Oznaka: ukrajina

  • SAD procjenjuju da bi Kijev mogao da padne za 72 sata

    SAD procjenjuju da bi Kijev mogao da padne za 72 sata

    Načelnik združenog štaba američke vojske general Mark Mili prenio je kongresmenima da bi Kijev mogao da padne u roku od 72 sata ako dođe do “potpune ruske invazije” na Ukrajinu, reklo je za Foks njuz više izvora u Kongresu.

    Kako se navodi, Mili je to rekao kongresmenima na brifingu iza zatvorenih vrata 2. i 3. februara. Takođe je naveo da bi, ako dođe do “invazije”, moglo stradati 15.000 ukrajinskih i 4.000 ruskih vojnika.

    Kako navodi Foks njuz, nekoliko kongresmena je izrazilo zabrinutost što Vašington nije brzo reagovao kako bi Ukrajini pružio značajnu vojnu pomoć, kao što su protivvazdušni i raketni sistemi, ali su zvaničnici na sastancima odgovorili da bi značajnija vojna pomoć Ukrajini mogla biti iskorišćena kao povod za ruski napad.

    “Brifinzima su, između ostalih, prisustvovali američki državni sekretar Entoni Blinken i ministar odbrane Lojd Ostin”, navodi Foks njuz.

  • Ukrajina dostavila Njemačkoj listu oružja koje želi

    Ukrajina dostavila Njemačkoj listu oružja koje želi

    Ukrajina je poslala Njemačkoj listu oružja koje želi od te zemlje, objavili su njemački mediji.

    U pismu koje je ukrajinska ambasada u Berlinu predala njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, a kopiju Ministarstvu odbrane, nalazi se i popis oružja koje Ukrajina očekuje od Njemačke, objavio je njemački list Süddeutsche Zeitung.

    Naglašeno je da je oružje traženo u pismu u odbrambene svrhe, te da se zbog napete situacije i ruske prijetnje taj zahtjev što prije procesuira.

    Lista uključuje protuzračni raketni sistem srednjeg dometa, prenosne protuzračne projektile, mikrovalni sistem za uništavanje i elektroničke sisteme praćenja, kao i mnoga oružja i vojnu opremu kao što su uređaji za noćno gledanje, nadzorne kamere, digitalni radio, sisteme za uništavanje mina i radarske stanice.

    Dužnosnici njemačke vlade odbijaju isporučiti oružje Ukrajini, ističući da se smrtonosno oružje neće slati u krizna i ratna područja.

    Njemački kancelar Olaf Scholz sastat će se 7. februara s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, a 10. februara s čelnicima baltičkih država, nakon čega slijede razgovori u Kijevu i Moskvi.

    Nakon ovih kontakata, postavlja se pitanje hoće li se promijeniti stav njemačke vlade prema slanju oružja Ukrajini.

    S druge strane, neki političari u zemlji zagovaraju davanje oružja Ukrajini, a neki ne.​

  • SAD: Rusija se priprema za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, početak moguć do sredine februara

    SAD: Rusija se priprema za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, početak moguć do sredine februara

    Američki dužnosnici pozivajući se na obavještajne izvore tvrde da Rusija pojačava pripreme za sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Ipak, nije jasno da li se Moskva odlučila na takav korak.

    Dužnosnici su posljednjih dana u izvještajima članovima Kongresa kazali da se ruske snage na granici povećavaju brzinom koja bi Putinu dala vojnu moć potrebnu za invaziju punog razmjera, oko 150.000 vojnika, do sredine februara.

    Trenutno je njegova spremnost na oko 70 posto, smatraju oni, prenio je Reuters. Rekli su da Putin želi sve moguće opcije na raspolaganju, od ograničene kampanje u proruskoj regiji Donbas u Ukrajini do invazije punog razmjera.

    Rusija je stacionirala oko 110.000 vojnika duž granice sa svojim prozapadnim susjedom, ali američke obavještajne službe nisu određene u pogledu toga je li se predsjednik Vladimir Putin odlučio na invaziju. U obližnoj Bjeorusiji u isto vrijeme održavaju se zajednički vojni manevri Rusije i Bjelorusije, što dodatno pojačava ruske snega u tom regionu.
    Ako se Moskva ipak odluči za napad punog razmjera, ruski vojnici mogli bi zauzeti glavni grad Kijev i svrgnuti predsjednika Volodimira Zelenskija u roku od 48 sati, rekli su dužnosnici.

    Procijenili su da bi u takvom napadu smrtno stradalo 25.000 do 50.000 civila, zajedno s 5.000 do 25.000 ukrajinskih vojnika i 3.000 do 10.000 ruskih vojnika.

