VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Zelenski: U Ukrajini nije rat, ne treba nam ova panika

    Zelenski: U Ukrajini nije rat, ne treba nam ova panika

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da ne može da isključi dalju eskalaciju tenzija s Rusijom, ali je kritikovao “previše panike” koja opterećuje ekonomiju.

    “Ne smatram da je situacija sada napetija nego ranije. U inostranstvu postoji osjećaj da je ovdje rat. To nije slučaj. Ne kažem da eskalacija nije moguća… ali ne treba nam ova panika”, poručio je Zelenski na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    On je rekao da je to i poruka koju je uputio američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu u njihovom jučerašnjem telefonskom razgovoru, kao i da Rusija pokušava da zastraši Ukrajinu.

    Zelenski je potvrdio i da je Ukrajina stabilizovala svoju valutu deviznim rezervama, kao i da je tražila vojnu, političku i ekonomsku podršku od Zapada, a naglasio je da je zemlji potrebno četiri-pet milijardi dolara da stabilizuje svoju ekonomiju.

    Njegove izjave su uslijedile nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin saopštio da SAD i NATO nisu odgovorili na glavne bezbjednosne zahtjeve Moskve u sukobu između Istoka i Zapada oko Ukrajine, ali da je Moskva spremna da nastavi razgovore, navodi Rojters.

  • Američki general: Ruski napad na Ukrajinu bio bi užas

    Američki general: Ruski napad na Ukrajinu bio bi užas

    Najviše rangirani general američke vojske Mark Milley je upozorio da bi ruska vojna invazija na Ukrajinu bila, kako je izjavio, užas te da bi za posljedicu imala veliki broj ljudskih žrtava.

    Ocijenio je da je prisustvo 100.000 vojnika Rusije na granici s Ukrajinom najveće od završetka hladnog rata. Međutim, ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Lloyd Austin je poručio da se sukob treba izbjeći korištenjem diplomatije. Rusija uvjerava da ne namjerava napasti susjednu državu.

    General Milley je ukazao na pogubne posljedice ako se napad desi.

    “Ako bi se to desilo, onda bismo imali veliki broj žrtava”, rekao je.

    Istakao je da bi borbe u urbanim područjima bile, kako je naveo, užasne i strašne.

    Ministar Austin je ponovio da je njegova zemlja posvećena u pomaganju Ukrajini kako bi se odbranila, a što podrazumijeva i naoružavanje. Ranije je američki predsjednik Joe Biden najavio da će poslati u istočnu Evropu manji broj vojnika. Nije precizirao gdje će oni biti stacionirani.

    SAD su odbile glavni zahtjev Rusije, a to je da garantuju da Ukrajina neće postati članica NATO-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin je optužio Zapad da ignoriše zabrinutost njegove države po sigurnosnim pitanjima. Najavio je da će razmotriti očitovanje Zapada o onome što je i uzrok ove krize, prenosi BBC.

  • Ništa od rata

    Ništa od rata

    NATO ne planira da pošalje borbene trupe u Ukrajinu, izjavio je prvi čovek Alijanse Jens Stoltenberg.

    Praktično, to znači da je Zapad u svom sukobu s Rusijom spustio loptu, baš kao što je to nekoliko sati ranije učinila i zvanična Moskva.

    Stoltenberg je priznao da u Alijansi postoji nesaglasja o pitanju kako da se pomogne Ukrajini, koja je uzbunila pola sveta zbog gomilanja ruskih trupa na svojoj granici.

    “Mi ne znamo koje su tačno namere Rusije prema Ukrajini da bismo donosili ishitrene odluke o takvom pitanju”, rekao je Stoltenberg i dodao da će svaki sledeći potez i odluka NATO-a zavisiti od razvoja događaja.

    “Nema garancija kakve su namere Rusije, a možda nisu ni doneli konačnu odluku. Tako da, iz NATO perspektive, spremni smo da se angažujemo u diplomatskim naporima, ali smo isto tako spremni i da odgovorimo Rusiji ukoliko dođe do vojne konfrontacije u Ukrajini. Spremni smo za obe opcije”, istakao je Stoltenberg.

    Naveo je i da Rusija razmešta hiljade vojnika u stanju borbene gotovosti, kao i avione i sisteme S-400 u Belorusiju, preneo je Rojters. Stoltenberg se posredstvom interneta obratio javnosti iz Brisela na skupu jednog analitičkog centra iz Vašingtona.

    On je takođe kazao da NATO nikada neće javno saopštiti šta bi bio okidač za aktiviranje snaga Alijanse za brzo reagovanje.

