Oznaka: ukrajina

  • Rusi pokrenuli veliki napad

    Rusi pokrenuli veliki napad

    Ruske snage su u oblasti Bahmuta u Donjeckoj oblasti značajno ojačane, izjavio je danas komandant kopnene vojske Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski.

    On je naveo da su ruske snage prešle iz odbrane u aktivna dejstva.

    On je za agenciju Interfaks Ukrajina rekao da je situacija na istoku zemlje i dalje teška, da ruske trupe ne odustaju i da svakodnevno napadaju ukrajinske položaje.

    Prema rečima Sirskog, ruske snage su posebno aktivne u oblasti Kupjanska, gde pokušavaju da napreduju u nekoliko pravaca istovremeno, a njihova dejstva su podržana jakom artiljerijskom i minobacačkom vatrom, kao i sve većim brojem dronova kamikaza.

    “Istovremeno, zahvaljujući profesionalnim i koordinisanim akcijama naših vojnika, neprijatelj trpi velike gubitke i ne može da ostvari svoje ciljeve”, rekao je komandant kopnene vojske Ukrajine.

    Sirski je naveo da je, sa komandantima jedinica raspoređenih na delovima fronta gde su najjači ruski napadi, isplanirao dalje korake i odgovor na dejstva ruskih snaga.

  • Rusi napali, žestoko

    Rusi napali, žestoko

    Ruska vojska jutros je gađala Odesku oblast i verovatno pogodila lokalno brodogradilište projektilom “oniks”, prenela je ukrajinska agencija Unian.

    Projektil “oniks” može da razvije brzinu do 3.000 kilometara na čas, a Rojters prenosi izjavu guvernera Odese Oleha Kipera da su u napadu ranjene dve osobe.

    Prema rečima portparola vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine Jurij Ignjat, Ruska Federacija bi mogla da upotrebi balističko oružje da napadne region.

    “Balistička raketa, ako je lansirana sa teritorije Krima, recimo, leti prilično kratko. Od lansiranja do dolaska, to je pitanje minuta, razumite to. Zapravo, ovo se upravo dogodilo…Prijavljeno je da ima eksplozija, sačekaćemo izveštaje lokalnih vlasti o tome koja vrsta oružja je korišćena”, rekao je on, prenela je ukrajinska novinska agencija Unian.

    Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko je na Telegramu naveo da je na Odesu ispaljeno šest “oniks” projektila.

    “Napadnuta je i fabrika za remont brodova u blizini Odese”, napisao je on.

  • Hamasov napad i Ukrajina… Za njih je sve to dio istog rata

    Hamasov napad i Ukrajina… Za njih je sve to dio istog rata

    Za mnoge Ukrajince, Hamasov napad na izraelske civile imao je velike sličnosti sa ruskom invazijom na Ukrajinu prošle godine, piše danas Glas Amerike.

    Lideri ukrajinske jevrejske zajednice i političari međutim strahuju da će rat između Izraela i Hamasa odvratiti pažnju sveta od patnji ukrajinskih civila, zbog čega se nadaju da će Sjedinjene Američke Države nastaviti da podržavaju i Izrael i Ukrajinu.

    U jednoj od najstarijih sinagoga u centru Kijeva, vojni kapelani različitih vera okupili su se na večeri.

    Pošto su bili na prvoj liniji rusko-ukrajinskog rata od početka invazije, uočavaju brojne paralele između te borbe i nedavnog napada ekstremista iz Hamasa na Izrael.

    Rabin David Milman objašnjavao je svojim kolegama poreklo sukoba Izraela i Hamasa.

    “Prvo, bio sam užasnut. Moja deca i unuci su tamo. Nisam mogao da shvatim kako je to moguće. Nismo očekivali nešto tako. Očekivali smo Hezbolah, Iran – ali Hamas? U poređenju sa Hezbolahom i Iranom, oni su samo sitni džeparoši. Obaveštajna služba nije obraćala dovoljno pažnje na njih”, rekao je on.

    Sve o ratu Izraela i Hamasa pratite u Live Blogu B92.

    Milman smatra da ruski napad na Ukrajinu i Hamasov na Izrael prate isti šablon. On ističe da Hamas nije mogao da izvrši takav napad bez ozbiljne pomoći i planiranja spolja. Sumnja na Rusiju, iako kaže da nema dokaze.