    Kažu i kako bi sve ovo također moglo izazvati izbjegličku krizu jer bi od milion do pet miliona Ukrajinaca izbjegao iz svojih domova, uglavnom u Poljsku.

  • Rusija objavila: “Nastavljeno granatiranje, ubijaju civile”

    Rusija objavila: “Nastavljeno granatiranje, ubijaju civile”

    Zamenik predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski skrenuo je pažnju SAD da ukrajinska vojska nastavlja granatiranje stambenih područja u Donbasu.

    Upitao je i zašto se Vašington ne oglašava povodom toga.

    “Dok Zapad nastavlja da se bavi navodnim ruskim planovima za napad na Ukrajinu, ukrajinska vojska otvoreno nastavlja svoje rutinsko granatiranje stambenih naselja i ubija i osakaćuje civile bezobrazno kršeći Minske sporazume. Gde je reakcija američkog ambasadora u UN?”, poručio je na Tviteru Poljanski, prenosi TAS S.

    Zapad i Kijev već duže vreme objavljuju informacije o potencijalnoj invaziji Rusije na Ukrajinu, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov okarakterisao je ove tvrdnje kao “prazne i neutemeljene”, koje služe kao trik za eskalaciju tenzija, ističući da Rusija nije nikome pretnja.

    Peskov, međutim, nije isključio mogućnost provokacija koje imaju za cilj opravdanje ovakvih navoda i upozorio je da će pokušaji upotrebe vojne sile za rešavanje krize na jugoistoku Ukrajine imati ozbiljne posledice, navodi TAS S.

  • Makron sa Džonsonom o ukrajinskoj krizi

    Makron sa Džonsonom o ukrajinskoj krizi

    Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je danas telefonom o ukrajinskoj krizi sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom i podvukao potrebu #održavanja dijaloga radi deeskalacije situacije“, saopšteno je iz Jelisejske palate.

    Makron bi sljedeće nedjelje trebalo da posjeti Rusiju, koja je koncentrisala dodatne trupe u blizini granice sa Ukrajinom, izazivajući strah Zapada od moguće invazije, što Moskva kategorički negira, prenosi Rojters.

    Francuski predsjednik razgovarao je danas telefonom i sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, a ako je saopšteno iz njegovog kabineta, u razgovoru je naglasio “potrebu da se nastavi sa ulaganjem napora na deeskalaciji putem dijaloga”, uz poštovanje “osnovnih principa evropske bezbjednosti, suvereniteta država i prava koja iz toga proističu.”

    Makron je imao u četvrtak odvojene razgovore sa ruskim i ukrajinskim predsjednicima, Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, o šansama za nastavak diplomatskog puta koji bi doveo do deeskalacije ukrajinske krize.

    Prema najavama iz Jelisejske palate on će otputovati 7. februara u Moskvu na razgovor sa Putinom, a dan kasnije u Ukrajinu, gdje će razgovarati sa Zelenskim, navodi Rojters.

  • Zaharova: Isporuka oružja je dodatno iskušenje za Kijev

    Zaharova: Isporuka oružja je dodatno iskušenje za Kijev

    Isporuka oružja vlastima u Kijevu koju vrši NATO izaziva iskušenje za Ukrajinu da upotrijebi vojnu silu u Donbasu, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je naglasila da sve što radi Zapad “iz očiglednih razloga nije prihvatljivo za Rusiju”.

    “Sve što radi Zapad u smislu slanja oružja vlastima u Kijevu predstavlja dodatno iskušenje za njih da upotrijebe vojne metode za rješavanje problema na istoku Ukrajine. Za nas je to potpuno neprihvatljivo, iz očiglednih razloga”, poručila je Zaharova.

    Zaharova je dodala da postupci Zapada, u cjelini i odvojeno, daju do znanja da bi oni koji pokušavaju da podignu tenzije mogli da insceniraju provokacije, javio je TASS.

  • “Logori, opsada gradova, vanredno stanje”

    “Logori, opsada gradova, vanredno stanje”

    Prvo Blumberg, sada nemački Bild, objavljuju gotovo da je rat između Ukrajine i Rusije počeo.

    Iako ruska invazija na Ukrajinu, o kojoj se već neko vreme nagađa, nije počela, nemački list Bild objavio je, kako je to sam nazvao, “eksplozivne detalje” navodnih planova Moskve za samu moguću intervenciju, ali i za “dan posle”, odnosno za vreme nakon što bi eventualno postigli vojne ciljeve na ukrajinskom teritoriju.

    Pozivajući se na podatke koje su prikupile “‘strane obaveštajne službe”, Bild navodi da se o planovima intenzivno raspravlja u ruskim vojnim krugovima te da glavni scenario sadrži tri faze.