  • Lavrov: Ne želimo rat sa Ukrajinom

    Lavrov: Ne želimo rat sa Ukrajinom

    Rusija ne želi rat sa Ukrajinom, izjavio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Šef ruske diplomatije pozitivno je govorio o bezbjednosnim prijedlozima dobijenim od SAD.

    Prema njegovim riječima, prijedlozi Vašingtona bolji su od onih koji su stigli od NATO-a.

    Lavrov je rekao da očekuje da se sastane sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u sljedećih nekoliko sedmica.

    On je dodao da će predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučiti kako će odgovoriti na prijedloge.

  • Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Za Zapad je važno da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    On je u godišnjem obraćanju naciji rekao da je Ukrajina “podvrgnuta trgovini iza kulisa”, da se uvlači u sukob i priprema za agresiju.

    “Jačanje tenzija na jugu podiže najveći alarm. Ukrajina postaje predmet trgovine iza kulisa”, istakao je Lukašenko.

    Prema njegovim riječima, Ukrajina se gura u plamen sukoba, psihički se slama i namjerno priprema za agresiju dok se formiraju neprijateljska osjećanja usmjerena ka bratskim narodima, uključujući Bjeloruse.

    Lukašenko je naglasio da je situacija u Kazahstanu, gdje su ranije izbili neredi, pokazala da meta nije samo slovensko već i centralnoazijsko bratstvo.

    Bjeloruski lider naveo je da je očigledno je da će Zapad, sa ciljem slabljenja Rusije, nastaviti sa taktikom ometanja postsovjetskog mira, javio je TASS.

    “Moramo li, s obzirom na situaciju, reagovati i ojačati naše odbrambene kapacitete? Odgovor je očigledan: ‘Avaj, ako želite mir, pripremite se za rat!'”, napomenuo je Lukašenko.

    Govoreći o bezbjednosnoj situaciji na granici Saveza Rusije i Bjelorusije, Lukašenko je podsjetio da američki strateški bombarderi svakog dana vrše više od 30 letova u tom području.

    Predsjednik Bjelorusije skrenuo je pažnju i na priče susjednih zemalja o razmještanju nuklearnog naoružanja, kao i na to da zapadni susjedi Bjelorusije – Poljska i Rumunija – aktivno prate kurs politike Vašingtona.

    Lukašenko je dodao da Bjelorusija strogo odbija rat, jer bi u slučaju izbijanja oružanih sukoba sve strane bile na gubitku.

  • Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Napetost između Ukrajine i Rusije raste već mesecima otkako je Kremlj počeo da gomila vojnike u blizini ukrajinskih granica.

    To se posebno intenziviralo u poslednje vreme, a svetski mediji objavljuju satelitske snimke na kojima se vide ruske trupe i oprema.

    Rusija je negirala bilo kakvu mogućnost invazije, međutim nagomilavanje trupa je zabeleženo na satelitskim snimcima u bazama koje okružuju severnu, istočnu i južnu granicu Ukrajine.

    Iz američke kompanije Maksar teknolodžis naveli su kako su ovog i prošlog meseca zabeležili snimke visoke rezolucije na kojima se vidi mnoštvo novih raspoređivanja na Krimu, kao i u nekoliko područja za obuku u zapadnoj Rusiji, duž periferije ukrajinske granice.

    Jedno od tih područja je i grad Jelnija, na severozapadu Smolenske oblasti u Rusiji, udaljen 260 kilometara od Ukrajine. Ovde je smeštena vojna stanica, a svega 35 kilometara od ukrajinske granice nalazi se i vojno skladište u kojem je smešteno oko 20.000 ruskih vojnika.

    Navodno je u blizini granice Ukrajine stalno smešteno oko 100.000 ruskih vojnika, koji su opremljeni raznim naoružanjem, tenkovima i sa snažnim vazdušnim snagama.

    Jedna ukrajinska procena koju je preneo CNN kaže da je tamo oko 106.000 kopnenih vojnika i 21.000 pripadnika mornarice i vazdušnih snaga.

    Jedna od ruta potencijalne ruske invazije definitivno dolazi i sa mora, a Rusi snage nagomilavaju i tako da Ukrajini priđu preko Belorusije.

    Nekoliko hiljada vojnika se nalazi u Belorusiji na zajedničkoj vojnoj vežbi, a glavni grad Ukrajine Kijev je na udaljen samo 150 kilometara.

    U pomorskim vežbama Rusije učestvuje 140 brodova i pomoćnih plovila, 60 aviona i 10.000 ljudi.

    Prošlo je i i šest brodova ruske mornarice sposobnih za iskrcavanje glavnih borbenih tenkova, osoblja i oklopnog vozila.

  • Zelenski i Bajden razgovarali o deeskalaciji situacije u Ukrajini

    Zelenski i Bajden razgovarali o deeskalaciji situacije u Ukrajini

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da je telefonom razgovarao sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom o diplomatskim naporima za deeskalaciju i zajedničkim dejstvima, kao i o finansijskoj podršci Ukrajini.

