VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Oštra poruka iz Kijeva – “napunjen revolver stavljen na sto”

    Oštra poruka iz Kijeva – “napunjen revolver stavljen na sto”

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba uporedio je zahteve Rusije za NATO u pogledu daljeg neširenja Alijanse sa revolverom stavljenim na sto.

    “Žao mi je što se nad Evropom drugi put za manje od sto godina nadvila senka agresivne autoritarne države koja traži priliku za revanš i da prekroji arhitekturu bezbednosti na kontinentu i to radi pretnjama i oružjem”, rekao je Kuleba tokom panel-diskusije “Ukrajina-Francuska”.

    On je dodao da Ukrajini takva eskalacija nije potrebna.

    “U mrak konflikata sve nas su vratile aktivnosti rukovodstva Rusije”, rekao je ukrajinski ministar i dodao da je Rusija na ukrajinskoj granici koncentrisala više od 100.000 vojnika bez realnih razloga za tako nešto.

    Ultimatumi iz Kremlja sad već u vidu dokumenata ne predviđaju prihvatljiva rešenja, tvrdi Kuleba.

    “Zahtevi primiti neke države u NATO ili ne, povući snage sa teritorije Alijanse su neprihvatljivi. To nije predlog za razmatranje nego napunjen revolver stavljen na sto”, rekao je Kuleba.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo je 17. decembra 2021. nacrte ugovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o garancijama bezbednosti, kao i sporazuma o merama za obezbeđenje bezbednosti Rusije i država-članica Severnoatlantskog saveza. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje od daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • “Pripremaju se za rat – u toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike”

    “Pripremaju se za rat – u toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike”

    Kijevske vlasti se pripremaju za rat u Donbasu, koncentrisale su sve borbeno gotove jedinice Oružanih snaga Ukrajine na liniji razgraničenja.

    To je izjavio direktor ruske Spoljnoobaveštajne službe Sergej Nariškin.

    “Koji im je cilj? Mislim da je cilj da unište narodne republike. I sve to sa namerom da se Rusija uvuče u unutrašnji ukrajinski sukob”, rekao je on u intervjuu za list “Moskovski komsomoljec”.

    Prema njegovim rečima, ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog nacionalisti i zapadni pokrovitelji guraju u rat.

    “U toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike i municija iz američkih baza u Evropi, iz Velike Britanije i Kanade. Povećava se kontingent savetnika i instruktora specijalnih snaga NATO-a. Čak postoje informacije o pojavi multinacionalnih odreda militanata-džihadista”, upozorio je Nariškin.

    S tim u vezi, naveo je da su u zonu sukoba u Donbasu stigli novinari kako bi pripremili lažne priče.

    “Savet bezbednosti Ukrajine i Oružane snage te zemlje pripremaju provokacije na liniji razgraničenja u Donbasu i njihovo ‘dokumentovanje’ u stilu dezinformacija u vezi sa ‘Belim šlemovima’ u Siriji. Kontingent ‘propagadnih snaga za operativno razmeštanje’ zapadnih medija je višestruko povećan tamo”, istakao je on.

    Kako je rekao, optužbe na račun Rusije da navodno priprema invaziju na Ukrajinu su dobro izrežirana provokacija. Moskva nema takve planove, istakao je šef ruskih obaveštajaca.

    “Optužbe za agresivne planove protiv Ukrajine su neosnovane. Planova za ‘invaziju’ nije bilo i nema ih i sve što se dešava oko toga je dobro izrežirana provokacija. Znamo njene autore i vidimo kakvim snagama i sredstvima nastavlja da se umnožava ova zlonamerna i veoma opasna laž”, konstatovao je Nariškin.

    Posledice sukoba, koji može da se razbukta usled aktivnosti ukrajinskih vlasti, biće teške za narode Rusije i Ukrajine, smatra on.

    “Ukrajinske vlasti, koje se aktivno zalažu za vojnu avanturu, vrlo su svesne svoje sudbine nakon raspirivanja sukoba. Nije u interesu naroda Ukrajine i Rusije da se plamen rata rasplamsa. Posledice bi u svakom slučaju bile teške za sve”, naglasio je.

    Nariškin je dodao da ponovno uspostavljanje dobrih odnosa između Rusije i Ukrajine otežava nesposobnost dogovora kijevskog režima i političkih snaga koje su došle na vlast tokom državnog prevrata 2014.

    U isto vreme, konfontaciju na jugoistoku zemlje nazvao je glavnom pretnjom po Ukrajinu.

    “Jedini put za rešavanje tog sukoba je diplomatski. To je put primene paketa mera za implementaciju Minskih sporazuma”, zaključio je direktor.

  • “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    Rusija mora da bira između diplomatskog rešenja krize oko Ukrajine ili suočavanja sa ekonomskim sankcijama, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Sa druge strane, povećano je vojno prisustvo snaga NATO u istočnim zemljama Alijanse.

