VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je u intervjuu za list Bild optužio njemačku vladu za “izdaju prijatelja” zbog njenog odbijanja da isporuči oružje Ukrajini. SAD i Velika Britanija povlače dio osoblja iz Kijeva.

    Milijarde, koje je Rusija investirala u lobiste, bivše političare i njemačke koncerne, su se isplatile Vladimiru Putinu (69), piše Bild, citirajući bivšeg prvaka u boksu, a sada gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička (50). Najtiražniji njemački list navodi kako Ukrajina nije samo razočarana odbijanjem isporuka oružja već i time što “njemačka vlada i dalje podržava projekat Sjeverni tok 2, a istovremeno nastoji odvratiti i zemlje poput Estonije da Ukrajini isporučuje oružje”. Kličko, koji je jako poznat u Njemačkoj, gdje je napravio veliku sportsku karijeru, u intervjuu za Bild nije krio svoje razočaranje popustlljivošću njemačke vlade prema Rusiji.

    “To je odbijanje ukazivanja prve pomoći i izdaja prijatelja u dramatičnoj situaciji, u kojoj su naše granice ugrožene prisustvom ruskih trupa”, rekao je Kličko i dodao: “Mnogi se pitaju na čijoj je zapravo strani njemačka vlada? Na strani slobode, a time i Ukrajine ili na strani agresora?”, piše DW.

    Njemačka bi se, nastavio je Kličko, trebala pobrinuti da se “zakonski zabrani” da lobisti poput bivšeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera (77) rade za ruski režim. I neshvatljive izjave njemačkog vice-admirala o Rusiji i Putinu na žalost pokazuju kako i drugi nosioci važnih funkcija u Njemačkoj pate od “totalnog nedostatka osjećaja za realnost”, rekao je Kličko.

    “Boli me razumijevanje za Putina”

    “Posebno me boli, kada vidim kako su oni, koji u Njemačkoj iskazuju razumijevanje za Putina, u mnogim važnim političkim pitanjima preuzeli kontrolu”, kaže Kličko.

    Bild pojašnjava kako je komandant njemačke mornarice i vice admiral Kay Achim Schönbach u govoru na jednoj manifestaciji u Indiji “zbog pledoajea u korist Putina” morao podnijeti ostavku. On je izjavio kako je strah Zapada od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu “koještarija” i da je ono što Putin istinski želi “respekt i odnos na istoj ravni”. “Nije teško dati Putinu respekt koji očekuje i koji je vjerovatno zaslužio”, moglo se još čuti na snimci govora koja je dospjela u internet. Schönbach se nakon toga izvinio i rekao da je to bila velika greška, ali nije mogao izbjeći ostavku.

    Kličko, koji je od 2014. gradonačelnik Kijeva, je u intervjuu listu Bild istakao i kako Ukrajina jedino “želi da bude samostalna i demokratska zemlja i da je zbog toga njen narod 2014. demonstrirao na Majdanu”.

    On je dodao i da bi Njemačka trebala shvatiti kako je situacija veoma ozbiljna jer je Putin stacionirao više od 100.000 ruskih vojnika na granicu sa Ukrajinom.

    “Sada čujem kako neki političari izjavljuju kako Putin neće napasti Ukrajinu i da se radi samo o prijetnjama i političkoj igri. To me podsjeća na diskusiju koja je prethodila invaziji Krima 2014. godine. I tada su svi međunarodni posmatrači jedan takav korak smatrali nemogućim”.

    Stoga je, kako primjećuje Kličko, “neshvatlljivo da se Njemačka može oduprijeti odluci NATO-a o pružanju pomoći Ukrajini, tim prije što se Ukrajina nalazi u srcu Evrope i što je okružena članicama EU”.

    SAD iz Kijeva povlače dio osoblja i njihove porodice

    Istovremeno, Sjedinjene Američke Države odlučile su da zbog rastućih napetosti povuku porodice američkih diplomata iz Kijeva. State Department donio je naredbu po kojoj oni moraju napustiti Ukrajinu. Ovu državu bi mogli napustiti i saradnici američke ambasade koji nisu na ključnim funkcijama.

    I ostali američki građani koji žive u Ukrajini trebali bi “sada razmisliti o napuštanju zemlje”, navodi se u odluci State Departmenta. U tu svrhu oni trenutno mogu koristiti komercijalne letove.

    “Vjerujemo da bi se ruska invazija u Ukrajini mogla dogoditi svakog trenutka”, rekao je jedan visoki američki dužnosnik novinarima.

