VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    SAD i NATO su spremni da nastave recipročni dijalog sa Moskvom, saopštio je Stejt department nakon telefonskog razgovora američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

    “SAD i NATO su spremni da se ponovo sastanu sa Rusijom i posvećeni su zalaganju za kontinuiranu diplomatiju i recipročni dijalog”, navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Neda Prajsa.

    U tekstu se precizira da je telefonski razgovor održan radi diskusije o daljim koracima nakon sastanka Savjeta NATO-Rusija 12. januara, prenio je TASS.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je 17. decembra nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD i nacrt sporazuma koji osigurava bezbjednost Rusije i država koje su članice Sjevernoatlantske alijanse.

    Zapad i Kijev u posljednje vrijeme optužuju Rusiju za pripremanje potencijalne “invazije” na Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su takvi navodi “prazni i neosnovani” i da služe kao izgovor za eskalaciju tenzija.

    On je naglasio da Rusija ne predstavlja prijetnju bilo kome.

  • Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Američki obavještajni zvaničnici došli su do saznanja da Rusija nastoji da stvori izgovor za svoje trupe da napadnu Ukrajinu, kao i da je Moskva već razmjestila svoje operativce za akcije na istoku Ukrajine, tvrdi Bijela kuća.

    Predstavnica za medije Bijele kuće Džen Psaki izjavila je večeras da, sudeći po obavještajnim saznanjima, Rusija, preko kampanje plasiranja dezinformacija putem društvenih mreža – već postavlja temelje da se Kijev okarakteriše kao agresor koji uskoro sprema napad na snage na istoku Ukrajine koje podržava Moskva.

    Psaki je optužila Rusiju da je već razmjestila operativce, trenirane za situacije građanskog rata, koji bi mogli da upotrijebe eksplozivne naprave protiv snaga podržanih od Moskve a za napad bi bila optužena Ukrajina, prenosi AP.

    “Zabrinuti smo da se ruska vlada priprema za napad u Ukrajini koji bi mogao da rezultira rasprostranjenim kršenjem ljudskih prava i ratnim zločinima ako se diplomatijom ne postignu njihovi ciljevi”, rekla je Psaki.

    Bijela kuća nije precizirala koliko se pouzdanim mogu smatrati posljednja saznanja.

    Nacionalni savjetnik za bezbjednost Bijele kuće Džejk Salivan izjavio je u četvrtak da američka obavještajna zajednica nema procjenu da su Rusi, koji su, prema navodima američke agencije AP, rasporedili oko 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu, definitivno odlučili da pokrenu vojnu akciju.

    Moskva, koja navodi da ne planira napad na Ukrajinu, traži od NATO i SAD pisane garancije da se zapadna vojna alijansa neće širiti na istok.

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov upozorio je danas da je Moskva “izgubila strpljenje”, da neće beskonačno čekati na odgovor Zapada i da očekuje da NATO i SAD odgovore sljedeće sedmice

  • Borrell: Evropska unija mobilizuje sve resurse kako bismo pomogli Ukrajini

    Borrell: Evropska unija mobilizuje sve resurse kako bismo pomogli Ukrajini

    Ministri vanjskih poslova Evropske unije održali su danas u Francuskoj neformalni sastanak povodom početka francuskog šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom.

    Dvodnevni sastanak omogućio šefovima diplomatija evropskih država da u neformalnim susretima razmjene mišljenja i komentare o brojnim evropskim, ali i svjetskim temama uoči početka zvaničnih aktivnosti pod francuskim predsjedanjem koje bi trebale početi sjednicom ministara zakazanom za kraj januara.
    Nakon današnjeg susreta ministara vanjskih poslova, ali i jučerašnjeg sastanka ministara odbrane, šef evropske diplomatije Josep Borrell i ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian održali su zajedničku konferenciju za medije na kojoj su otkrili detalje razgovora ministara.
    Između ostalog, kao što se i očekivali, ministri su se najviše fokusirali na trenutnu situaciju između Ukrajine i Rusije, a Borrell je naglasio kako EU želi dodatno pomoći Ukrajini.