    Direktor ukrajinskog Udruženja za bliskoistočne studije Ihor Semivolos kaže da oba rata imaju iste neprijatelje demokratije, piše VOA.

    “Na strateškom nivou, nema sumnje da su Rusija i Iran umešani, a pošto su te zemlje naši neprijatelji, to mora da utiče na naš sukob koji je sve globalniji. Kako je rekao predsednik SAD Bajden, to je deo svetskog sukoba između demokratije i autokratije, i osećamo njegove posledice po Ukrajinu”, objašnjava Semivolos.

    Ivana Klimpuš-Cintadze, predsedavajuća Parlamentarnog odbora za integraciju Ukrajine u EU, kaže da mnogi Ukrajinci vide napad na Izrael kao deo istog rata u kojem se Ukrajina bori.

    Ona podržava pristup predsednika Bajdena da kombinuje paket pomoći Ukrajini i Izraelu.

  • Lukašenko: Rat Rusije i Ukrajine u pat poziciji, pregovarati o okončanju

    Lukašenko: Rat Rusije i Ukrajine u pat poziciji, pregovarati o okončanju

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko ocenio je da se Rusija i Ukrajina na prvoj liniji fronta nalaze u pat poziciji.

    On je dodao i da dve strane treba da sednu za sto i pregovaraju o okončanju konflikta, preneo je danas Rojters.

    “Postoji dovoljno problema sa obe strane i, uopšteno govoreći, situacija je sada došla do pat pozicije – niko ne može da uradi ništa, niti može značajno da pojača svoju poziciju. Oni su na frontu okrenuti licem u lice, do smrti, ukopani u rovu. Ljudi umiru”, rekao je Lukašenko.

    Bela kuća je saopštila da su ruske snage nastavile da atakuju ove nedelje u blizini uništenog grada kod Donjecka, Avdejevke, i imale, kako se navodi, “velike gubitke”, ali se veći deo fronta u Ukrajini malo promenio u prethodnoj godini, uprkos napornoj višemesečnoj ofanzivi Kijeva.

    Lukašenko je rekao da ukrajinski zahtev Rusiji da napusti njenu teritoriju “treba da bude rešen za pregovaračkim stolom, tako da niko više ne izgubi život”.

    “Moramo da sednemo za pregovarački sto i da postignemo sporazum. Kao što sam jednom već rekao: nisu potrebni preduslovi. Glavna stvar je da se izda komanda ‘stop'”, odgovorio je Lukašenko na pitanje beloruske novinske agencije Belta.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovio je u subotu, na skupu sa 60 nacionalnih savetnika, da je njegov plan u 10 tačaka jedini način da se završi rat.

    U tom planu se uključuje vraćanje ukrajinskog teritorijalnog integriteta.

  • Rat na iscrpljivanje, Rusija u prednosti

    Rat na iscrpljivanje, Rusija u prednosti

    Položaj Ukrajine postaje sve teži nakon propasti ofanzive, ogromnih gubitaka, smanjenja vojnog potencijala i zaliha naoružanja njenih saveznika.

    Kijev i zapadne zemlje treba da razgovaraju sa Moskvom, smatra Dag Bendou, bivši pomoćnik 40. predsednika SAD Ronalda Regana u člansku za magazin The American Conservative.

    Visokotehnološki sistemi povećali su borbeni potencijal Kijeva, ali to nije čudotvorno oružje koje će mu doneti pobedu.

    Povećanje borbene moći [Ukrajine] će najverovatnije samo odložiti ishod”, piše u tekstu.

    “Nedavna “kontraofanziva” Ukrajine je bila neuspešna, usled čega je samo mali deo teritorije vraćen uz velike gubitke u ljudstvu i opremi”, navodi stručnjak.

    “Kijev teško može da nadoknadi svoje gubitke u ljudstvu. Stanovništvo Ukrajine, koje je u početku bilo znatno manje od ruskog, još više se smanjilo zbog egzodusa miliona izbeglica. Izbegavanje mobilizacije je široko rasprostranjeno. Štaviše, najtvrdokornijim pristalicama Kijeva je ostalo malo oružje koje mogu da obezbede, uključujući artiljeriju, koja je verovatno najvažnije oružje u ovom ratu, i municiju za njega. Sve je više nagoveštaja da zvaničnici, iz država saveznika Kijeva, shvata da su pregovori potrebni”, navodi se u članku.