    Istovremeno se državljanima SAD-a “hitno preporučuje” da ne putuju u Rusiju. Moglo bi doći do “šikaniranja” od strane policije, uključujući “proizvoljnu primjenu zakona”. Posebno se odvraća od putovanja u rusko-ukrajinsku pograničnu oblast. Tamo je situacija “nepredvidljiva” s obzirom na povećanje broja ruskih vojnika i vojnih vježbi na tom području.

    I Velika Britanija je, kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, odlučila da povuče jedan broj zaposlenih u Britanskoj ambasadi, ali i članove njihovih familija iz Kijeva, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Londonu.

    EU ne vidi razlog za povlačenje diplomata iz Kijeva

    S druge strane, Evropska unija trenutno ne vidi razlog da traži povlačenje osoblja ambasada zemalja članica EU.

    “Ne trebamo dramatizirati”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsko-politička pitanja Josep Borrell na rubu sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu.

    Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu već je u subotu izjavilo da neće smanjiti broj zaposlenih u Ambasadi SR Njemačke u Kijevu.

    “Pomno pratimo sigurnosnu situaciju kada je u pitanju naše osoblje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Ukrajini, a također smo u bliskom kontaktu s našim evropskim i međunarodnim partnerima”, rekli su.

    SAD i većina zemalja Zapada strahuje da Kremlj planira invaziju na susjednu zemlju što Moskva oštro poriče. Politički posmatrači smatraju da Rusija najvjerovatnije samo želi potaknuti strah kako bi ubijedila zemlje NATO-a na ustupke u pogledu sigurnosnih garancija. Deklarisani cilj Kremlja je da se zapadni vojni savez suzdrži i odustane od daljnjeg širenja na istok i da povuče svoje oružane snage iz država članica sa istoka Evrope. NATO, SAD i EU to odbacuju kao neprihvatljivo.

  • “Putin treba da zna – cijena promjene granice u Evropi vrlo skupa”

    “Putin treba da zna – cijena promjene granice u Evropi vrlo skupa”

    Rusija i Putin bi trebalo da znaju da je cijena provokacija i vojne sile da se promijene granice u Evropi vrlo skupa, rekao je ministar spoljnih poslova Danske Jepe Kofod.

    On je danas izjavio da je Evropska unija spremna da uvede “nikada viđene” sankcije, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.

    “Nema sumnje da smo spremni da reagujemo na odlučan način, da uvedemo dosad neviđene sankcije, ako Rusija ponovo napadne Ukrajinu”, izjavio je Kofod, prenio je Rojters.

    “Spremni smo da uvedemo najoštrije sankcije, jače nego 2014. godine”, naveo je on.

  • Donjeck tvrdi: Ukrajina se sprema za ofanzivu

    Donjeck tvrdi: Ukrajina se sprema za ofanzivu

    Narodna milicija samoproglašene Donjecke Narodne Republike tvrdi da se Oružane snage Ukrajine pripremaju za ofanzivu na Donbas, na istoku zemlje.

    Predstavnik milicije izjavio je da, kako je naveo, akti ukrajinske agresije protiv Donjecke i Luganske Narodne Republike neće ostati bez odgovora, prenosi RIA Novosti.

    Lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin izjavio je ranije da su Oružane snage Ukrajine koncentrisale oko 120.000 vojnika u blizini linije razdvajanja.

    Konflikt na istoku Ukrajine traje više od sedam i po godina, a za to vrijeme, prema podacima UN, stradalo je više od 13.000 ljudi.

    Zbog tenzija oko Ukrajine odnosi Zapada i Ukrajine pali su na najniži nivo od Hladnog rata. SAD i zapadni saveznici optužuju Rusiju da priprema invaziju na Ukrajinu, dok Moksva to negira i traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

  • Zaharova: Zapad priprema velike provokacije oko Ukrajine

    Zaharova: Zapad priprema velike provokacije oko Ukrajine

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je danas da zapadne zemlje spremaju niz krupnih provokacija oko Ukrajine.

    Dodala je da Moskva ne isključuje da one mogu biti, kako informacione, tako i vojne, prenose RIA Novosti.

    Zaharova je ukazala da Zapad priprema javno mnjenje za takve provokacije.

    Kada je riječ o mogućem dolasku britanske ministarke spoljnih poslova Liz Tras u Moskvu, Zaharova je rekla da se o tome razmatra, a Rusija je dobila adekvatan zahtjev za tako nešto, otkrila je ona.

    “Tahav zahtjev (za pojsetu britanskog ministra) je stigao od Britanaca. Mogucnost takve posjete se razmatra”, rekla je Zaharova za televizijski kanal “Rosija-1”.