    Borrell se osvrnuo i na današnje cyber napade na stranice ukrajinskih ministarstava te je naglasio kako se boji da ovakva aktivnost neće biti posljednja.


    “Mobiliziramo sve naše resurse kako bismo pomogli Ukrajini da se izbori sa ovakvom vrstom cyber napada”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također izjavio kako su ministri upozorili Rusiju da će bilo kakva invazija na Ukrajinu proizvesti snažan odgovor Evrope.

    “Rusija je pokušala da nas ignoriše tokom ovih pregovora, kao da ne postojimo. Ignorišući nas, pokušala je da stvori podjele među nama. Međutim, Amerika nije prihvatila takvu igru i od prvog dana su nas uvjeravali da se o evropskoj sigurnosti neće razgovarati bez koordinacije sa EU i učešća Evropljana u razgovorima”, poručio je Borrell.

    Francuski ministar vanjskih poslova s druge strane je govorio o predsjedavanju ove države Evropskom unijom te je naglasio kako šefica njemačke diplomatije i on planiraju zajedničku posjetu Ukrajini.

    “Baerbock će otputovati u svoju prvu posjetu Ukrajini, a zatim će pripremiti teren za zajedničku njemačko-francusku posjetu liniji razgraničenja. Francuska i Njemačka će nastaviti svoje napore na implementaciji sporazuma iz Minska”, rekao je Le Drian.

  • Predsjednik Ukrajine predložio organizaciju zajedničkog sastanka s Putinom i Bidenom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je sastanak s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Joe Bidenom i ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se razgovaralo o rastućim tenzijama u vezi s Ukrajinom.

    Prijedlog Zelenskog iznio je u petak šef njegovog kabineta Andrij Jermak. Ove sedmice nije došlo do pomaka u pregovorima između Rusije i zapadnih zemalja, koje strahuju da bi Moskva mogla da pokrene novu vojnu ofanzivu na Ukrajinu.
    Do prijedloga Zelenskog dolazi u danu kada su internet stranice vlade u Ukrajini pogođene masovnim cyber napadima.

    Portparol ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je za Reuters da je prerano da se kaže ko bi mogao da stoji iza napada, ali je rekao da je Rusija stajala iza sličnih napada u prošlosti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
    “Prerano je za izvođenje zaključaka, ali postoji duga evidencija o ruskim (cyber) napadima na Ukrajinu u prošlosti”, rekao je on.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar. Rusija je ranije negirala da stoji iza cyber napada na Ukrajinu.

    Washington i njegovi saveznici odlučno su odbacili zahtjev Moskve za sigurnosnim garancijama koje spriječavaju širenje NATO-a, ali su se Rusija i Zapad složili da ostave otvorena vrata mogućim daljim razgovorima o kontroli naoružanja i mjerama izgradnje povjerenja.

    Pregovori su se odvijali dok je oko 100.000 ruskih vojnika s tenkovima i drugim teškim naoružanjem okupljeno u blizini istočne granice Ukrajine.

    Rusija, koja je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, negirala je da ima planove da napadne svog susjeda, ali je upozorila Zapad da je širenje NATO-a na Ukrajinu i druge bivše sovjetske države “crvena linija” koja se ne smije preći.

    SAD i njihovi saveznici pozvali su Rusiju na deeskalaciju povlačenjem trupa u njihove stalne baze, ali je Moskva odbila taj zahtjev, rekavši da je slobodna da rasporedi snage na svojoj teritoriji gdje god smatra da je potrebno.

    Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, kada je podržala i separatističku pobunu u istočnoj Ukrajini. Više od 14.000 ljudi je ubijeno za skoro osam godina borbi između pobunjenika koje podržava Rusija i ukrajinskih snaga.

  • Ukrajina prijavila: Napadnuti smo

    Ukrajina prijavila: Napadnuti smo

    Ukrajina je prijavila “masovne hakerske napade” na sajtove vlade, javila je agencija AFP.

    Vest je potvrdio ministar prosvete koji je na Fejsbuku napisao da je oboren sajt ministarstva usled masovnog sajber napada.