    “Niko ne misli da Ukrajina može sama da pobedi. Ako je saveznička podrška nedovoljna, onda samo eskalacija – zvanični ulazak saveznika u rat – može da obezbedi pobedu. Ali to može biti samoubistvo i većina spoljnopolitičke elite u Vašingtonu to zna”, rekao je Bendou.

    “Sjedinjene Države nemaju ozbiljne, a još manje vitalne interese koji bi opravdali takav kurs. Svaki takav sukob bi verovatno bio nuklearni, što bi bila katastrofa”, objasnio je on.

    Autor je primetio da je “upotreba Ukrajinaca kao topovskog mesa moralno upitna”.

    “Sadašnji sukob je destabilizujući i verovatno opasniji od pobede Rusije. Štaviše, on će produbiti neprijateljstvo prema nuklearnoj državi i time gurnuti njenu vladu, koja je nekada gledala na Zapad, u pravcu Kine, Severne Koreje i Irana -.to je geopolitička glupost”, naglasio je on.

    “Trenutna politika bacanja novca i oružja Kijevu, da bi se nastavila borba bez pobede, nije održiva”, rekao je Bendou.

    Po njegovom mišljenju, “zapadne države su umorne od skupe pat pozicije”.

    “U situaciji koja sve više poprima karakteristike rata na iscrpljivanje, Rusija je u prednosti, posebno u svetlu činjenice da zapadne države sve više smatraju takav kurs, ne samo skupim, već i besmislenim”, zaključio je ekspert.

  • “Ukrajina strada krivicom Amerike”

    “Ukrajina strada krivicom Amerike”

    Ukrajina sada strada krivicom SAD koja nastoji da proširi NATO i svoju sferu uticaja, rekao je američki profesor Kolumbijskog univerziteta Džefri Saks.

    Kako je naveo, koren današnjeg konflikta u Ukrajini jeste u trenutku kada su SAD, posle raspada SSSR, odlučile da proguraju ideju o širenju NATO i sistematski je realizovali.

    Bivši američki predsednik Džordž Buš je 2008. godine prešao rusku „crvenu liniju“, obećavši da će na ovaj ili onaj način Gruzija i Ukrajina ući u NATO, pri čemu su evropski lideri znali tada da je to veoma opasan korak.

    “To se pokazalo kao pogubno za obe države. Kao što je govorio Henri Kisindžer: ‘Možda je opasno biti neprijatelj Amerike, ali biti joj prijatelj to je fatalno’. To je ukrajinski slučaj: država strada sada krivicom SAD zbog težnje za neostvarivim ciljem – članstvom u NATO,” rekao je Saks u video-obraćanju.

    Saks je doda da Ukrajina sada na frontu doživljava krah zbog nečega što nikada neće ostvariti i što Rusija neće dopustiti.

  • Herson – “sravnjen je sa zemljom”

    Herson – “sravnjen je sa zemljom”

    Ruske snage su u petak snažno bombardovale centar ukrajinskog grada Hersona, ranivši nekoliko ljudi i oštetivši najmanje 10 zgrada, saopštili su zvaničnici.

    Slike na društvenim mrežama pokazale su da su najmanje tri mesta sravnjena sa zemljom.

    Roman Mročko, načelnik Gradske uprave, rekao je da je više osoba povrijeđeno, a da je jedna osoba na liječenju u bolnici. On je rekao da je oštećeno najmanje deset zgrada.

    “Uveče se ceo grad potresao”, saopštile su ukrajinske službe za vanredne situacije na Telegramu. “Neprijatelj je gađao samo centar Hersona”.

    U saopštenju se navodi da su radnici hitne pomoći spasili dve žene, 70-ih i 80-ih, koje su bile zarobljene u zgradi, i stavili požar pod kontrolu u pogođenom području.

    Ruske snage su zauzele Herson u prvim danima invazije, koja je počela u februaru 2022. godine, ali su krajem prošle godine napustile grad i zapadnu obalu reke Dnjepar. Oni sada redovno granatiraju ova područja sa svojih položaja na istočnoj obali reke.

  • Kijev u velikom problemu: Kraj rata se nazire?

