Zelenski saopštio šta je zatražio od Blinkena

    Zelenski saopštio šta je zatražio od Blinkena

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je danas da je u Ukrajini najveći deficit oružja za protivvazdušnu odbranu i zatražio od američkog državnog sekretara Entonija Blinkena dvije Patriot PVO baterije za odbranu Harkova.

    Zelenski je danas na sastanku sa Blinkenom u Kijevu pohvalio ”ključnu” pomoć SAD i zahvalio Vašingtonu na odobrenju paketa pomoći za Ukrajinu, prenosi Rojters.

    Ukrajinski predsjednik je naglasio da želi da razgovara o bezbjednosnim garancijama SAD, kao i da će tražiti od Blinkena da prikupi veću globalnu podršku za predstojeći mirovni samit u Švajcarskoj.

    Blinken je rekao da će vremenom Ukrajina “ponovo stajati na nogama, vojno, ekonomski i demokratski”.

    “Kroz jaku, uspješnu, naprednu, slobodnu Ukrajinu će se najbolje pokazati Putinu“, naveo je Blinken.

    On je takođe poručio da je dio novog američkog paketa pomoći već stigao u Ukrajinu, a da se očekuje da više pošiljki stigne uskoro, prenosi Tanjug.

    “Pomoć će napraviti pravu razliku u tekućoj borbi protiv ruske agresije na bojnom polju“, ocijenio je on.

    Zelenski je pohvalio „ključnu“ pomoć SAD i istakao da je najveći deficit ukrajinskog oružja protivvazdušna odbrana, prenosi Rojters.

    Napomenuo je Blinkenu da su Ukrajini potrebne dvije PVO baterije za sjeveroistočni grad Harkov, koji je na meti ruskih vazdušnih napada.

    Blinken boravi u četvrtoj posjeti Ukrajini od početka rata 2022, a cilj posjete je da uvjeri Kijev da ima američku podršku dok se bori da se odbrani od sve intenzivnijih ruskih napada.

    Stejt department je saopštio da će Blinken s ukrajinskim zvaničnicima razgovarati „o stanju na frontu, uticaju nove bezbjednosne i ekonomske pomoći SAD, dugoročnim bezbjednosnim i drugim obavezama i podsticanju ekonomskog oporavka Ukrajine”, prenosi AP.

    Posjeta Blinkena uslijedila je manje od mjesec dana nakon što je Kongres odobrio dugo odlagani paket pomoći kojim je izdvojeno 60 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu, od čega će veliki dio biti usmjeren na dopunjavanje artiljerije i sistema protivvazdušne odbrane.

    Visoki američki zvaničnik koji je putovao sa Blinkenom vozom iz Poljske u Ukrajinu izjavio je da su artiljerija, sredstva PVO i balističke rakete dugog dometa već isporučeni, neki od njih već na prvu liniju fronta.

    Zelenski je tokom vikenda izjavio da se žestoke borbe sa ruskim trupama vode u blizini granice u istočnoj i sjeveroistočnoj Ukrajini, a ukrajinski komandanti i analitičari smatraju da ruske snage imaju za cilj da iskoriste ukrajinske slabosti prije nego što veliki dio nove vojne pomoći Kijevu od američkih i evropskih partnera stigne na front u narednim nedjeljama i mjesecima.

  • Preko 30.000 Rusa juriša na Harkov, približavaju se gradu

    Preko 30.000 Rusa juriša na Harkov, približavaju se gradu

    Ukrajinci su objavili da se bore protiv 30.000 ruskih vojnika na granici u blizini Harkova, dok su hiljade civila evakuirane zbog teških borbi u regiji.

    “Više od 30.000 vojnika Ruske Federacije trenutno napreduje u sjevernom dijelu regije Harkov”, izjavio je Oleksandr Lytvynenko, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu.

    Prema njegovim riječima, u početku je oko 50 hiljada ruskih vojnika bilo koncentrirano na granici.

    Istodobno, značajan dio njih već napreduje na ukrajinskom teritoriju. Litvinjenko napominje da je riječ o više od 30.000 pripadnika vojske.

    Također je naveo da su prema svim izvještajima ukrajinski vojnici spremni za odbijanje napada, a trenutno se vode teške borbe.

    Ruske trupe su prije nekoliko dana pokušale probiti granicu s regijom Harkov i uspjele su zauzeti nekoliko sela. Osim toga, borbe se nastavljaju u području u blizini sjevernih predgrađa grada Vovchansk.

     

    Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine izvijestio je da Rusi nastavljaju s pokušajima napredovanja u regiji Harkov. Oni konsolidiraju svoje položaje , uspostavljaju rezervne položaje na okupiranim područjima.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je tokom obraćanja u ponedjeljak da je poslao pojačanje u regiju dok se nastavlja suprotstavljati ruskim napadima.

