Oznaka: ukrajina

  • Zelenski: Laž

    Zelenski: Laž

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovo je potvrdio svoj stav da nije vreme za pregovore sa Rusijom.

    On je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Kijevu negirao da su ga zapadni lideri pritiskali da to učini.

    “Svi znaju moj stav, koji se poklapa sa stavom ukrajinskog društva… Danas niko ne vrši pritisak na mene da pregovaram, nijedan od lidera EU ili SAD. Da sada sednemo sa Rusjiom i razgovaramo i damo joj nešto – to se neće desiti”, rekao je on.

    Podestimo, NBC je ranije danas objavio da zvaničnici Amerike i EU razgovarali sa ukrajinskom vladom o tome šta bi mogući mirovni pregovori sa Rusijom mogli da obuhvate kako bi se okončao rat.

    Kako navodi NBC, to su navodno kazali neidentifikovani visoki američki zvaničnik i bivši američki zvaničnik.

  • Ukrajinci udarili – izveden veliki napad

    Ukrajinci udarili – izveden veliki napad

    Ukrajinske oružane snage saopštile su da su danas pogodile pomorsku i lučku infrastrukturu u brodogradilištu u lučkom gradu Kerču na Krimu.

    Šef administracije Krima Sergej Aksjonov je rekao da su delovi oborene rakete pogodili dok za popravku brodova i da nije bilo žrtava, preneo je Rojters.

    “Uveče 4. novembra Oružane snage Ukrajine izvele su uspešne udare na pomorsku i lučku infrastrukturu fabrike ‘Zaliv’ u privremeno okupiranom gradu Kerču“, navelo je Odeljenje za strateške komunikacije Oružanih snaga Ukrajine na aplikaciji Telegram, ne iznoseći druge detalje.

    Komandant ukrajinskog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk napisao je na Telegramu da se nada da će još jedan brod završiti kao brod “Moskva”, koji je potopljen 14. aprila 2022. godine.

    Oleščuk je naveo da su krstareće rakete pogodile infrastrukturu u Zalivu, koji se sada zove B.E. Butoma, gde je stacioniran jedan od najmodernijih brodova ruske mornarice.

    On je dodao da čeka zvaničnu potvrdu rezultata. Aksjonov je, međutim, rekao da su sistemi protivvazdušne odbrane delovali u brodogradilištu u Kerču.

    “Fragmenti oborenih projektila pali su na teritoriju jednog od suvih dokova (dokova gde se popravljaju brodovi)”, naveo je Aksjonov na Telegramu.

    Prema njegovim rečima, nije bilo žrtava. Rojters nije uspeo da proveri ni ruske, niti ukrajinske navode.

  • Zelenski odlučio: Čistka je počela

    Zelenski odlučio: Čistka je počela

    Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski danas je razrešio Viktora Horenka sa mesta komandanta Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine (ZSO VS).

    Umesto njega je imenovao Serhija Lupančuka.

    Pomenuti ukazi objavljeni su na sajtu Kancelarije šefa ukrajinske države, prenosi Ukrinform.

    Zasad nema detaljnijih informacija o novom načelniku ZSO VS.

    Kako je saopšteno, Viktor Horenko je general-major i učesnik je rusko-ukrajinskog rata, a za komandanta Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine bio je postavljen 25. juna 2022. godine.

  • Zaharova: Igraju se vatrom

    Zaharova: Igraju se vatrom

    Ukrajinski napad dronom na Energodar predstavlja provokaciju i “igranje vatrom“, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Kijev nastavlja da se ‘igra vatrom’ kriminalnim i neodgovornim provokacijama i grubo krši takozvanih pet principa koje je proglasio generalni direktor IAEA Rafaelo Grosi radi nuklearne bezbednosti Zaporoške NE“, rekla je Zaharova, prenosi RIA Novosti.

    Ona je naglasila da Moskva, u sadašnjim uslovima, poziva rukovodstvo agencije da iskoristi ponudu Ruske Federacije da rotira stručnjake na stanici samo preko ruske teritorije, a da pritom ne ugrozi Ruse koji su zaduženi za bezbednost stručnjaka IAEA.Ranije danas, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijev izvršio provokaciju napadom dronom na Energodar kako bi izazvao rizik od katastrofe u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani (ZNPP) i poremetio rotaciju osoblja IAEA.

