VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Bivši američki oficir: Ne možemo pobijediti u ratu protiv Rusije

    Bivši američki oficir: Ne možemo pobijediti u ratu protiv Rusije

    Bivši oficir američke Odbrambene obaveštajne agencije (DIA) Rebeka Kofler upozorava da bi rat SAD protiv Rusije (zbog Ukrajine) imao katastrofalne posljedice i da u njemu nije moguće pobijediti.

    “Ako mislite da su dva biliona dolara i 6.000 američkih života visoka cijena za dvadesetogodišnji angažman u Avganistanu, i to bez pobjede, još niste vidjeli ništa. Američki troškovi i gubici u ratu sa nuklearnom Rusijom bili bi katastrofalni. U takvom ratu nema pobjede i nije vrijedan žrtvovanja američkih života”, ističe Koflerova za televizijsku mrežu “Fox”.

    Koflerova je stručnjak za rusku doktrinu i strategiju i učestvovala je u desetinama vojnih vježbi koje su simulirale sukob SAD i Rusije.

    Ona je ozbiljno zabrinuta zbog visokog rizika od ulaska SAD u rat protiv Rusije zbog Ukrajine.

    Prema njenom mišljenju, Amerika bi se trebala fokusirati na svoje interese i prestati da se petlja u problematične odnose zemalja na drugom kontinentu.

    Koflerova kritikuje stavove pojedinih vašingtonskih stručnjaka jer daju savjete koji nisu zasnovani na stvarnosti. Tako neki od njih zagovaraju ubrzano primanje Ukrajine u NATO, što bi, prema njima, garantovalo bezbjednost te zemlje jer bi tada SAD i NATO imali obavezu da uđu u sukob u ime Kijeva.

    Drugi pozivaju na raspoređivanje snaga kod ruske granice.

    Koflerova, međutim, podsjeća da niko nije mogao dobiti rat sa Rusijom na ruskom tlu. “To su shvatili i Napoleon i Hitler, čije su vojske uništene u tim pohodima”, navodi ona.

    Ona objašnjava da Rusi imaju poseban odnos prema Ukrajini.

    “To je nešto što Moskva smatra pitanjem nacionalnog opstanka. Upravo taj mentalitet je u korijenu Putinovih postupaka i politike, poput prisajedinjenja Krima”, navodi Koflerova.

    Prebacivanje američkih vojnika u rusko dvorište, upozorava ona, Rusi bi protumačili kao uvod u američku akciju protiv Rusije, ističe Koflerova za “Fox”.

    “Samo prisustvo američkih snaga tako blizu sukoba povećalo bi pritisak na Vašington, koji je upravo istjeran iz Avganistana, da interveniše ‘u ime Ukrajine’, što bi podstaklo Moskvu da aktivira preventivni ‘samoodbrambeni’ odgovor, ciljajući SAD napadom kibernetičkog i svemirskog oružja”, predviđa ona.

    Koflerova smatra da je, nedavnom ruskom probom protivsatelitskog raketnog udara, Putin pokazao sposobnost da uništi i ošteti američke satelite, na koje se SAD oslanjaju ne samo za ratna pitanja, već i za bezbrojne civilne svrhe.

    “Da li je Ukrajina među američkim vitalnim bezbjednosnim interesima? Da li su američka bezbjednost, teritorijalni integritet i dugoročno preživljavanje čak i izdaleka zavisni od Ukrajine? Odgovor na oba pitanja je odlučno – ne”, ističe bivši oficir DIA Rebeka Kofler.

  • Putin: Moraćemo reagovati ako NATO pređe “crvene linije”

    Putin: Moraćemo reagovati ako NATO pređe “crvene linije”

    • Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija biti primorana da reaguje ukoliko NATO pređe “crvene linije” u Ukrajini, navodeći da Moskva smatra okidačem raspoređivanje određenih ofanzivnih raketnih kapaciteta na teritoriji te zemlje.

    Putin je rekao da se nada da će na svim stranama prevladati zdrav razum, ali je i izrazio želju da NATO bude svjestan zabrinutosti Rusije za sopstvenu bezbjednost zbog Ukrajine.

    “Ukoliko se neka vrsta udarnih sistema pojavi na teritoriji Ukrajine, vrijeme leta do Moskve je između sedam i 10 minuta, odnosno pet minuta kada je to hipersonično oružje. Zamislite samo tu mogućnost”, naveo je ruski predsjednik tokom poslovnog foruma.