    Srušene su stranice Ministarstva obrane, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva energetike i Ministarstva spoljnih poslova. Hakovana je i stranica državne službe za hitne slučajeve.

    Neke od stranica su nedostupne, a na stranicama Ministarstva spoljnih poslova osvanuo je tekst na ruskom, poljskom i ukrajinskom. “Ukrajinci! Sve informacije o vama postaće javne. Strahujte i očekujte najgore”, stoji u poruci iznad koje je prekrižena ukrajinska zastava.

    U međuvremenu se oglasila i vlada, koja je saopštila da u noćašnjem hakerskom napadu nisu promenjeni sadržaji na veb sajtovima vlade niti su procureli lični podaci. U saopštenju vlada u Kijevu navodi da je nekoliko drugih sajtova vlade suspendovano da bi se sprečilo širenje napada na druge resurse ali da su najpogođeniji državni resursi već ponovo u funkciji, prenosi Rojters.

    Podsetimo, tenzije između Ukrajine i Rusije su na vrhuncu zbog čega je ceo svet na velikom oprezu. Rusija je u više navrata upozorena da će pretrpeti ozbiljne posledice ukoliko napadne bilo koju teritoriju Ukrajine, dok zvaničpna Moskva odbija bilo kakve optužbe na njen račun, uz argument da je NATO odavno prekršio sve sporazume šireći se do granica Rusije.

    S druge strane, realno je očekivati za se za ovaj hakerski napad optuži zvanična Moskva, najpre zbog napetosti upravo s Kijevom, ali i zbog “istorije” optužbi na račun Rusije da vrši hakerske napade. Podsetimo, u SAD se vodila višegodišnja istraga o mešanju Rusije u predsedničke izbore na kojima je pobedio Donald Tramp.

    Da sve ide u tom pravcu potvrdio je jutros portparol ukrtajinskog Ministarstva spoljnih poslova, Oleh Nikolenko, koji je za ukrajinske medije rekao da je sada prerano za zaključke, ali da je “u prošlosti zabeležen dug spisak ruskih napada na Ukrajinu”.

  • Rusija tvrdi da su pregovori o Ukrajini ušli u “slijepu ulicu” i da pripremaju opcije

    Rusija tvrdi da su pregovori o Ukrajini ušli u “slijepu ulicu” i da pripremaju opcije

    Poljski ministar vanjskih poslova rekao je u četvrtak da je Evropa u opasnosti od upadanja u rat jer je Rusija rekla da još ne odustaje od diplomatije, ali da vojni stručnjaci pripremaju opcije u slučaju da se tenzije oko Ukrajine ne mogu smiriti.

    U Washingtonu, Bijela kuća je saopštila da je prijetnja ruske invazije na Ukrajinu i dalje visoka sa oko 100.000 raspoređenih ruskih vojnika i da će Sjedinjene Države u roku od 24 sata objaviti obavještajne podatke koji sugerišu da bi Rusija mogla izmisliti izgovor da ga opravda.

    “Ratni bubanj zvuči glasno, a retorika je postala prilično reska”, rekao je Michael Carpenter, američki ambasador pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), nakon razgovora s Rusijom u Beču.

    “Prijetnja od vojne invazije je velika”, rekao je novinarima savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan. “Nema određenih datuma za više razgovora. Prvo se moramo konsultovati sa saveznicima i partnerima.”

    Rusija je rekla da se dijalog nastavlja, ali da je zapao u ćorsokak dok je pokušavala uvjeriti Zapad da zabrani ulazak Ukrajine u NATO i poništi decenije širenja saveza u Evropi – zahtjevi koje su Sjedinjene Države nazvale “nepokrenutim”.

    “U ovoj fazi je zaista razočaravajuće,” rekao je ruski ambasador Aleksandar Lukaševič novinarima nakon sastanka OEBS-a, trećeg dijela u nizu razgovora između Istoka i Zapada ove sedmice.

    Upozorio je na moguće “katastrofalne posljedice” ako se dvije strane ne dogovore oko onoga što je Rusija nazvala sigurnosnim crvenim linijama, ali je rekao da Moskva nije odustala od diplomatije i da će je čak ubrzati.

