Oznaka: ukrajina

  • Britanci formirali jedinicu za rat?

    Britanci formirali jedinicu za rat?

    Operativna jedinica britanskih specijalnih snaga koja broji 600 vojnika spremna je da krene u Ukrajinu u slučaju “ruske invazije”, piše britanski “Miror”.

    Kako piše britanski list, London formira jedinicu koja se sastoji od pripadnika SAS, medicinara, inženjera i oko 400 padobranaca iz 16. brigade sa sedištem u Alderšotu.

    “Pripadnici jedinice su u stanju visoke pripravnosti i rečeno im je da mogu biti raspoređeni u vrlo kratkom roku. Broj je između 400 i 600 vojnika. Sva oprema je spakovana, i spremni su da se desantiraju u Ukrajinu”, rekao je izvor “Mirora”.

    Ove nedelje se šef američkog Stejt departmenta Entoni Blinken sastao sa ukrajinskim kolegom Dmitrijem Kulebom. Komentarišući izveštaje o grupisanju ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, on je upozorio Moskvu da “ne ponavlja greške iz 2014. godine”.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je takve izjave i panične izveštaje o grupisanju ruskih jedinica nazvao alarmantnim.

    Zapadni mediji poslednjih nedelja izvažavaju “zabrinutost” zbog kretanja ruskih trupa u blizini ukrajinskih granica, dok je rusko Ministarstvo spoljnih poslova istaklo da su najave o potencijalnom sukobu Moskve i Kijeva obična fikcija.

  • Ukrajina zapretila: “Doći će do nepopravljivih posledica”

    Ukrajina zapretila: “Doći će do nepopravljivih posledica”

    Ukoliko Belorusija zvanično prizna Krim kao rusku teritoriju, to će dovesti do nepopravljivih posledica.

    To je danas rekao portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko.

    Komentarišući izjavu šefa beloruske diplomatije Vladimira Makeja koji je rekao da Belorusija razume da je Krim sada ruska teritorija, Nikolenko je naglasio da Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine polazi od toga da Belorusija zvanično i dalje podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u okviru međunarodno priznatih granica.

    “Promena pristupa Belorusije u cilju dejure priznanja privremeno okupiranog Krima kao teritorije Rusije dovešće do nepopravljivih posledica po ukrajinsko-beloruske odnose”, naglasio je portparol, prenosi agencija RBK-Ukrajina.

    Nikolenko se nada da u Minsku razumeju pitanje pripadnosti Krima i da neće dopustiti korake koji su u suprotnosti sa normama međunarodnog prava.

    Ranije je ministar spoljnih poslova Belorusije Vladimir Makej u intervjuu za Sputnjik rekao da stav Belorusije o Krimu ostaje isti kao i pre, te da beloruska strana “u stvarnosti razume da je Krim sada ruska teritorija”.

    Ranije je Lukašenko rekao da će Belorusija priznati da je Krim deo Rusije kada “poslednji ruski oligarh” počne da isporučuje na poluostrvo svoje proizvode.

  • Predsjednik Ukrajine: Naša vojska će nastaviti koristiti turske dronove u Donbasu

    Predsjednik Ukrajine: Naša vojska će nastaviti koristiti turske dronove u Donbasu

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski komentirao je reakcije Njemačke i Francuske koje su kritikovale Ukrajinu zbog korištenja turskih dronova Bayraktar TB2 na istoku zemlje.

    Ukrajinski predsjednik rekao je kako vojne snage ove zemlje koriste svako oružje koje će štititi suverenitet i teritorijalni integritet države.

    Također, naglasio je kako Ukrajina koristi oružje samo kao odgovor na kršenje primirja na istoku ove zemlje gdje su i dalje u toku borbe između ukrajinske vojske i paravojnih formacija u Donbasu.

    “Ukrajina brani svoju teritoriju i svoj suverenitet u skladu s dužnošću svakoga od nas. Mi ne napadamo, mi samo odgovaramo. U tom formatu djeluje Ukrajina”, poručio je Zelenski.

    Ističe kako Ukrajina koriste bespilotne letjelice samo za zaštitu države.

    “Kada ukrajinska vojska osjeti potrebu da brani svoju zemlju, ona to i čini. Tada koristimo dronove”, poručio je ukrajinski predsjednik.

    Podsjetimo, nakon što je prije dva dana ukrajinska vojska po prvi put u borbama u Donbasu upotrijebila turske dronove, oglasilo se Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke koje je izrazilo zabrinutost zbog korištenja ovog naoružanja.

    “Bilježi se porast korištenja teškog naoružanja. Time se krše sporazumi iz Minska za koje su se Rusija i Ukrajina obavezale da će implementirati”, saopćili su iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.

    S druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova Francuske također je uputilo kritike te su pozvali strane da se suzdrže od korištenja teškog naoružanja i smanje eskalaciju sukoba.