    „Imao sam dug telefonski razgovor sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Razgovarali smo o aktuelnim diplomatskim naporima za deeskalaciju i dogovorili zajednička dejstva za budućnost. Zahvalio sam predsjedniku Džou Bajdenu na kontinuiranoj vojnoj pomoći“, napisao je Zelenski na Tviteru.

    Ukrajinski predsjednik dodao je i da je sa američkim kolegom razgovarao i o mogućnosti finansijske podrške Ukrajini, prenosi Sputnik.

    Ranije je portparolka Bijele kuće saopštila da američki predsjednik neće u razgovoru sa ukrajinskim kolegom objaviti o nekim konkretnim koracima o sitauciji oko Ukrajine.

  • Bajden: Rusija bi mogla napasti Ukrajinu u februaru

    Bajden: Rusija bi mogla napasti Ukrajinu u februaru

    Američki predsjednik Džo Bajden upozorio je da postoji “izrazita mogućnost” da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu idućeg mjeseca, saopštila je Bijela kuća.

    Rusija u međuvremenu tvrdi da postoji malo optimizma u rješavanju krize nakon što su SAD odbacile glavne zahtjeve Rusije.

    Istovremeno Rusija poriče da planira napad.

    Američki predsjednik je to komentarisao u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u četvrtak.

    “Predsjednik Bajden rekao je da postoji jasna mogućnost da bi Rusi mogli napasti Ukrajinu u februaru. On je to javno rekao i mi na to upozoravamo mjesecima”, rekla je portparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Emili Horn.

    Tokom razgovora, Bajden “ponovo je potvrdio spremnost Sjedinjenih Država zajedno sa svojim saveznicima i partnerima da odlučno odgovore ako Rusija napadne Ukrajinu”, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi BBC.

  • Kina poziva na smireno rješavanje ukrajinskog pitanja

    Kina poziva na smireno rješavanje ukrajinskog pitanja

    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je, u telefonskom razgovoru sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, poručio da sve strane uključene u pitanja oko Ukrajine treba da ostanu mirne i da se uzdrže od akcija koje podstiču tenzije i krizu.

    “Bezbjednost jedne zemlje ne može biti na štetu bezbjednosti drugih zemalja, a regionalna bezbjednost ne može biti garantovana jačanjem ili čak širenjem vojnih blokova”, rekao je Vang Blinkenu u razgovoru, a prenosi agencija Rojters.

    Istovremeno, Blinken je u prvi plan istakao globalnu bezbjednost i ekonomske rizike koji bi mogli da proisteknu iz navodne dalje ruske agresije.

    “Sekretar Blinken je prenio da su deeskalacija i diplomatija jedini odgovoran put napred”, navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Neda Prajsa.

    Sjedinjene Države su juče uručile Moskvi pisane odgovore u vezi sa zahtjevima Moskve u pogledu Ukrajine i NATO-a, a koji, kako tvrdi Blinken, sadrže ozbiljne ponude za diplomatski put do deeskalacije zaoštrenih tenzija.

    Rusija je zahtijevala od NATO-a da povuče trupe i oružje iz istočne Evrope i zabrani Ukrajini da se ikada pridruži vojnoj alijansi.

    Međutim, Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO-u to odbacuju, ali poručuju da su spremni da razgovaraju o drugim temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju poverenja, navodi agencija Rojters.

  • Pucnjava u Ukrajini: Petoro mrtvih, ima i povređenih;

    Pucnjava u Ukrajini: Petoro mrtvih, ima i povređenih;

    Pet osoba je poginulo, a nekoliko je povređeno u pucnjavi pripadnika Nacionalne garde u ukrajinskom gradu Dnjepru.

    Vojnik ukrajinske Nacionalne garde pucao je danas na pripadnike obezbeđenja u jednoj vojnoj fabrici u Dnjepru iz nepoznatih razloga, ubio pet ljudi i ranio još pet osoba, saopštila je danas ukrajinska policija.

    Incident se dogodio rano jutros u fabrici raketa “Pivdenmaš” tokom primopredaje oružja stražarima, navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.

    Policija je odmah krenula u potragu za odbeglim vojnikom čija slika je objavljena u svim ukrajinskim medijima.

    On je za kratko vreme uhapšen, saopštio je ministar spoljnih poslova Denis Monastirski. “Artjoma Rjabčuka su upravo uhapsili policajci u Dnjepropetrovskoj oblasti”, u centru zemlje, napisao je ministar Denis Monastirski na Fejsbuku.

    Motivi za ovaj napad za sada su nepoznati.