  • Rusija se sprema da se obruši

    Rusija se sprema da se obruši

    Rusija ublažava napade na istočno uporište Avdejevku, ali se verovatno sprema za talas iscrpljujućih pešadijskih napada, iako je pretrpela velike gubitke.

    Rusija je malo smanjila svoje napade na Avdejevku u verovatnom nastojanju da se pregrupiše i pokrene nove talase iscrpljujućih pešadijskih napada. Potez ukrajinskih snaga opisan je kao “žestoki napadi”.

    Avdejevka je ukrajinsko uporište koje se nalazi severno od grada Donjecka, u kome su se poslednjih nedelja vodile teške borbe, a Rusija ima cilj da zauzme uporište za simboličnu pobedu.

    “Broj napada tamo je blago smanjen… Neprijatelj nastavlja da pokušava da opkoli Avdejevku, ali trenutno ne tako aktivno”, rekao je portparol ukrajinske vojske Oleksandar Štupun.

    Prema Institutu za proučavanje rata (ISW), ruski vojni blogeri rekli su da su ruske trupe ublažile kopnene napade severno i južno od Avdijevke, odlučivši se za jaku indirektnu vatru na ukrajinske frontove i blizu pozadinskih područja, verovatno u pripremi za novu talas ruskih napada.

    Štupunova ranija izjava o tome da Rusija priprema novi talas “žestokih napada” izgleda korespondira sa stavovima ruskih blogera.

    Rusija je pretrpela velike gubitke – rekordne – u svojim mehanizovanim napadima na Avdejevku, a ISW je rekao da ovo odražava ranije neuspehe Rusije i da ona tek treba da uči iz svojih grešaka.

    “Trenutna situacija u blizini Avdejevke je mikrokosmos šireg neuspeha ruskog Generalštaba da internalizuje i prenese lekcije koje su ruske snage naučile tokom prethodnih neuspešnih ofanzivnih napora u Ukrajini drugim grupama snaga širom pozorišta”, navodi se u nedavnom izveštaju ISW.

    Prema ISW, neuspešne napade Rusije na Ugledar u regionu Donjecka prošle godine „okarakterisali su višestruki talasi mehanizovanih napada na utvrđene ukrajinske položaje“, koji su veoma ličili na njenu nedavnu ofanzivu na Avdejevku.

    Kremlj je, međutim, pokušao da održi pozitivan ton u svom informacionom prostoru, jer je njegov ministar odbrane Sergej Šojgu tvrdio da je uspeo u blizini Avdejevke i da su ukrajinske snage sada u panici.

  • “Svi F-16 koje dobije Ukrajina biće uništeni za 20 dana”

    “Svi F-16 koje dobije Ukrajina biće uništeni za 20 dana”

    Ministar odbrane Šojgu tvrdi da su ruske snage protivvazdušne odbrane uništile 1.400 ukrajinskih ciljeva u oktobru.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je danas da će, prema statistici, ruski sistemi protivvazdušne odbrane oboriti sve borbene avione F-16 obećane Ukrajini u roku od 20 dana.

    Govoreći na sastanku u Moskvi, Šojgu je tvrdio da je ukupno 1.400 vazdušnih ciljeva, uključujući 37 ukrajinskih aviona i 6 projektila ATACMS, oboreno u vazdušnim borbama u oktobru.

    “Želeo bih da istaknem da je 37 letelica (koje je ruska PVO oborila u poslednjih mesec dana) skoro duplo više od aviona F-16 za koji se garantuju Ukrajini. Odnosno, uz takav rad našeg PVO sistema, uništićemo ih za 20 danih rada”, rekao je on.

    Šojgu je istakao i da je Ukrajini ponestalo rezervi, njeni vojnici su demoralisani, a uprkos snabdevanju novim oružjem NATO-a, njena vojska se povlači.

    U avgustu je predsednik Volodimir Zelenski, tokom posete Danskoj i Holandiji, rekao da je uz dozvolu SAD nekoliko zapadnih zemalja pristalo da prebace borbene avione F-16 Ukrajini.

  • Ukrajinski general: Ulazimo u fazu iscrpljujućih borbi, Rusi će to iskoristiti

    Ukrajinski general: Ulazimo u fazu iscrpljujućih borbi, Rusi će to iskoristiti

    Vojni komandant Ukrajine general Valerij Zalužnji izjavio je da rat sa Rusijom prelazi u novu fazu, što će koristiti Moskvi i omogućiti joj da obnovi vojnu moć.