    Prva faza bila bi predaja ukrajinskih gradova koji bi se, nakon što bi ruske snage porazile svoje ukrajinske protivnike izvan urbanih područja, našli pod opsadom. U tom bi se trenutku aktivirali ‘spavači’ u samim gradovima, odnosno operativci i političari odani Putinu koji bi imali zadatak da uspostave novea lokalne vlasti koja bi zatim dogovorila predaju ruskom okupatoru, prenosi Jutarnji.hr.

    U sledećem koraku ruski operativci bi “preuzeli kontrolu nad strateški važnim objektima, eliminisali sve pretnje i angažovali sve koji su spremni da sarađuju kako bi učestvovali u organizaciji nove uprave u osvojenim gradovima”. Ova bi se taktika pokušala primeniti u svim većim ukrajinskim gradovima, a kako piše Bild, cilj joj je “mirno” preuzimanje ključnih urbanih sredina.

    Usledila bi druga faza, koja bi najpre podrazumevala sazivanje “Narodne Rade”, odnosno nove skupštine odane Moskvi koja bi zamenila “Vrhovnu Radu”, trenutni parlament čiji bi aktuelni savez bio opozvan. Kako piše Bild, plan je da u marionetsku “Narodnu Radu” uđu zastupnici koji su prethodno prošli “proveru” kod ruskih obaveštajaca.

    Ista ta “Narodna Rada” izabrala bi i novu vladu, koja bi takođe bila pod kontrolom Moskve, ali bi sama činjenica da su uspostavljeni i parlament i izvršna vlast trebali poslužiti kao privid kakve-takve demokratije i pravne države, navodi nemački list.

    Sve bi, navodi se dalje, bilo propraćeno snažnom medijskom propagandom na nizu proruskih kanala, što u Ukrajini, što na Zapadu čije bi programe trebali puniti “proruski eksperti” i političari koji bi nastojali opravdati rusku invaziju i preuzimanje kontrole nad Ukrajinom i njenu “rusifikaciju”.

    Treća bi faza podrazumevala uvođenje vanrednog stanja i uspostavljanje logora budući da bi jedini suštinski zadatak novouspostavljene marionetske vlasti bio suzbijanje otpora miliona Ukrajinaca, navodi se u izveštaju Bilda o navodnim ruskim planovima.

    “Zadatak ovih tela bio bi uvođenje vanrednog stanja i, ono što je posebno opasno, sprovođenje ruskog plana uspostavljanja logora u koje bi se slalo one Ukrajince koji bi se pokazali nekooperativnima”, stoji u izveštaju koji citira Bild. Dodaje se da se već izrađuju popisi proukrajinskih aktivista koji bi mogli biti odvedeni u takve logore.

    Oni koji ne bi završili u logorima bili bi suočeni s terorom koji bi provodili operativci FSB-a kao i pripadnici novouspostavljene proruske službe sve dok otpor ne bi bio ugušen. Model prema kojem bi se to navodno orkestriralo je udar na demonstrante protiv izborne krađe kakav je proveo režim Aleksandra Lukašenka u Belorusiji 2020. godine.

    “Za Rusiju uspeh operacije zavisi o nivou kontrole nad osvojenim teritorijima, kao i o predaji ukrajinskog naroda koja bi podrazumevala i priznavanje legitimiteta novouspostavljene vlasti”, zaključuje se u izveštaju koji je objavio Bild.

    Cilj je, kako se navodi, nova “unija država”.

    “Ruska savezna obaveštajna služba FSB razrađuje plan invazije s ruskom vladom i trenutno provodi obuku proruskih grupa radi njihova angažmana u Ukrajini”, takođe stoji u izveštaju koji citira Bild, a dodaje se i da je Putin dao naredbu da se pronađe ukrajinske političare spremne na saradnju s Moskvom kao i da se eliminišu protivnici Kremlja.

    “Novouspostavljena “policijska država” u Ukrajini bila bi zadužena za stvaranje uslova za nacionalni referendum o pridruživanju Rusiji”, stoji u izvještaju iz kojeg proizlazi da je Putinov cilj formiranje “unije država” koja bi bila sastavljena od Rusije, Belorusije i Ukrajine, s time da bi u Minsku i Kijevu bili postavljeni marionetski režimi po uzoru na nekadašnji Sovetski Savez.

    Bild upozorava da sve ovo treba promatrati kao hipotetski scenario koji bi se provodio u slučaju da Kremlj zaista odluči da napadne Ukrajinu. Istovremeno, obaveštajni izvor koji je nemačkom listu dostavio navodne ruske planove tvrdi da je invazija na Ukrajinu trenutno najverovatniji scenario te da bi do napada moglo doći u februaru, a najkasnije u martu, “osim ako se Putin ne predomisli”.