    “Zabrinuti smo zbog najave ukrajinske vojske da će koristiti bespilotne letjelice Bayraktar TB2 na istoku Ukrajine”, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova Francuske.

  • Ukrajinski šef diplomatije: Turska i NATO mogu spriječiti dominaciju Rusije na Crnom moru

    Ukrajinski šef diplomatije: Turska i NATO mogu spriječiti dominaciju Rusije na Crnom moru

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je kako je saradnja Turske i Ukrajine na području Crnog mora od posebne važnosti kako za odbranu i sigurnost tako i za turizam i ekonomiju.

    U tekstu koji je pisao za Atlantic Council, Kuleba je rekao kako je krajnje vrijeme da NATO savez počne gledati na saradnju Turske i Ukrajine kao dodatnu vrijednost ovoj organizaciji.

    “Ukrajina i Turska razvijaju jasnu viziju buduće sigurnosti crnomorskog regiona. Vrijeme je da NATO počne gledati na ukrajinsko-tursko partnerstvo kao na dodatnu snagu koja može pomoći u razvoju sigurnosti i stabilnosti ove regije”, rekao je Kuleba.

    Također, šef ukrajinske diplomatije rekao je kako samo zajednička akcija NATO saveza, uključujući i Tursku, može spriječiti rusku dominaciju na Crnom moru.

    “Prioriteti saradnje između Turske i Ukrajine prije svega uključuju velike infrastrukturne projekte i zajedničku proizvodnju turskih dronova Bayraktar, a razvijaju se i planovi za proizvodnju ukrajinskih aviona Antonov”, navodi Kuleba.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane nedavno je objavilo video u kojem se može vidjeti prva upotreba turskih dronova Bayraktar TB2 na istočnom dijelu Ukrajine, tačnije u Donbasu.

    Korištenje turskih dronova na istočnoukrajinskom ratištu može drastično promijeniti uslove ratovanja u ovom dijelu Ukrajine.

    Turski dronovi značajno su odredili i tok rata između Armenije i Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu, a upravo je vojska Azerbejdžana koristila tursko naoružanje u borbi protiv Armenaca.

    Povodom korištenja turskih dronova na ukrajinskom ratištu oglasio se i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, koji je rekao kako je Rusija zabrinuta zbog informacija o korištenju turskih dronova u istočnom dijelu Ukrajine.

  • Ukrajina iznela nove zahteve Rusiji: “Cirkus”

    Ukrajina iznela nove zahteve Rusiji: “Cirkus”

    Rusija treba da ispunjava svoje obaveze prema Krimljanima i stanovnicima Donbasa, izjavio je portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko.

    Sekretar Saveza za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksej Danilov ranije je objavio planove za otvaranje centara za vezu na kontrolnim punktovima na krimskoj deonici rusko-ukrajinske granice i kontakt-liniji u Donbasu. Na poluostrvu su kritikovali ovu ideju, ukazujući na njenu besmislenost.

    Kao odgovor na to, Nikolenko je izjavio da Rusija “ne može da zabrani stanovnicima Krima i Donbasa da kontaktiraju sa ukrajinskim vlastima”.

    “Ali Rusija kao država-okupator mora jasno da se pridržava svojih međunarodno-pravnih obaveza i ispunjava aranžmane lidera ‘normandijskog formata'”, rekao je diplomata.

    Nikolenko je zahtevao da Moskva “obezbedi osnovne potrebe stanovnika Krima i Donbasa”, a posebno zaštitu od virusa korona i bezbedan pristup posmatračke misije OEBS-a u oba regiona.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije nazvalo je ideju Kijeva da napravi “punktove za direktnu komunikaciju” sa Krimljanima cirkuskom tačkom.

    Portparolka Ministarstva Marija Zaharova podsetila je da su stanovnici poluostrva već “rekli sve što su hteli” i preporučila Kijevu da vrati socijalna davanja koja su uskraćena stanovnicima Donbasa i da deblokira vitalnu infrastrukturu.

  • Ukrajina našla način da blokira Severni tok 2?

    Ukrajina našla način da blokira Severni tok 2?

    Ukrajinski Naftogaz je aplicirao za učešće u postupku izdavanja sertifikata operatoru Severnog toka 2, saopštio je generalni direktor kompanije Jurij Vitrenko. “Podneli smo prijavu za učešće u sertifikaciji operatora Severnog toka 2”, rekao je Vitrenko na brifingu za novinare, dodajući da je kompanija aplicirala kako bi dokazala da ovaj gasovod ne može dobiti dozvolu za rad.

    On je naveo da je “glavni stav Naftogaza da Severni tok 2 ne može biti sertifikovan jer nije obezbeđena njegova potpuna usklađenost sa evropskim zakonodavstvom”, prenosi agencija Tas.