    Putin je naglasio da bi Moskva, u tom slučaju, morala da formira nešto slično kao odgovor na tu vrstu prijetnje.

    On je podsjetio da je Rusija nedavno izvršila uspješnu probu lansiranja novog hipersoničnog projektila sa mora koji će biti u službi vojske početkom naredne godine.

    Ruski lider je ukazao da je brzina te vrste rakete devet puta veća od brzine zvuka.

  • NATO: Rusija će platiti visoku cijenu ako krene na Ukrajinu

    NATO: Rusija će platiti visoku cijenu ako krene na Ukrajinu

    Rusija će platiti visoku cijenu u slučaju vojne agresije na UkrajInu, upozorili su danas NATO i SAD povodom, kako su rekli, gomilanja ruskih trupa na granici s Ukrajinom.

    “Rusija će platiti skupu cijenu ukoliko još jednom upotrijebi silu protiv nezavisne nacije, Ukrajine”, izjavio je generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse Jens Stoltenberg na NATO skupu u letonskoj Rigi, prenio je Rojters.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken će obavijestiti njegovih 29 kolega iz NATO o obavještajnim podacima kojim raspolažu SAD, o tome šta se dešava na istoku Ukrajine.

    “Konsultovaćemo NATO saveznike i naše partnere narednih dana o tome da li ćemo preduzeti druge korake kao alijansa, kako bismo ojačali odbranu, otpornost i kapacitete”, kazao je Blinken.

  • Državni udar na Ukrajinu? “Putin treba da kaže”

    Državni udar na Ukrajinu? “Putin treba da kaže”

    – Ukrajina je otkrila zaveru o pokušaju da se naredne nedelje izvede državni udar, rekao je danas predsednik Volodimir Zelenski na konferenciji za novinare.

    “Imamo izazove ne samo od Ruske Federacije i moguće eskalacije, imamo velike unutrašnje izazove. Dobio sam informaciju da će se u našoj zemlji desiti državni udar 1. i 2. decembra”, kazao je Zelenski, preneo je Rojters.

    Istovremeno, Rusija gomila snage u blizini granice s Ukrajinom, a Kijev, SAD i NATO izražavaju zabrinutost zbog mogućeg ruskog napada, što je Kremlj odbacio kao lažan i alarmantan nagoveštaj, navela je agencija.

    Zelenski je u vezi s tim ponovio da Ukrajina u potpunosti kontroliše svoje granice i da je potpuno spremna za svaku eskalaciju.

    “Mogućnost rata velikih razmera sa Rusijom postoji, ali postoji i ogromna količina straha koji ističu razni mediji po ovom pitanju”, naglasio je predsednik Ukrajine, preneo je Tas.

    “Verujem da takva mogućnost postoji svaki dan, ali verujem u to da se izazivanje straha dešava danas. Želim da istaknem da postoji ogromna količina zastrašivanja od strane nekih medija u smislu da će sutra doći do rata”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare. Ukrajinski lider izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin treba javno da kaže da Rusija ne priprema “ofanzivu” na Ukrajinu, te da bi taj signal bio važan u ovom momentu.

    “Ako ne razmišljaju o eskalaciji… onda bi Rusi, i predsednik Rusije takođe, trebalo javno da kažu ‘mi ne planiramo’. Ili bar da kažu ‘spremni smo za razgovor’. Mi smo više puta govorili – ako ne želite sastanke, hajde da razgovaramo telefonom. Kažimo javno da Rusija ne priprema invaziju na Ukrajinu. Taj signal bi sada bio važan”, rekao je Zelenski tokom pres-konferencije.

    Takođe je ocenio da situacija na ukrajinsko-ruskoj granici sada “definitivno nije gora” nego što je bila u proleće.

    “Smatram da se sada tamo nalazi manje vojnika. Međutim, mislim da ih je više nego u momentu prekida vatre (u Donbasu) oko čega smo se dogovorili – više ih je, vidimo česte rotacije”, dodao je ukrajinski lider.

    Međutim, on je ocenio da je Ukrajina “već osam godina u ratu sa Rusijom” i eskalacija je moguća svaki dan.

    Reakcija Kremlja
    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da Moskva u tome ne učestvuje i da nikada ne radi takver stvari.

    “Rusija nije planirala da se meša. Rusija uopšte nikada ne radi takve stvari”, rekao je Peskov na molbu novinara na pres konferenciji da prokomentariše tvrdnje Zelenskog, prenosi Interfaks.