    “Jedinice su opskrbljene svom potrebnom vatrenom moći i snagama, a njihovi se rezultati poboljšavaju”, rekao je Zelenski.

    Oko 5.900 civila evakuirano je iz svojih domova u regiji posljednjih dana i pobjeglo je prema gradu Harkovu zbog borbi.
    Ruska vojska objavila je u ponedjeljak da je “poboljšala taktičku situaciju i izvršila udare” na ukrajinske trupe i vojnu opremu u regiji Harkov, uključujući i blizinu Vovchanska.

  • Ukrajinski komandanti se optužuju za poraz kod Harkova

    Ukrajinski komandanti se optužuju za poraz kod Harkova

    Američka štampa primjećuje da komandanti ukrajinske armije jedni druge okrivljuju za poraze na harkovskom pravcu.

    The New York Times posebno piše da su u nizu dijelova linije borbenog kontakta jedinice ukrajinskih oružanih snaga prinuđene da se povuku pod brzim naletom ruske vojske, a ukrajinski komandanti za poraze okrivljuju jedni druge i zvaničnike odgovorne za razvoj utvrđenja u regionu.

    Autori objave u američkom listu uvjereni su da je ruska ofanziva u oblasti Harkova dovela Kijev “u veoma opasnu situaciju”, prenosi TV Front.

    U tom kontekstu, ukrajinske oružane snage se žale na akutni nedostatak artiljerijske municije.

    Situaciju sa snabdijevanjem Oružanih snaga Ukrajine otežava kašnjenje u odobravanju sljedećeg paketa vojne pomoći u Kongresu SAD.

    Američki institut za proučavanje rata takođe predviđa vjerovatnoću brzog razvoja ofanzive ruske vojske u pravcu Harkova.

    Analitičari ISW su uvjereni da će ruske oružane snage, nakon sticanja kontrole nad selom Lipci, koje se zapravo nalazi na periferiji regionalnog centra, prikupiti postojeće rezerve kako bi otpočele snažni juriš na Harkov uz podršku artiljerije i avijacije.

    Takođe se navodi da je poslije početka aktivne ofanzive Oružanih snaga Rusije u oblasti Harkov, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine general Sirski smijenio komandanta operativno-strateške grupe “Harkov”.

  • Krah Ukrajine?

    Krah Ukrajine?

    Bivši predsednik Češke Miloš Zeman apelovao da se dogovori primirje i započnu mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije jer bi se tako blokirala ruska ofanziva na frontu, a Ukrajina ne bi bila osuđena na poraz.

    “Razumem one koji traže mirno rešenje i ne nazivam ih ‘Hoćimirima’ zato što upozoravaju na trenutnu situaciju na ratištu koja može da vodi probijanju ukrajinske odbrane a mirovni pregovori mogli bi da blokiraju rusku ofanzivu” kazao je Zeman u intervjuu češkom tabloidu Blesk.

    Bivši češki predsednik je naglasio da jeste za pomoć Ukrajini uključujući tu i isporuke oružje i municije, što kritikuje češka opozicija, ali da dok je ranije postojala nada da će Ukrajina osloboditi okupirane teritorije sada vojni analitičari upozoravaju na rizik poraza.

    “Jasno kažem da ne bih želeo poraz Ukrajine. Istorijski gledano u dogledno vreme Ukrajina ne može da povrati teritorije, čak i kada bi se znatno povećala zapadna pomoć. Zato što je tu važna takođe živa sila, a tu ima veliki deficit”, kazao je Zeman.

    Bivši češki predsednik rekao je da ideje da Zapad pomogne i slanjem svojih vojnika, o čemu govori predsednik Francuske Emanuel Makron, uglavnom u članicama NATO nailaze na otpor.
    “Shvatite da u trenutku smrti prvih francuskih vojnika na ukrajinskom tlu u Francuskoj će to izazvati unutrašnjepolitičku krizu. Dakle ni takva varijanta nije mnogo verovatna. Zato kažem, pre nego što Rusima pođe za rukom veći uspeh na ratištu potrebno je da se u najmanju ruku dogovori primirje i time da se blokira ta ruska ofanziva”, rekao je Zeman.

    Miloš Zeman je takođe upozorio da u oceni oružanog sukoba u Ukrajini ne može da se izbegne ni građanski rat koji su po njegovoj oceni dugo pre napada Rusije vodile vlasti i većina ruskojezičnog stanovništva.

    “Ako ruskojezično stanovništvo podržava rusku okupaciju onda morate da se pitate zašto”, rekao je Zeman ali je dodao da kritiku ukrajinskih vlasti i politike treba ostaviti za vreme kada se rat završi.