    Kijev u velikom problemu: Kraj rata se nazire?

    Posle neuspeha ukrajinske kontraofanzive, strane u sukobu su ušle u rat do iscrpljivanja, što Kijevu ne sluti na dobro, piše Mond.

    Prema mišljenju stručnjaka, Rusija je bolje pripremljena za dugotrajnu bitku i ima više resursa od Ukrajine.

    Prema zapadnim obaveštajnim agencijama, Moskva zapravo ima veću „stratešku dubinu“ od svog protivnika. Sa populacijom od 143 miliona stanovnika i jakom odbrambenom industrijom, Rusija može dugoročno da mobiliše više ljudi i opreme nego Ukrajina, uprkos sankcijama koje je uveo Zapad.

    Mnogi stručnjaci su posebno zabrinuti da će se Ukrajina 2024. suočiti sa nedostatkom municije, neće moći u potpunosti da obnovi količinu dotrajale zapadne opreme, a takođe će imati poteškoća da privuče novo osoblje.

    “Ukrajina gubi mnogo ljudi, posebno među svojim veteranima, i biće joj sve teže da popuni svoje brigade”, kaže francuski oficir koji redovno putuje u Kijev.

    S druge strane, Rusija će i sledeće godine imati oko 4 miliona artiljerijskih granata u svom arsenalu. Što se tiče krstarećih raketa, Moskva je takođe navodno obnovila svoje predratne nivoe proizvodnje: 100 novih projektila mesečno.

    Dakle, zima će biti teška za Kijev, zaključuje se u tekstu. Kako podseća list, pre godinu dana u ovo doba godine ruske trupe su udarale na energetsku infrastrukturu Ukrajine, a sve ukazuje da će Moskva primeniti istu strategiju u narednim mesecima uz desetostruko povećanje sredstava.

  • Orban: Strategija EU prema sukobu u Ukrajini nije uspjela

    Orban: Strategija EU prema sukobu u Ukrajini nije uspjela

    27/10/2023 09:37 BLportal_V
    Strategija EU prema sukobu u Ukrajini “nije uspjela” i blok treba da smisli dodatni plan pošto Ukrajinci neće odnijeti pobjedu na frontu, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.
    Orban je na marginama samita lidera EU u Briselu izjavio da je vođena “velika bitka”, posebno oko podrške Ukrajini. Prema njegovim riječima, Mađarska ne vidi razlog zašto bi novac svojih poreskih obveznika slala kao podršku Ukrajini.

    EU treba u decembru da donese odluku o reviziji svog dugoročnog budžeta vrijednog 1,1 bilion dolara koji je već opterećen zbog vanrednih izdavanja tokom pandemije kovid 19 i sukoba u Ukrajini.

    Evropska komisija predložila je da članice odvoje dodatna sredstva u zajednički budžet kako bi obezbijedili 50 milijardi evra Ukrajini a dodatnih 15 milijardi evra za migraciju. Prema dodatnim prijedlogu, biće odvojeno 20 milijardi evra vojne pomoći za Ukrajinu.

    “Smatramo da ovaj prijedlog nije obrađen na adekvatan način i nije pogodan da bude osnova ozbiljnih prijedloga, zbog čega smo to morali da odbijemo. Bila je velika borba, posebno oko pitanja Ukrajine”, naglasio je Orban.

  • Zelenski: Ruski dronovi najvjerovatnije gađali nuklearku Hmeljnicki

    Zelenski: Ruski dronovi najvjerovatnije gađali nuklearku Hmeljnicki

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je u napadu ruskih dronova danas u regionu Hmeljnicki, vjerovatno ciljano područje istoimene nuklearne elektrane.

    “Najvjerovatnije je da je meta ovih napada nuklearna elektrana Hmeljnicki. Udarni talas od eksplozije zatresao je prozore, uključujući i prostore nuklearne elektrane”, rekao je Zelenski, prenosi Rojters.

    Prema njegovim riječima, svaki ruski napad, posebno onaj koji se usuđuje da gađa nuklearnu elektranu i druge ključne objekte, predstavlja dokaz da je pritisak na Rusiju nedovoljan.

    Snažne eksplozije blizu područja nuklearne elektrane Hmeljnicki oštetile su prozore, ali nisu uticale na rad elektrane ili na njeno napajanje.