    Zalužnji je u članku za “Ekonomist” rekao da su ukrajinskoj vojsci potrebni ključni novi vojni kapaciteti i tehnologija, od kojih je najvažnije vazdušno vojno pojačanje, kako bi izašla iz nove faze rata koja je ušla u 21. mesec.

    Intervju koji je dao uglednom časopisu objavljen je posle skoro pet meseci velike ukrajinske kontraofanzive, kojom ukrajinska vojska nije uspela da napravi značajniji prodor ka gusto miniranim ruskim odbrambenim linijama niti da postigne očekivano usporavanje borbi kod trenutak kada smo na pragu zime.
    “Zapadne zalihe oružja pokazale su se nedovoljnim s obzirom na duga ruska minska polja,” rekao je general Zalužnji.

    S obzirom da su ruske trupe u ofanzivi u delovima istoka zemlje, Kijev strahuje da Moskva planira da pokrene kampanju vazdušnih udara kako bi onesposobila električnu mrežu, ostavljajući milione stanovnika u mraku i bez grejanja usred zime.

    Zalužnji je rekao da smatra da Ukrajina mora efikasnije da uništava rusku artiljeriju i da osmisli bolju tehnologiju za probijanje ruskih odbrambenih linija mina. On je dodao da su se zapadne zalihe oružja pokazale nedovoljnim s obzirom na duga ruska minska polja. U nekim oblastima se prostiru do 20 km.

    On je oštro opisao opasnost od faze iscrpljujućih borbi.

    “Ovo će koristiti Rusiji. To će joj omogućiti da ponovo izgradi svoju vojnu moć, ugrožavajući na kraju ukrajinske oružane snage i samu državu,” dodao je vrhovni komandant Ukrajine.

    On je rekao da je prioritet za Ukrajinu jačanje rezervnog sastava, iako Ukrajinci imaju ograničen kapacitet da ih obuče unutar zemlje.

    “Pokušavamo da rešimo ove probleme. Uvodimo jedinstvenu evidenciju vojnih obveznika, a treba da proširimo kategoriju građana koje ćemo moći da pozivamo na obuku ili mobilizaciju”, rekao je Zalužnji.

  • Ruska vojska bombardovala više od 100 naselja

    Ruska vojska bombardovala više od 100 naselja

    Ukrajina je saopštila da je Rusija bombardovala više od stotinu naselja u poslednja 24 sata, najviše u jednom napadu od početka godine.

    “U poslednja 24 sata neprijatelj je bombardovao 118 naselja u deset regiona“, objavio je ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko na društvenim mrežama, napominjući da je to “najviše od početka godine“.

    Pored toga, napadnuta je rafinerija nafte u Kremenčuku u centru zemlje. U napadu nije bilo žrtava, ali je više od stotinu vatrogasaca gasilo vatru nekoliko sati, rekao je on.

    Ukrajina i njeni zapadni saveznici strahuju da će Rusija intenzivirati napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu pre zime, kao što je to učinila prošle godine.

    Jedna osoba je poginula u bombaškom napadu tokom noći u Harkovskoj oblasti, a druga u Hersonu, saopštili su lokalni zvaničnici.

    U ruskom napadu poginuo je i stanovnik Zaporoške oblasti, i jedna osoba je poginula, a četiri su povređene u napadu ruskih dronova u Nikopolju na jugu zemlje.

    Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je preko noći oborilo 18 od 20 ruskih dronova. S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je oborilo dve ukrajinske bespilotne letelice iznad Brijanske i Kurske oblasti koje se graniče sa Ukrajinom.

  • “Zelenski je glumac, navikao da bude u centru pažnje i da ne vidi one koji sede u publici”

    “Zelenski je glumac, navikao da bude u centru pažnje i da ne vidi one koji sede u publici”

    Bivši ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Jurij Lucenko izjavio je danas da predsednik Volodimir Zelenski samostalno i autoritarno vlada Ukrajinom.

    On je u intervjuu nemačkom listu Velt rekao da je Zelenski do sada uspeo da motiviše stanovništvo i obezbedi solidarnost drugih država, ali da to “krije njegove unutrašnje političke prestupe, o kojima niko ne govori”.

    Zelenski vlada kao autoritarni neprikosnoveni lider i to ima negativne posledice“, rekao je bivši ukrajinski ministar.

    Prema njegovim rečima, Vlada je iskoristila vanredno stanje da ograniči slobodu izražavanja i slobodu štampe, a ne radi se samo o vojnim pitanjima.