    Londonski “Tajms” je polovinom januara objavio, na osnovu izvora iz britanske vlade, da bi Tras, koja je došla na funkciju u septembru 2021. godine, mogla da posjeti Moskvu početkom februara, podsjeća TAS S.

    Ruski ambasador u Londonu Andrej Kelin izjavio je, međutim, da ambasada nije dobila nikakav zvaničan zahtjev, kada je riječ o eventualnoj posjeti britanske ministarke Moskvi.

    Prethodni put, visoki britanski diplomata posjetio je Moskvu 2017. godine, i to je bio sadašnji premijer Boris Džonson, koji je u to vrijeme bio šef diplomatije Velike Britanije.

  • Borelj: Nema razloga da povučemo osoblje iz Ukrajine

    Borelj: Nema razloga da povučemo osoblje iz Ukrajine

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj kaže da EU za sada ne planira da pozove svoje diplomatsko osoblje i njihove porodice da napuste Ukrajinu, kao što su to učinile SAD.

    “Pregovori traju i ne mislim da treba da napustimo Ukrajinu”, poručio je Borelj.

    Borelj je, dolazeći na sastanak Savjeta ministra spoljnih poslova EU, koji se danas održva u Briselu, ocijenio da je situacija na ukrajinskoj granici najvažnije pitanje na agedni ministarskih razgovora.

    “Nastavljamo da gardimo našu poziciju prema Rusiji koja podriva bezbjednosnu strukturu u Evropi i pokušva da obnovi zastarjele sfere uticaja”, kaže Borelj.

    Šef diplomatije EU je najvio da će se putem video-poziva razgovorima ministra u Briselu priključiti i američki državni sekretar Antoni Blinken, koji će evropske partnere obavijestiti o razgovorima koje je imao sa šefom diplomatije Rusije Sergejem Lavrovim.

    Na pitanje medija “da li je rat blizu” kada SAD poziva svoje diplomatsko osoblje da napusti Ukrajinu, Borelj poručuje da EU smatra da nema razloga da učini isto, ali da će od Blinkena očekivati da čuje američke razloge za takav potez.

    Šef diplomatije zaključuje da su sve zemlje članice EU, uključujući i Njemačku, jedinstvene u stavu prema Rusiji, a da se svi potezi, uključujući i moguće snakcije, dogovaraju u bliskoj koordinaciji sa SAD, Kandom i Velikom Britanijom.

    Kada je riječ o sankcijama, Borelj naglašava da “poroces postoji”, ali da danas neće ništa konkretno biti usvojeno.

    Prethodno je iz Brisela poručeno da bi “okidač” za sankcije mogao da bude svaki sljedeći agresivni potez Moskve prema Kijevu.

  • Amerika dobila savjet: “Zaboravite”

    Amerika dobila savjet: “Zaboravite”

    SAD treba da odlože primanje Ukrajine u NATO za nekoliko decenija, napisao je politički komentator Ros Dautat u članku za “Njujork tajms”.

    Dautat smatra Ukrajinu suviše podeljenom, ekonomski slabom, te stoga nespremnom da u punoj meri “postane deo Zapada”.

    Pri tom, SAD, po njegovom mišljenju, preuzele su na sebe obaveze koje ne mogu realizovati, pokušavajući da Ukrajinu izvuku iz ruske orbite. Zbog prilično mekog pristupa prošle američke administracije, Vašington je danas loše pripremljen u sporu sa Moskvom oko ukrajinskog pitanja.

    Komentator je naglasio da, uzimajući u obzir ove obaveze i rast potrebe “pružanja otpora Kini”, SAD bi mogle na neodređeno vreme odložiti ideju širenja NATO-a.

    U tom slučaju, Ukrajina, po njegovom mišljenju, iako bi se i našla pod pritiskom Rusije, izbegla bi “invaziju”, a američki saveznici iz NATO-a bi preuzeli više obaveza po pitanju podrške bezbednosti u Evropi.

    Međutim, potpuno odustajanje od primanja Ukrajine u NATO je ustupak koji, kako smatra Dautat, američka administracija ne može prihvatiti. Po njegovom mišljenju, vrlo razumno izgleda ideja da se “o njoj zaboravi na duže vreme: na primer na 25 godina”.

  • London optužio Rusiju: “Imamo informacije; Rusija odgovorila: “Gluposti”

    London optužio Rusiju: “Imamo informacije; Rusija odgovorila: “Gluposti”

    Ministarstvo inostranih poslova Velike Britanije tvrdi da Rusija namjerava da na vlast u Ukrajini dovede snage koje se pozitivno odnose prema ruskom rukovodstvu.