    Ruski komentari odražavaju obrazac u kojem Moskva kaže da želi nastaviti diplomatiju, ali odbija pozive da preokrene gomilanje svojih trupa u blizini Ukrajine i upozorava na neodređene posljedice po zapadnu sigurnost ako se njeni zahtjevi ne usliše.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov također je rekao da su raniji sastanci pokazali su ušli u “slijepu ulicu”, te da ne vidi razloga da u narednim danima ponovo sjedne za ponovno pokretanje istih razgovora.

  • Zelenski: Ukrajina je spremna donijeti odluke kako bi se zaustavio rat

    Zelenski: Ukrajina je spremna donijeti odluke kako bi se zaustavio rat

    Ukrajina je spremna donijeti potrebne odluke da zaustavi rat u Donbasu, svojoj istočnoj regiji, na novom samitu čelnika Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke, rekao je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    “Vrijeme je da se dogovorimo o završetku sukoba, a mi smo spremni na potrebne odluke tokom novog samita čelnika iz četiri zemlje”, kazao je Zelenski.

    U istom saopštenju, šef kabineta Zelenskog Andrej Jermak rekao je da Kijev želi dogovoriti mjere poput provođenja primirja i više razmjena zarobljenika.

    Pregovori u “normandijskom formatu” trebali bi pomoći u okončanju sukoba na istoku Ukrajine između ukrajinskih vladinih snaga i proruskih separatista, no zapeli su u novembru zbog različitih pogleda kako bi se dalje trebali nastaviti, piše Reuters.

    Otad je Rusija razmjestila gotovo 100 hiljada vojnika uz svoju granicu s Ukrajinom. Tvrdi da se ne priprema za invaziju, nego želi da Zapad zaustavi svoju podršku ukrajinskoj vladi te traži garancije da se NATO pod vodstvom neće širiti dalje na istok.

    Viši francuski i njemački diplomati prošle sedmice bili su u Moskvi da vide kako oživjeti “normandijski format”.

    Francuski predsjednički dužnosnik rekao je novinarima u utorak da se nada da će viši savjetnici ovaj mjesec održati sastanak, nakon što je Kijev naznačio da je spreman na određene političke geste kako bi se pokrenuli pregovori.

    Dužnosnik je rekao da je glavni ruski pregovarač Dmitrij Kozak dao zeleno svjetlo za nastavak pregovora te da su isto učinili i Zelenski i Jermak.

    “Poteškoće ostaju. Nemamo nikakve iluzije, no mislimo da možemo održati prvi sastanak savjetnika u ‘normandijskom formatu’ do kraja januara”, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

  • Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Zvaničnici SAD-a i Ruske Federacije sastaće se danas u Ženevi tokom niza aktivnosti koje su ocijenjene kao ključni razgovori između Zapada i Rusije u rješavanju “ukrajinskog pitanja”, ali i brojnih drugih problema koji opterećavaju odnose velikih sila.

    Predstavnici Ruske Federacije i SAD-a još su jučer stigli u Ženevu, gdje su održali radnu večeru, a tokom današnjeg dana zvaničnici bi trebali održati niz sastanaka povodom ruskih sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj iznio u javnost sredinom decembra.
    Podsjetimo, Rusija je objavila listu zahtjeva prema Zapadu, koje bi SAD i druge članice NATO saveza trebale ispuniti u cilju normalizacije stanja na istoku Evrope, ali i deeskalacije tenzija.

    Između ostalog, ruski zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO savez i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istoku Evrope. Također, Rusija je uključila i zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, ali i baltičke zemlje.


    Uoči sastanka oglasio se zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji će predstavljati Rusiju u Ženevi.

    “Za nas su važniji drugi prioriteti. Neširenje NATO-a, likvidacija stvorene infrastrukture, kao jednostrano povlačenje Zapada iz vojnih akcija. Razlika u stavovima je dramatična”, rekao je Rjabkov.

    S druge strane, oglasio se i državni sekretar SAD-a Antony Blinken, koji je rekao da će predstojeći pregovori s Rusijom pomoći državama da pronađu načine za smanjenje tenzija.

