Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi.
Zabrinutost od novog rata u Evropi raste, a u ponedjeljak (24.1.) ujutro dobila je novu hranu: I SAD i Velika Britanija naredile su odlazak dijela osoblja svojih ambasada, kao odgovor na „rastuću prijetnju iz Rusije”, kako je to objasnio londonsko ministarstvo vanjskih poslova. Misli se na gomilanje više od 100.000 ruskih vojnika duž ukrajinske granice, piše “Deutsche Welle”.
Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi stacioniranjem dodatnih ratnih brodova i borbenih aviona.
Hojzgen: Rusija mora tačno da zna šta je čeka
Opasnost od ruske invazije na Ukrajinu vidi i njemački ambasador Kristof Hojzgen (Christoph Heusgen). U intervjuu za “DW”, dugogodišnji savjetnik za bezbjednost bivše kancelarke Angele Merkel i budući šef Minhenske bezbjednosne konferencije poslao je jasne signale Moskvi:
- Ovog puta hoćemo u izlog da stavimo veoma snažnu reakciju.
Prema Hojzgenu, Rusija mora tačno da zna šta će se dogoditi ako Putin zaista napadne Ukrajinu. Istovremeno, Hojzgen je u razgovoru više puta naglašavao koliko je važno jedinstvo Zapada u suprotstavljanju ruskom „veoma agresivnom tonu”.
Gas i nafta
U Njemačkoj se, međutim, još uvijek raspravlja o poziciji u ukrajinskom sukobu. Nije ni čudo, s obzirom na duboke historijske veze sa Rusijom – u dobru i zlu – i odlične ekonomske odnose. Najvažnija stavka: isporuka ruske energije. Više 40 posto sirove nafte i više od 50 posto prirodnog gasa Njemačka uvozi iz Rusije.
To je jedan od razloga zbog kojeg je bavarski premijer Markus Zeder (CSU) za nedjeljno izdanje lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung” upozorio da prijetnje i „sve strože sankcije” Rusiji „ne mogu biti jedino rješenje”. Sankcije protiv Rusije već „duže vrijeme skoro da nemaju efekta”, a nove sankcije bi „često jednako štetile i nama”.
Proširenje NATO na istok, odnosno ulazak Ukrajine u taj vojni savez, jedna od centralnih tačaka spora u trenutnom sukobu, za Zedera „dugoročno neće biti na dnevnom redu”.
Otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja
Objavljuju se otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja. Sredinom januara, više od 70 stručnjaka za istočnu Evropu i bezbjednost pozvalo je na okončanje „posebnog njemačkog puta” prema Rusiji.
Njemačka više ne bi trebalo da sjedi skrštenih ruku i da gleda na agresivne akcije Rusije. Autori vide Njemačku kao ključnu zemlju EU, NATO i zapadne zajednice vrijednosti s posebnom odgovornošću, „kako u cilju obuzdavanja i sankcionisanja Rusije, tako i u vezi s podrškom državama koje Moskva rasparčava i maltretira”.
Nasuprot tome, još početkom decembra grupa bivših njemačkih diplomata i vojnih lica sa iskustvom u Rusiji objavila je apel pod naslovom „Izađite iz spirale eskalacije” – uključujući četiri konkretna prijedloga za smirivanje situacije. Autori se zalažu za stvaranje situacija u kojima svi dobijaju kako bi se prevazišao trenutni ćorsokak. To također uključuje i „priznavanje bezbjednosnih interesa obje strane”.
Sedenje na više stolica
Autori tog apela također vide Njemačku u ključnoj ulozi. Jedan od inicijatora je brigadni general Rajner Švab (Rainer Schwab), bivši njemački vojni ataše pri njemačkoj ambasadi u Moskvi. „Njemačka igra veoma važnu ulogu, jer Berlin igra centralnu ulogu u Evropi, a i sa američke tačke gledišta, Berlin je glavni kontakt između Evrope i Amerike”, rekao je Švalb za DW. I dodao: „Isto važi i za Rusiju. A što se Rusije tiče: Uprkos našoj istoriji, njemačko-ruski odnosi imaju izvjesnu stabilnost.”
Švab je tokom svojih razgovora u Moskvi ponio utisak da se Njemačka tamo i dalje pozitivno doživljava, uprkos značajnom pogoršanju poslije 2014. „Ljudi (Rusi) prihvataju njemačku politiku, uključujući naš fokus na ljudska prava i vrijednosti. Oni jednostavno ne žele da im se govori kakav treba da bude njihov sistem.”
Djeluje kao da je Berlin sjedi između svih stolica u ukrajinskoj krizi. Ali možda je to pravo mjesto za posrednika. Diplomata Hojzgen je naglasio da Njemačka ima važnu ulogu u krizi:
- To smo uradili još prošli put, kada su poslije ruske invazije na Ukrajinu kancelarka Merkel i predsjednik Oland doveli za sto ukrajinskog predsjednika Porošenka i Putina.
To je poznato kao „Normandijski format”. Prema riječima ministarke spoljnih poslova Analene Berbok (Annalena Bearbock), vlada u Berlinu sada je planirala novi posrednički sastanak između Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije.
Sporazumi iz Minska – dobra osnova
Pregovori u Normandijskim formatu 2015. su doveli do sporazuma poznatog kao „Minsk II”. Istina je da sa implementacijom ne ide sve kako treba, međutim, odluke donijete tada i u one u naknadnom sporazumu mogu se nadograditi, kaže Tomas Kunce (Thomas Kunze). On je na čelu moskovske kancelerije Fondacije Konrad Adenauer bliske CDU.
U intervjuu za DW, Kunce objašnjava da je „sporazum iz Minska najmanji zajednički činilac” i navodi šta je sve dogovoreno: „Od prekida vatre, do povlačenja teškog naoružanja; nadgledanja OEBS-a; dogovoreni su dijalog i modaliteti za lokalne izbore u Ukrajini; razmjena zarobljenika, humanitarna pomoć i još mnogo toga. Mnogo toga na čemu može dalje da se radi – kada dođe do deeskalacije”.
Rusi su, smatra Kunce, već postigli nešto važno.
- Uspjeli su da ravnopravno pregovaraju s Amerikancima. Uspjeli su da ponovo proradi Savjet NATO-Rusija, koji je NATO suspendovao. I – Rusi su postigli da se razgovara o sferama uticaja.
Bezbjedan prostor za sve u Evropi
Pritom Kunce ne vjeruje da će se poredak u Evropi ponovo organizovati oko sfera uticaja velikih sila.
- Naprotiv, moramo da razmišljamo unaprijed, da dođemo do poretka u Evropi koji nudi zajedničku oblast bezbjednosti, bezbjednost za sve – zahtijeva Kunce.
Mnogo posla ima za diplomatiju. Povodom pitanja što to zapravo znači, Rajner Švab voli da citira svog nekadašnjeg šefa, bivšeg ambasadora u Moskvi Ridigera fon Friča. Diplomatija, prema Fon Friču, znači „penjanje na isti zid uvijek iznova – i ako ste pali 20 puta, pokušat ćete i 21. put.”
U svakom slučaju, Njemačka trenutno ne razmišlja o povlačenju svojih diplomata iz Ukrajine. Analena Berbok je u Briselu jasno stavila do znanja da trenutno ne misli da ima smisla povući osoblje njemačke ambasade, piše “Deutsche Welle”.