    Vitrenko očekuje da prijava Naftogaza za učešće u postupku sertifikacija neće biti odbijena.

    “Nemačka mora da uključi Ukrajinu u proces sertifikacije”, rekao je on.

  • Ukrajini se bliži kraj?

    Ukrajini se bliži kraj?

    Bvši poslanik ukrajinske Rade Jevgenij Murajev rekao je da Ukrajina neće opstati do 2050. godine.

    Bivši parlamentarac je putem svog YouTube kanala podjsetio na tešku ekonomsku situaciju u zemlji, zbog koje nema dovoljno novca za funkcionisanje socijalnih ustanova, što izaziva veliko nezadovoljstvo građana.

    To bi, prema njegovim riječima, moglo dovesti do sukoba među Ukrajincima.

    “Ovdje Kuleba (ministar spoljnih poslova Ukrajine) kaže da su Rusi izdali 490.000 pasoša u Donbasu. A koliko je Rumuna izdalo pasoše? A Mađari? A koliko su pasoša Poljaci izdali? Sve te zemlje gledaju našu nesreću, a kada počnemo da se međusobno ubijamo, oni će početi da nas ‘spasavaju’. Sjetite se da je do pakta Njemačke i SSSR Galicija pripadala Poljskoj. Do 1945. godine je Zakarpatje pripadalo Mađarima. A Ekaterina Velika je izgradila cijeli luk od Donjecka do Odese. I na kraju će Ukrajini ostati samo komadić. Kakva 2050. godina, nećemo opstati do tada ako ne počnemo da se bavimo svojom zemljom, ako ne promijenimo pravila igre unutar zemlje, ako ne završimo sa sukobima i postavimo sebi zajedničke ciljeve”, rekao je Murajev.

    On smatra da se problemi Ukrajine mogu riješiti federalizacijom zemlje, smatrajući da je državi čiji regioni imaju šira ovlašćenja lakše da stupa u odnose sa susjednim zemljama.

    Na tom tragu, Murajev je rekao da je unitarna struktura zemlje zamka osnivača moderne Ukrajine, i rekao je da takav oblik unutrašnjeg uređenja nije pogodan za zemlju sa “takvom istorijom i teritorijom”. Bivši poslanik je naveo Rusiju, Njemačku i SAD kao primjere uspješnih i stabilnih država sa federalnom strukturom.

  • Kremlj: Spekulacije Kijeva o ratu su apokaliptične

    Kremlj: Spekulacije Kijeva o ratu su apokaliptične

    Bilo kakve spekulacije u vezi sa mogućnošću rata Rusije i Ukrajine su apokaliptične, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Nakon što je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio da postoji rizik od rata sa Rusijom, Peskov je naglasio da Kremlj ne želi da se upušta u spekulacije, javio je TASS.

    “Ne želimo da se upuštamo u neka apokaliptična očekivanja”, rekao je Peskov uz napomenu da Kremlj žali zbog izjava ukrajinskog lidera.

    Zelenski je ranije danas rekao da postoji mogućnost rata Ukrajine i Rusije, ali da bi takav sukob bio “najveća greška”

  • DW: Greške u koracima Angele Merkel

    DW: Greške u koracima Angele Merkel

    Angela Merkel odlazi u penziju i ostavlja teško nasljeđe u odnosima s Ukrajinom. U Kijevu joj mnogi s pravom prebacuju i blokiranje ulaska u NATO, i izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, pišu mediji.

    Neobično velike zastave Njemačke i Ukrajine koje su postavljene za konferenciju za novinare Angele Merkel i Vladimira Zelenskog u nedjelju u Kijevu, trebalo je da simbolišu veliko prijateljstvo. Kancelarka je ukrajinskom predsjedniku direktno rekla: “Mi smo prijateljski povezani”.

    Pa ipak, to prijateljstvo je na kraju političke karijere Angele Merkel stavljeno na veliko iskušenje.

    Ukrajina ovog utorka slavi tri decenije nezavisnosti od Sovjetskog Saveza. Više od polovine tog vremena Merkel je bila kancelarka. Zelenski bi sigurno volio da ona prisustvuje proslavi, ili da je u ponedjeljak bila na samitu Krimske platforme – novog foruma čiji je cilj da aneksiju ukrajinskog poluostrva vrati u centar međunarodne pažnje.

    Ali ne, Merkel je smišljeno došla dan ranije. To nije poseban gest prema Rusiji, već njen oprobani politički stil – da se nikad ne odredi do kraja.

    Ukrajina ima mnogo da zahvali kancelarki. Razumije se da je od Zelenskog dobila “Orden slobode”. Tokom njenog mandata Ukrajina je doživjela najteže trenutke svoje mlađe istorije – aneksiju Krima i rat u Donbasu. Kao kancelarka najuticajnije zemlje EU, Merkel je igrala glavnu ulogu u uvođenju sankcija Rusiji.