    “Takođe, na sastanku neće biti riječi o pravljenju ustupaka. Radi se o tome da se vidi da li u kontekstu dijaloga i diplomatije postoje stvari koje obje strane mogu učiniti da smanje tenzije. To smo radili u prošlosti, ali sada ne”, rekao je Blinken.

    Povodom sastanaka Rusije i SAD-a, ali i NATO saveza, ranije se oglasio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao kako se u sastanke ulazi s ciljem da se nađe rješenje za postojeću situaciju.

    “Treba uzeti u obzir osnove. Rusija je ta koja je izabrala konfrontaciju. Rusija postaje sve autoritarnija kao domaći režim i sve agresivnija u inostranstvu prema susjedima. To je pravi problem. Vidimo vrlo prijeteću retoriku gdje Rusi upozoravaju na ono što nazivaju ‘vojnotehničkim posljedicama’ ako ne dobiju ono što žele. Iz historijskog iskustva znamo da je Rusija spremna da upotrijebi silu protiv susjeda. Zbog toga moramo biti spremni i na to da politički pregovori ne uspiju”, rekao je Stoltenberg.

    Pored sastanka zvaničnika SAD-a i Rusije, koji će biti održan danas, u Briselu će 12. januara biti održan sastanak NATO-a i Rusije, dok će se dan kasnije ruski zvaničnici sastati s predstavnicima OSCE-a.

  • Pretnja iz Pariza: Moguće zatvaranje Sjevernog toka 2

    Pretnja iz Pariza: Moguće zatvaranje Sjevernog toka 2

    Zvanični Pariz preti ozbiljnim posledicama ukoliko dođe do agresije Rusije na Ukrajinu, pa se tako pominje i blokada Sjevernog toka 2.

    Naime, ministar spoljnih poslova Francuske Žan Iv le Drijan izjavio je da bi među merama, u slučaju pogoršanja situacije oko Ukrajine zbog Rusije, moglo da se nađe pitanje zatvaranja gasovoda Sjeverni tok 2.

    “To je pre svega pitanje Nemačke. Francuska je uvek pokazivala veliku uzdržanost prema ‘Sjevernom toku 2’. Ali mislim da će to pitanje biti razmotreno ukoliko dođe do nove agresije u Ukrajini”, odgovorio je Le Drijan za televiziju BFM na pitanje voditelja da li smatra da je potrebno zatvoriti “Severni tok 2” ako Rusija izvrši “invaziju” na Ukrajinu, prenosi Sputnjik.

    Ministar je ponovo naglasio da “će strateške posledice biti ozbiljne u slučaju dođe do nove agresije protiv Ukrajine”.

    “Ali to ne znači da nema potrebe da se razgovara sa Rusijom”, dodao je šef francuske diplomatije.

    Prema njegovim rečima, zvanični Pariz za sada ne primećuje povlačenje ruskih snaga sa ukrajinske granice, zbog čega ga i dalje brine napetost u tom regionu.

  • Joe Biden: SAD će odlučno odgovoriti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Joe Biden: SAD će odlučno odgovoriti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je u nedjelju ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici “odlučno odgovoriti” ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu, navodi se u saopćenju Bijele kuće.

    Poziv je uslijedio nekoliko dana nakon što je Biden održao drugi razgovor u mjesec dana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom napetosti na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 vojnika, prenosi Reuters.

    “Predsjednik Biden jasno je dao do znanja da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici i partneri odlučno odgovoriti ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki u izjavi nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika, prenosi Index.hr.

    Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je s Bidenom razgovarao o zajedničkim akcijama na očuvanju mira u Evropi i sprječavanju daljnje eskalacije.

    “Prvi međunarodni razgovor ove godine s Bidenom dokazuje posebnu prirodu naših odnosa”, napisao je Zelenski na Twitteru.

    Objavio je da se razgovaralo o zajedničkim akcijama Ukrajine, Sjedinjenih Država “i partnera u očuvanju mira u Europi, sprječavanju daljnje eskalacije, reformama, deoligarhizaciji”.

    “Cijenimo nepokolebljivu podršku Ukrajini”, rekao je, a prenosi Reuters.