  • Magazin Politico: Ukrajina predstavlja “istočni grijeh” NATO saveza

    Magazin Politico: Ukrajina predstavlja “istočni grijeh” NATO saveza

    Urednik magazina Politico Paul Taylor osvrnuo se na aktuelnu krizu na istoku Evrope te posljednje najave o gomilanju ruskih trupa na istočnoj ukrajinskoj granici.

    U autorskom tekstu, Taylor se naročito osvrnuo na djelovanje NATO saveza na istoku Evrope te je pisao o obećanjima NATO-a iz 2008. godine.

    “Obećavajući Ukrajini i Gruziji da će postati članice NATO-a još 2008. godine, bez preciziranja kako i kada, zapadna alijansa zapravo snosi dio krivice za situaciju u Istočnoj Evropi u kojoj traje produžena kriza. Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine, lideri NATO-a su zanemarili historijske interese Moskve i raspalili iluzije o Kijevu i Tbilisiju koje štiti Zapad. Uprkos otporu Njemačke i Francuske, saveznicu su dali obećanje koje ne mogu održati”, navodi se.

    On je naglasio kako je samit u Bukureštu značio kulminaciju “unipolarnog trenutka”.

    “Takođe, nije se uspjela osigurati sigurnosti Gruzije i Ukrajine. Nikakva uvjerenja da NATO nije prijetnja Rusiji, te da je njegova svrha isključivo defanzivna, ne mogu umiriti Moskvu. Kada su ruske trupe slomile gruzijsku vojsku 2008. godine, predsjednik Sakašvili nerazumno je silom pokušao povratiti područje Južne Osetije. Međutim, ni NATO ni Amerika nisu mu pritekli u pomoć Slično tome, Rusija je 2014. anektirala Krim, a Zapad je samo uveo sankcije bez vojne podrške Kijevu”, piše Taylor u tekstu.

    Također, navodi se kako se s ovim činom poslala poruka da ni SAD ni evropski saveznici nisu spremni rizikovati rat s Rusijom zbog Ukrajine ili Gruzije.

    “Priznati ovo nije smirivanje situacije već realizam. Pretvarati se da su stvari drugačije nije ništa drugo nego obmana”, piše Taylor.

    Taylor poručuje kako Zapad i NATO mogu pomoći Kijevu da ojača svoje odbrambene snage kako bi odvratio agresiju Rusije.

    “SAD, Velika Britanija i Turska već pomažu Ukrajini da postane vojno sposobnija. Francuska i Njemačka trebale bi dati svoj doprinos ovim naporima”, ističe se u tekstu.

    U zaključku, Taylor također ističe kako bi Evropska unija konačno trebala učiniti korak dalje u odnosu na dosadašnje izjave zabrinutosti i verbalnih upozorenja Moskvi.

    “Potrebno je početi definirati ekonomske sankcije ako Rusija pokrene novu vojnu akciju u Ukraijini. Brisel takođe može pružiti veću finansijsku pomoć Kijevu. Također, trebao bi se pojačati politički angažman na visokom nivou s tri članice Istočnog partnerstva – Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom”, piše Taylor.

    Na kraju, navodi se kako trenutno protivljenje Evropske unije daljem proširenju, kako na istok tako i na Zapadni Balkan, znači i neizvjesniju budućnost za evropsku budućnost ovih država.

  • Rusija objavila: “Podseća na početak rata”

    Rusija objavila: “Podseća na početak rata”

    Ruska spoljna obaveštajna služba SVR saopštila je danas da trenutna situacija u vezi s Ukrajinom podseća na početak rata u Gruziji 2008. godine.

    Ruska rublja je pala nakon ovog saopštenja koje dolazi u jeku zabrinutosti Ukrajine, Sjedinjenih Država i NATO zbog pokreta ruskih trupa u blizini granice s Ukrajinom.

    Moskva je odbacila prognoze da bi mogla da napadne Ukrajinu, ocenila ih kao kao zapaljive i podsetila da je Rusija sveobuhvatno porazila Gruziju u kratkom ratu 2008. te da se na približno jednoj petini gruzijske teritorije i dalje se nalaze garnizoni ruske vojske.Osvrćući se na trenutne tenzije u Ukrajini, ruska spoljna obaveštajna služba SVR poručuje da je slična situacija bila i u Gruziji uoči događaja 2008. U saopštenju SVR se navodi da je tadašnji gruzijski predsednik Mihail Sakašvili “platio visoku cenu” za taj rat.