    Lucenko je objasnio da u zemlji postoji samo jedan televizijski emiter, što značajno ograničava mogućnost održavanja javnih političkih diskusija.

    “Po ustavu, predsednik je glavnokomandujući vojske, a takođe predstavlja državu u spoljnoj areni. Premijer upravlja vladom, a parlament donosi zakone. Međutim, i jedni i drugi su lišeni vlasti i Zelenski sam donosi odluke“, rekao je bivši ministar i ocenio da od toga trpi demokratija u Ukrajini.

    “Zelenski je glumac koji je navikao da bude u centru pažnje i da ne vidi one koji sede u publici”, zaključio je Lucenko, napominjući da pod publikom podrazumeva ukrajinsku opoziciju.

  • Amerika je izdala Zelenskog, ostao je sam?

    Amerika je izdala Zelenskog, ostao je sam?

    Dok je svetska javnost okupirana ratom Izraela i Hamasa, koji preti da zapali svet, čini se da je sukob Rusije i Ukrajine, bar privremeno otišao u zaborav.

    Dvadeset meseci od početka ruske invazije, oko petine teritorije Ukrajine ostaje pod ruskom okupacijom. Desetine hiljada vojnika i civila je ubijeno, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tokom svojih putovanja oseća da je globalno interesovanje za rat oslabilo. Kao i nivo međunarodne podrške.

    “Najstrašnije je što se deo sveta navikao na rat u Ukrajini. Iscrpljenost ratom se kotrlja kao talas. Vidite to u Sjedinjenim Državama, u Evropi. I vidimo da čim počnu da se umaraju, to (rat u Ukrajini) im postaje kao predstava: “Ne mogu da gledam ovu reprizu 10. put”, ispričao je Zelenski.

    Sve manje novca
    Podrška javnosti za pomoć Ukrajini je u SAD mesecima u opadanju, a poseta Zelenskog Vašingtonu nije učinila ništa da je oživi.

    Oko 41 odsto Amerikanaca želi da Kongres obezbedi više oružja Kijevu, u odnosu na 65 odsto u junu, kada je Ukrajina započela veliku kontraofanzivu, prema Rojtersovom istraživanju sprovedenom ubrzo nakon odlaska Zelenskog.

    Ta ofanziva se odvijala mukotrpnim tempom i sa ogromnim gubicima, zbog čega je Zelenskom sve teže da ubedi partnere da je pobeda iza ugla. Sa izbijanjem rata u Izraelu, čak i zadržavanje pažnje sveta na Ukrajini postalo je veliki izazov.

    “Ukrajina ostaje bez opcija, Zelenski se zavarava”
    Ali uverenja Zelenskog se nisu promenila. Uprkos nedavnim zastojima na bojnom polju, on ne namerava da odustane od borbe niti da traži bilo kakav mir. Naprotiv, njegova vera u konačnu pobedu Ukrajine nad Rusijom zabrinjava neke od njegovih savetnika.

    “On se zavarava. Nemamo opcije. Ne pobeđujemo. Ali pokušajte da mu to kažete”, frustrirano kaže jedan od njegovih najbližih saradnika za Tajm magazin.

    Tvrdoglavost Zelenskog, kažu neki od njegovih pomoćnika, naštetila je naporima njihovog tima da smisli novu strategiju, novu poruku. Dok su raspravljali o budućnosti rata, jedno pitanje je ostalo tabu: mogućnost pregovora o mirovnom sporazumu sa Rusima. Sudeći po nedavnim istraživanjima, većina Ukrajinaca bi odbila takav potez, posebno ako bi za sobom povlačio gubitak bilo koje okupirane teritorije.


    Zelenski ostaje protiv čak i privremenog primirja.

    “Za nas bi to značilo da ovu ranu ostavimo otvorenom za buduće generacije”, kaže predsednik za Tajm.

    Zelenski to opisuje kao rat volje i strahuje da će se, ako se Rusi ne zaustave u Ukrajini, borbe proširiti van njenih granica.

    “Dugo sam živeo sa ovim strahom. Treći svetski rat bi mogao da počne u Ukrajini, da se nastavi u Izraelu i da odatle pređe u Aziju, a zatim da eksplodira negde drugde”, rekao je Zelenski.