    No, ukupni bilans njene istočne politike je šarolik. Na kraju njime prije može da bude zadovoljan Vladimir Putin. Tokom kancelarkinog mandata nisu ispunjene baš sve Putinove želje po pitanju Ukrajine, ali mnoge jesu.

    Na samitu NATO 2008. u Bukureštu, Merkel se, zajedno s tadašnjim francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, izjasnila protiv prijema Ukrajine u alijansu. U Kijevu joj s pravom prebacuju da time na nju pada dio krivice za kasnije događaje na Krimu i u Donbasu. Rusija je shvatila signal da NATO neće štititi Ukrajinu.

    Pod posredstvom Merkel i idućeg francuskog šefa države Fransoa Olanda, u Minsku su 2015. potpisani mirovni sporazumi koje je Rusija, s izvjesnim pravom, proglasila za svoju pobjedu. Tokom prošlonedjeljnih posjeta Moskvi i Kijevu, Merkel je rekla da se ti sporazumi ne poštuju, da i danas ginu ukrajinski vojnici. Stanje na istoku Ukrajine uporedivo je s tempiranom bombom.

    Na kraju, baš pred političku penziju kancelarke, zaoštrila se svađa o gasovodu Sjeverni tok 2 koji kreće u rad. Njime Rusija zadaje težak ekonomski udarac Ukrajini, jer novi gasovod čini izlišnim tranzit gasa preko susjedne zemlje. Sjeverni tok 2 je vjerovatno najveća greška Angele Merkel u politici prema evropskom istoku.

    Kancelarka je podržavala projekat i nikad nije htjela da ga upotrijebi kao najjače sredstvo prinude protiv Rusije. Za to su postojali razlozi, poput istorijske odgovornosti – na to je Merkel podsjetila kad je položila vijence na grobove Neznanih vojnika u Moskvi i Kijevu.

    Ulogu su imali i poslovni interesi i Socijaldemokrate kao koalicioni partneri u Vladi. Berlin stalno pokušava da ostane u kontaktu s Moskvom, kako bi se lakše rješavale krize širom svijeta. U Kijevu su tu činjenicu dugo potcjenjivali i nadali se da će gasovod biti stopiran.

    Takve njemačke posebnosti u Kijevu mnogi ne razumiju, uključujući i predsjednika Zelenskog. Zato stalno traže isporuke oružja od Njemačke, i stalno bivaju odbijeni. Istorijska odgovornost Njemačke tu ne ostavlja manevarskog prostora zvaničnom Berlinu.

    Ironija je u tome što baš Rusija iz kancelarkinih ruku dobija moćno oružje u vidu Sjevernog toka 2 – oružje koje se može upotrijebiti ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijele Evrope. Tu je Zelenski nesumnjivo u pravu.

    Berlin je, doduše, obećao Vašingtonu da će upravo to sprečiti, i da će obezbijediti da dio ruskog gasa i dalje ide preko Ukrajine kada isteknu aktuelni ugovori 2024. godine. Ali, do ovog trena to još nije siguran posao.

    Stoga je razumljivo kada Zelenski na konferenciji za novinare jedva može da sakrije razočarenje. Kad Merkel ode, Kijev će se nadati ustupcima Njemačke, posebno kod pitanja članstva u NATO. Ali te nade će biti uzaludne.

    Ko god da naslijedi Merkel u Kancleramtu, teško da će raskinuti s tradicijama njemačke spoljne politike. Isto važi i za sankcije protiv Moskve, nepriznavanje aneksije Krima i nastavak tranzita gasa preko Ukrajine.

  • Plenković se u Kijevu obraćao na ukrajinskom: Krim je Ukrajina

    Plenković se u Kijevu obraćao na ukrajinskom: Krim je Ukrajina

    Hrvatski premijer Andrej Plenković je učestvovao na inauguracijskom samitu Krimske platforme prilikom čega je pružio podršku Ukrajini u naporima da riješe problem s Rusijom, međutim on je govorio na ukrajinskom jeziku.

    U uvodnom obraćanju, Plenković je u jednom dijelu na njihovom jeziku kazao da Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine, njenu cjelovitost i suverenost te je upozorio na kršenja prava stanovnika Krima. Obraćanje je na kraju završio riječima “Krim je Ukrajina”, također na ukrajinskom.

    Korisnike društvenih mreža, na kojima “kruži” videosnimak Plenkovićeveg obraćanja, ovo najviše asocira na pokušaj srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da govori kineski jezik.
    Krimskom forumu koji se održava u Kijevu se odazvalo 45 predstavnika zemalja i organizacija, a poslata je poruka da je okupacija Krima nezakonita i neprihvatljiva.