    Moskva ove navode negira.

    “Imamo informacije da ruske vlasti žele da na vlast u Kijevu dovedu proruskog lidera. Na tome se radi u isto vreme dok Rusija razmišlja da li je potrebno da napadne i okupira Ukrajinu”, navodi se u saopštenju britanskog spoljnopolitičkog resora.

    “Kao potencijalnog kandidata za tu ulogu razmatra se bivši ukrajinski poslanik Jevgenije Murajev”, dodaje se u tekstu.

    Prema tvrdnjama Londona, specijalne službe Rusije, navodno, održavaju kontakte sa mnogim bivšim ukrajinskim političarima, kao što su bivši potpredsednici Vlade Sergej Arbuzov i Aleksej Kljujev, bivši zamenik sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Vladimir Sivkovič, bivši premijer Nikolaj Azarov.

    Ministarstvo inostranih poslova Rusije nazvalo je dezinformacijama i provokacijama saopštenje Londona.

    “Dezinformacija koju je objavilo Ministarstvo inostranih poslova Velike Britanije je još jedan dokaz da se upravo države NATO-a, na čelu sa anglosaksoncima, bave eskalacijom napetosti oko Ukrajine”, saopštili su u MIP Rusije.

    “Pozivamo MIP Velike Britanije da prekine sa provokacijama, prestanu da šire gluposti i koncentrišu se na proučavanje istorije tatarsko-mongolskog ropstva”, navodi se u tekstu.

  • Donacija SAD vrijedna 200 miliona dolara: “Smrtonosno oružje” stiglo u Ukrajinu

    Donacija SAD vrijedna 200 miliona dolara: “Smrtonosno oružje” stiglo u Ukrajinu

    Prva pošiljka paketa bezbjednosne podrške Ukrajini vrednog 200 miliona dolara stigla je u Kijev, saopštila je danas Ambasada SAD.

    Isporuka je uslijedila nakon posjete američkog državnog sekretara Antonija Blinkena Kijevu ove nedjelje usred zabrinutosti Kijeva i njegovih zapadnih saveznika zbog desetina hiljada ruskih vojnika na granici sa Ukrajinom.

    Rusija poriče planiranje nove vojne ofanzive.

    Paket pomoći od 200 miliona dolara odobrio je Vašington u decembru.

    “Sjedinjene Države će nastaviti da pružaju takvu pomoć kako bi podržale ukrajinske oružane snage u njihovim stalnim naporima da odbrane suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine od ruske agresije”, navodi se.

    U saopštenju se takođe navodi da pošiljka sadrži “smrtonosnu bezbjednosnu pomoć i municiju namijenjenu ukrajinskim braniocima”.

    Ukrajinski ministar odbrane zahvalio je Sjedinjenim Državama na pomoći.

    “Kao što je predsjednik Bajden rekao predsjedniku Putinu, u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, SAD će pružiti pomoć Ukrajini i poslati joj još više odbrane”, navodi se u saopštenju ambasade SAD u Kijevu.

    Ukrajinski predsjednik Valodimir Zelenski rekao je juče u tvitu da je zahvalan predsjedniku SAD Džou Bajdenu na diplomatskoj i vojnoj pomoći bez presedana.

    Sjedinjene Države su posljednjih nedjelja bile angažovane u diplomatskim aktivnostima sa Rusijom po pitanju Ukrajine.

    Zapadne zemlje strahuju da Moskva planira novi napad na Ukrajinu, koju je izvršila invaziju 2014. godine i pripojila Krim.

    Rusija to poriče, ali kaže da bi mogla da preduzme vojnu akciju na neodređeno vrijeme ako se ne ispune bezbjednosni zahtjevi.

    Istovremeno, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao je da je ove nedjelje razgovarao sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom o razgovorima sa Rusijom.

    “Dobro je znati da diplomatski put kontakata sa Rusijom ostaje aktivan”, napisao je Kuleba u tvitu

  • Stigla naredba – pakujte kofere; “Budite svjesni, Rusija planira vojnu akciju”, oglasila se i Njemačka

    Stigla naredba – pakujte kofere; “Budite svjesni, Rusija planira vojnu akciju”, oglasila se i Njemačka

    Ranije tokom dana, Foks Njuz je izvestio da je porodicama osoblja američke ambasade u Kijevu naređeno da počnu da napuštaju zemlju već u ponedeljak.