    To je bila njegova poruka u Vašingtonu: Pomozite Ukrajini da zaustavi rat pre nego što se proširi i pre nego što bude prekasno. Brine se da je njegova publika prestala da obraća pažnju.

    Pad broja regruta
    Početkom rata Ukrajinci su se masovno prijavljivali u vojsku. Jedna grana vojske, poznata kao Snage Teritorijalne odbrane, prijavila je da je primila 100.000 novih regruta u prvih 10 dana rata. Masovna mobilizacija je delimično bila podstaknuta optimističkim predviđanjima nekih visokih zvaničnika da će rat biti dobijen za nekoliko meseci, ako ne i nedelja.

    “Mnogi su mislili da mogu da se prijave za brzu turneju i učestvuju u herojskoj pobedi”, kaže jedan član predsednikovog tima.

    Sada je regrutacija znatno smanjena. Kako su se napori za regrutaciju intenzivirali širom zemlje, društvenim medijima se šire priče o vojnim oficirima koji izvlače muškarce iz vozova i autobusa i šalju ih na front. Oni koji imaju sredstva ponekad podmićuju svoj izlaz iz službe, često plaćajući medicinsko izuzeće. Takve epizode ​​korupcije u sistemu regrutovanja postale su toliko raširene do kraja leta da je Zelenski 11. avgusta otpustio šefove kancelarija za regrutaciju u svim regionima zemlje.

    Odluka je imala za cilj da signalizira njegovu posvećenost borbi protiv korupcije. Ali, prema rečima visokog vojnog oficira, taj potez je imao suprotan efekat, jer je regrutacija skoro stala bez vođstva. Takođe se pokazalo da je otpuštene zvaničnike teško zameniti, delom i zbog toga što je reputacija kancelarija za regrutovanje bila ukaljana i povezana sa korupcijom.

    Poslednjih meseci, pitanje korupcije je zateglo odnose Zelenskog sa mnogim njegovim saveznicima. Uoči njegove posete Vašingtonu, Bela kuća je pripremila listu antikorupcijskih reformi koje je Ukrajinci trebalo da preduzmu. Jedan od pomoćnika koji je putovao sa Zelenskim u SAD rekao je za Tajm da su ti predlozi usmereni na sam vrh državne hijerarhije.

    “To nisu bili predlozi”, kaže drugi predsednički savetnik.

    Dramatični koraci
    Da bi rešio američku zabrinutost, Zelenski je preduzeo neke dramatične korake. Početkom septembra otpustio je svog ministra odbrane Oleksija Reznikova, člana njegovog najužeg kruga koji je bio pod lupom zbog korupcije u njegovom ministarstvu. Dva predsednička savetnika su rekla da on nije bio lično umešan u korupciju.

    “Ali nije uspeo da održi red u svom ministarstvu”, kaže jedan, ukazujući na naduvane cene koje je ministarstvo plaćalo za zalihe, kao što su zimski kaputi za vojnike i hrana.

    Kako su se vesti o ovim skandalima širile, predsednik je dao stroga naređenja svom osoblju da izbegava i najmanju percepciju samobogaćenja.

    “Ne kupujte ništa. Ne uzimajte nikakve odmore. Samo sedite za svojim stolom, budite tihi i radite”, kaže jedan službenik.

    Usred svih pritisaka da se iskoreni korupcija, pretpostavljalo se da će zvaničnici u Ukrajini dvaput razmisliti pre nego što uzmu mito ili pokupe državna sredstva. Međutim, ispostavilo se da nije tako.

    “Ljudi kradu kao da sutra ne postoji”, rekao je jedan od savetnika Zelenskog za Tajm.

    Putin trlja ruke
    Sve ovo naravno ide naruku Rusiji i njenom predsedniku Vladimiru Putinu. Skretanje pažnje sa zločina u ratu i defakto umaranje Zapada od pomoći Ukrajini, Putin je radosno dočekao.


    Najočigledniji razlog zašto ova nova eksplozija na Bliskom istoku dolazi u pravo vreme za ruskog predsednika je taj što se ukrajinski saveznici okreću ka ratu u Izraelu, i to baš u vreme kad Rusija ponovo pokreće ofanzivu u Donbasu.

    Poslednjih dana ruske snage nemilosrdno granatiraju oblast oko Avdijivke, grada sa 30.000 stanovnika, koji sada broji manje od 2.000.

    Ukrajina polako ostaje bez opcija. Bez zapadne pomoći pitanje je koliko dugo će moći da se odupre.