  • Stiglo upozorenje iz Amerike: “Ostalo nam je malo vremena”

    Stiglo upozorenje iz Amerike: “Ostalo nam je malo vremena”

    Predstavnici američkih obaveštajnih službi upozorili su da je ostalo malo vremena da se stane na put “ofanzivi” Rusije na Ukrajinu.

    Pozivajući se na reči neimenovanih američkih i evropskih zvaničnika, Rusija, navodno, još uvek nije donela odluku šta će raditi sa vojskom koju je “nagomilala” na granici sa Ukrajinom, iako se Amerika prema toj činjenici “odnosi veoma ozbiljno”.

    “Predstavnici američkih službi nastoje da ubrzaju evropske zemlje po pitanju saradnje sa SAD kako bi se razmotrio paket ekonomskih i vojnih mera po pitanju obuzdavanja Moskve”, navodi list.

    “Njujork tajms” takođe piše i da je upravo iz tog razloga direktor američke Nacionalne obaveštajne službe Evril Hejns otputovao u Brisel kako bi informisao ambasadore NATO-a o mogućoj ofanzivi Rusije na Ukrajinu.

    Upravo to je, prema pisanju lista, i bila jedna od najvećih “kratkoročnih pretnji” tokom pregovora.

    Ruski mediji, međutim, podsećaju da je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin u više navrata komentarisao upozorenja Zapada o navodnoj ofanzivi Moskve na Ukrajinu rekavši da su takve optužbe u najmanju ruku preuveličane.

  • Upozorenje: Ne činite tragičnu grešku

    Upozorenje: Ne činite tragičnu grešku

    Rusko rukovodstvo će načiniti ozbiljnu grešku ako pribegne nasilnim metodama protiv Ukrajine.

    To je izjavio premijer Velike Britanije Boris Džonson tokom razgovora sa britanskim parlamentarcima.

    “Smatram da bi bila tragična greška da Kremlj pomisli da se nešto može da dobije vojno-političkim avanturizmom”, odgovorio je premijer na pitanje kakvu još vojnu pomoć London može da pruži Varšavi i Kijevu kako bi pokazao Moskvi ozbiljnost svojih namera, preneo je “Sputnjik”.

    S tim u vezi, precizirao je da se radi o dve različite stvari.

    Poljska je NATO članica i ima odgovarajuće bezbednosne garancije, dok Ukrajina nije, a nema ni akcionog plana za njen ulazak u Alijansu, objasnio je Džonson.

    “Šta moramo da učinimo da bi svi shvatili cenu pogrešnih procena situacije na granicama”, dodao je poličitar.

    Džonson je ranije izjavio da razlog što Velika Britanija podržava suverenitet Ukrajine nije zbog toga što želi da bude neprijateljski nastrojena prema Rusiji.

    Takođe je apelovao da se ne zaboravi da je “upravo ruska krv omogućila pobedu nad nacizmom”.

  • Njemačka ne da odobrenje za sertifikaciju “Sjevernog toka 2”

    Njemačka ne da odobrenje za sertifikaciju “Sjevernog toka 2”

    Sjeverni tok 2, koji zaobilazi Ukrajinu i povezuje Rusiju izravno s Njemačkom, dovršen je u septembru uprkos godinama protivljenja zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su upozoravale da će pojačati utjecaj Moskve u Evropi.

    Nakon što je Njemačka potvrdila da je obustavila proces certificiranja kontroverznog novog ruskog plinovoda “Sjeverni Tok”, porasle su cijene prirodnog plina u Evropi.

    Kako je u saoćenju naveo njemački regulator energetskog tržišta, ne mogu certificirati Sjeverni tok 2 kao nezavisnog operatera, jer kompanija ima sjedište u Švicarskoj, a ne u Njemačkoj.

    • Nakon temeljitog pregleda dokumentacije, regulator je zaključio da bi bilo moguće certificirati operatera plinovoda Sjeverni tok 2 samo ako je taj operater organizovan u pravnom obliku prema njemačkom zakonu – navodi se u saopštenju.

    EU “između dvije vatre”
    Kako “CNN” piše, ova odluka Njemačke dolazi u vrijeme rastuće napetosti na relaciji Evropska unija – Rusija, a sve zbog Ukrajine i migrantske krize na granici Bjelorusije i Poljske. Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) je izjavio kako se Evropska unija nalazi “između dvije vatre”, te da je suočena sa biranjem između podrške Ukrajini ili odobravanja ruskog plinovoda.