    Američki Stejt department to nije potvrdio, iako mediji tvrde da prvi avion sa članovima porodice američkih diplomata uzleće već u ponedeljak.

    Portparol Stejt departmenta rekao je za Sputnjik da je za Ukrajinu već na snazi “savet o putovanju nivoa četiri” zbog pandemije koronavirusa, a građani SAD “treba da budu svesni izveštaja da Rusija planira značajnu vojnu akciju protiv Ukrajine”.

    “Ako dođe do odluke da promenimo naš stav prema američkim diplomatama i njihovim porodicama, američki građani ne bi trebalo da očekuju da će biti evakuacija koje sponzoriše američka vlada. Trenutno su dostupni komercijalni letovi”, rekao je portparol za Sputnjik.

    Saopštenje je usledilo ubrzo nakon što je izveštač Foks njuza objavio na Tviteru u subotu, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, da Stejt department “naređuje porodicama osoblja američke ambasade u Ukrajini da počnu da napuštaju zemlju od ponedeljka”.

    Prema Foks njuzu, takođe se očekuje da će Stejt department ohrabriti Amerikance da počnu da napuštaju Ukrajinu komercijalnim letovima, “dok su oni još dostupni”.

    Si-En-En je u petak izvestio da se američka ambasada u Ukrajini obratila Stejt departmentu sa zahtevom da dozvoli sekundarnom osoblju da napusti zemlju.

    I Berlin razmatra istu opciju
    Nakon što su američki mediji saopštili da Vašington namerava da evakuiše porodice diplomata iz Ukrajine oglasio se i nemački list “Bild” koji tvrdi, pozivajući se na sopstvene izvore, da zvanični Berlin takođe razmatra tu opciju. Kako saopštava list, ova odluka doneta bi bila u slučaju da se situacija u Ukrajini u narednom periodu pogorša.

  • Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka je odbila dozvoliti Estoniji da isporuči svoje oružje njemačke proizvodnje u Ukrajinu jer smatraju da bi to podiglo tenzije. Estonija, Latvija i Litvanija obećale su podršku Kijevu protiv moguće ruske agresije.

    Navodi se da Njemačka blokira Estoniju u pružanju vojne podrške, objavio je u petak američki list The Wall Street Journal (WSJ).

    Izvještaj dolazi nakon što je američki State Department dao Estoniji zeleno svjetlo za slanje američkog oružja u Ukrajinu. Prema izvještaju, Berlin je odbio izdati dozvole kako bi oružje moglo biti izvezeno u Kijev.

    Sve dolazi u trenutku kada Evropa i SAD strahuju da se Moskva sprema za invaziju na Ukrajinu, nakon što je okupila 100.000 vojnika na granici. Rusija je negirala da planira napad, ali kaže da bi mo se ne ispuni lista njenih zahogla poduzeti neodređenu vojnu akciju aktjeva.

    Iako su se i drugi saveznici u NATO-u, uključujući Britaniju i Poljsku, također složili da izvoze oružje direktno u Ukrajinu, njemačka vlada je do sada to odbijala.

    “Njemačka nije podržavala izvoz smrtonosnog oružja posljednjih godina”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na konferenciji za novinare u petak.

    Pozivajući se na estonske i njemačke zvaničnike, WSJ je izvijestio da Berlin primjenjuje isti princip na estonski arsenal jer potiče iz Njemačke.

    “Nadajmo se da ćemo dobiti odobrenje od Njemačke”, rekao je Kristo Enn Vaga, savjetnik estonskog ministra odbrane. “Estonija je pokazala da želimo pomoći Ukrajini u praktičnom smislu na bilo koji način”

    Zvaničnici njemačke vlade izjavili su da se protive slanju oružja Ukrajini jer strahuju da bi takve isporuke mogle povećati tenzije i otežati pregovore. Njemačka je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika oružja, s porastom prodaje od 21 posto od 2016. do 2020. godine, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.

    Sve tri baltičke države, Estonija, Letonija i Litvanija, navele su u saopćenju da će poslati svoje rakete Javelin i Stinger američke proizvodnje.

    “U svjetlu povećanja vojnog pritiska Rusije u Ukrajini i oko nje, baltičke države su odlučile odgovoriti ukrajinskim potrebama i pružiti dodatnu pomoć u vezi s odbrambenim snagama”, navodi se u saopćenju.

    “Ova pomoć će dodatno poboljšati sposobnost Ukrajine da brani svoju teritoriju i stanovništvo u slučaju moguće ruske agresije”, dodaje se.