    Vojni analitičar Robert Li s londonkog King's Collegea za Bild tvrdi da mu se to čini realno.

    “Rusi bi za nekih nedelju dana mogli da imaju spremnu većinu snaga, nakon čega bi u vrlo kratkom periodu mogli, ako tako odluče, doveli do eskalacije situacije, smatra Li.

    Istovremeno, rusko ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu za Bild čitavu tezu o invaziji i puču, opisanu u obaveštajnom izvještaju, nazvalo “čudnom mešavinom spekulacija i glasina” koje oni “obično ne komentarišu”.

  • Erdoan: Zelenski pristao na sastanak sa Putinom

    Erdoan: Zelenski pristao na sastanak sa Putinom

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je da je postigao dogovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o organizovanju sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    “Moskva je odgovorila pozitivno na naš poziv da Putin posjeti Tursku nakon posjete Kini. Odredićemo sada datum a onda, nadam se, želimo da održimo sastanak na visokom nivou, da okupimo Putina i Zelenskog. Postigli smo dogovor sa Zelenskim po tom pitanju”, rekao je Erdoan, prenosi CNN Turk.

    Erdoan je prethodno posjetio Ukrajinu gdje je, između ostalog, sa Zelenskim razgovarao i o želji Ankare da posreduje u rješavanju pitanja Donbasa, prenosi TASS.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije danas da se trenutno ne razgovara o sastanku Putina i Zelenskog u Turskoj.

    Prema njegovim riječima, Putin je spreman da se sastane sa svakim, ali mora da postoji saglasnost o čemu će se razgovarati i šta bi takvi razgovori mogli da postignu.

  • SAD: Rusija razmatra plan da inscenira incident s Ukrajinom

    SAD: Rusija razmatra plan da inscenira incident s Ukrajinom

    Obavještajni zvaničnici SAD vjeruju da je Rusija napravila plan o izazivanju incidenta kojim bi opravdala invaziju na Ukrajinu, objavila su danas dva američka lista, pozivajući se na izvore koji su upoznati sa tim.

    Njujork Tajms je objavio da plan Rusije uključuje korišćenje lažnog video snimka, koji bi sadržao insceniranje i snimanje izmišljenog napada ukrajinske vojske, bilo na rusku teritoriju ili na ljude koji govore ruski na istoku Ukrajine, a Vašington post je objavio da su američke obavještajne službe skinule tajnost sa detalja takvog plana i da se očekuje da će on biti otkriven danas, prenosi Rojters.

    “Ne znamo definitivno da li je to put kojim će Rusija ići, ali znamo da je to opcija koja se razmatra, to bi uključilo i određeni broj osoba koji bi glumile ožalošćene, zbog ljudi koji su ubijeni, kao i raspoređivanje mrtvih tijela, kojima bi se potvrdile žrtve u incidentu koji bi Moskva sama iskonstruisala” saopštio je zamjenik američkog savetnika za nacionalnu bezbjednost Džonatan Fajner u intervjuu za američki MSNBC, kao odgovor na novinske izvještaje.

    Rusija je danas optužila SAD da pojačavaju tenzije i ignorišu pozive Moskve za eskalaciju napetosti oko Ukrajine, dan nakon što je Vašington najavio da će poslati skoro 3.000 dodatnih vojnika u Poljsku i Rumuniju.

    Moskva istovremeno negira planove za invaziju, ali je prikupila hiljade vojnika na granici sa Ukrajinom, navodi Rojters.

  • Kina i Rusija koordinirale pozicije prema Ukrajini

    Kina i Rusija koordinirale pozicije prema Ukrajini

    Kina i Rusija koordinirale su svoje pozicije prema Ukrajini tokom sastanka ministara vanjskih poslova dvije zemlje u Pekingu u četvrtak, saopštilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

    Dvije strane koordinirale su pozicije u regionalnim pitanjima od obostranog interesa, kao što su Ukrajina, Avganistan i situacija na Korejskom poluotoku, navodi se u saopštenju.

    Kina je izrazila razumijevanje i podršku za rusku poziciju prema sigurnosnim pitanjima vezanim za ruske odnose sa Sjedinjenim Državama i NATO-om.

    Ruski ministar vanjski poslova Sergej Lavrov u posjeti je Pekingu s predsjednikom Vladimirom Putinom, koji se sastaje s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u petak prije nego što prisustvuje ceremoniji otvaranja Zimske Olimpijade, prenosi Reuters.