    • Nadamo se da će naši evropski prijatelji možda prepoznati da će se uskoro doći do izbora između uključivanja sve većeg broja ruskih ugljikovodika u ogromne nove cjevovode i zalaganja za Ukrajinu i zalaganja za cilj mira i stabilnosti – rekao je Džonson.

    Inače, EU prima oko 40 posto svog prirodnog plina iz Rusije. Sjeverni tok 2, koji zaobilazi Ukrajinu i povezuje Rusiju izravno s Njemačkom, dovršen je u septembru uprkos godinama protivljenja zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su upozoravale da će pojačati utjecaj Moskve u Evropi.

    Rusija je ove godine negirala da uskraćuje plin Europi kako bi stekla političku polugu, ali potpredsjednik vlade Aleksander Novak (Alexander) rekao je prošlog mjeseca da bi “rani završetak certificiranja” za Sjeverni tok 2 pomogao “hlađenju trenutne situacije”. Cijene prirodnog plina ove su godine skočile širom Europe, gdje gorivo igra ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju domova. Vodeći stručnjaci u industriji već su upozoravali na opasnost od nestašice ove zime.

    • Iskreno govoreći, trenutno nemamo dovoljno plina. Ne skladištimo za zimsko razdoblje. Stoga postoji stvarna zabrinutost da… ako budemo imali hladnu zimu da bismo mogli imati neprestane nestanke struje u Evropi – rekao je Džeremi Veir (Jeremy Weir), izvršni direktor Trafigura, kompanije za trgovinu energijom.

    Ukrajina upozorila na trikove Gazproma
    Njemački energetski regulator je kazao da Sjeverni tok 2, koji je u vlasništvu kompanije Gazprom, planira osnovati njemačku podružnicu koja će posjedovati i upravljati njemačkim dijelom plinovoda. Dalje navode kako bi se proces certificiranja mogao nastaviti nakon što se glavna imovina i osoblje prebace na podružnicu i pod uvjetom da se zadovolje svi relevantni zakonski zahtjevi.

    Inače, Ukrajina je pozdravila odluku Njemačke da obustavi proces odobravanja certifikata. Također, Ukrajina je pozvala Zapad da ne nasjeda na ono što, kako su nazvali, trikovima Gazproma, u najavi osnivanja njemačke podružnice.

    • Ovo je ismijavanje europskih pravila. To ne odgovara ni duhu ni slovu europskog zakonodavstva o certifikaciji plinovoda – rekao je Jurij Vitrenko (Yuriy), izvršni direktor ukrajinske državne energetske kompanije Naftogaz, te je pozvao američke vlasti da uvede sankcije operateru plinovoda. Sankcije koje Vitrenko traži bi trajale dok Rusija ne bi prestala koristiti plin kao oružje i dok ne postupi u skladu s Evropskim pravilima.
  • Stoltenberg: Alijansa nije postigla konsenzus o članstvu Ukrajine

    Stoltenberg: Alijansa nije postigla konsenzus o članstvu Ukrajine

    Zemlje NATO-a još nisu postigle konsenzus o tome da li Ukrajina treba da bude dio te organizacije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.

    • Ako želite da budete članica Alijanse, onda morate da ispunite NATO standarde. Mi pomažemo Ukrajini organizovanjem borbe protiv korupcije, ali 30 saveznika mora da se saglasi i sada nemamo konsenzus o pozivanju Ukrajine da postane punopravna članica – rekao je Stoltenberg.

    On je napomenuo da je NATO ojačao odnose sa Ukrajinom, ali je pojasnio da ova država ne podliježe petom članu povelje ove organizacije, koji predviđa kolektivnu odbranu.

    Na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. godine, NATO je usvojio političku izjavu da će Ukrajina i Gruzija na kraju postati članice Alijanse, ali su odbili da obezbijede Akcioni plan za članstvo /MAP/ za ove zemlje, što predstavlja prvi korak u pravnom postupku za pridruživanje ovoj organizaciji.

    Prema riječima stručnjaka iz Brisela, u proteklih 12 godina Kijev i Tbilisi, prije su se udaljili od mogućnosti pridruženja Alijansi, nego što su se približili.

    NATO ne priznaje države sa neriješenim teritorijalnim problemima, jer njihovo članstvo može cijeli savez uvući u vojni sukob.

    U februaru 2019. godine, ukrajinski parlament odobrio je izmjene i dopune Ustava, čime su potvrđene aspiracije Kijeva o ulasku u Alijansu sa definicijom o “nepovratnosti evroatlantskog kursa”, podsjeća TASS.