    “Rusija ima izbor: mogu da izaberu diplomatsko rešenje, ali ako izaberu konfrontaciju, platiće visoku cenu”, poručio je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom u Briselu, prenosi agencija Rojters.

    On je upozorio da će biti ekonomskih sankcija i povećanog vojnog prisustvo NATO u istočnom delu Alijanse, kao i da je Velika Britanija zaista važan deo toga.

    U odgovoru na pitanje novinarke Bi-Bi-Sija, Džonson je procenio da trenutno ukrajinska vojska ima 200.000 vojnika.

    “Želim samo da naglasim da bi bila apsolutna katastrofa ako bi došlo do rata na ukrajinskom tlu, kao i da bi došlo do ozbiljnog krvoprolića”, upozorio je britanski premijer.

    On je poručio da ljudi u Rusiji moraju da razmišljaju i o tome da li je razumno da se, kako je naveo, troši krv ruskih vojnika u ratu, za koji on kaže da bi bio katastrofalan.


    Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvesniji, rekao je Stoltenberg.

    “Ovo su opasna vremena za evropsku sigurnost”, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    “Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvesniji”, upozorio je.

    “NATO nije pretnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno verujući u političko rešenje”, naglasio je.

  • “Biće to kraj Ukrajine. I Rusi to znaju”

    “Biće to kraj Ukrajine. I Rusi to znaju”

    Ukrajina bi mogla biti uronjena u haos, tvrde bivši funkcioneri te zemlje.

    Kako ističu, do toga bi došlo ako zapadne vlade prisile Kijev da se pokori ruskim zahtevima za decentralizacijom vlasti kako bi se sprečila invazija.

    Oni su za “Telegraf”, naveli da su strani državnici potegnuli pitanje usvajanja elemenata mirovnog sporazuma Minsk II iz 2015. godine, za koji kažu da bi fatalno potkopao ukrajinski suverenitet.

    Minsk II sastavljen je dok su ruska vojska i njeni saveznici opkolili ukrajinske snage, te su ih potom porazili na železničkom čvoru zvanom Debaltseve 2015. godine, a neposredna odredba sporazuma je bila nametanje primirja i povlačenje teškog naoružanja.

    To takođe zahteva nekoliko amandmana na više ukrajinskih zakonskih akata koji bi onda išli pred ukrajinski parlament na potvrdu. Oni uključuju dodelu “posebnog statusa” i stupnja samouprave delova Donjecka i Luganska pod kontrolom separatista, organizovanje novih izbora na tom području, pomilovanje onih koji su se borili za proruske ciljeve, kao i izmenu ukrajinskog ustava kako bi se vlast decentralizovala na regione.

    Ukrajinski funkcioneri kažu da bi rezultat takvih izmena u praksi bio da vlasti pod ruskom kontrolom postanu legitimna lokalna vlast, a njihova milicija lokalne policijske snage, navodi britanski “Telegraf”. Oni bi birali zastupnike pod ruskom kontrolom u ukrajinski parlament Radu, a federalizacija bi Kremlju, preko regionalne vlade u Donbasu, omogućila pravo veta na spoljnu i unutrašnju politiku.

    Francuski predsednik Emanuel Makron u ponedeljak se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a prvi čovek zvanične Moskve obećao je da neće preduzimati nikakve nove “vojne inicijative” kao znak da se priprema na deeskalaciju.

    Međutim, primedbe ukrajinskih funkcionera odražavaju široko rasprostranjenu zabrinutost ukrajinske političke elite da cilj sadašnjeg Putinovog vojnog gomilanja nije samo provođenje sporazuma Minska II, već i izazivanje podela unutar zemlje.

    “Ako se SAD i Rusija slože da mora da se nametne Minsk II, to će biti najgore moguće rešenje”, rekao je Sergij Rahmanjin, član Rade iz Odbora za sigurnosnu odbranu i obaveštajne poslove.

    “Biće to kraj Ukrajine. I stvorio bi se haos koji bi Rusija tada iskoristila. Ne građanski rat, nego samo haos. I Rusi to znaju”, dodao je.

    Tri ukrajinska funkcionera slažu se u proceni da će sprovođenje sporazuma pokrenuti “treći Majdan”, ili narodnu revoluciju, te kažu kako sumnjaju da je to upravo ono čemu se Putin nadao.

    Scenario iz noćne more, navode, bili bi ruski tenkovi ispred Kijeva, dok se u glavnom gradu međusobno bore vladine snage i dobro naoružani demonstranti koji se protive sporazumu.

    Podsećanja radi, mirovni sporazum Minsk II ispregovarali su Vladimir Putin i tadašnji ukrajinski predsednik Petro Porošenko u februaru 2015. godine u Minsku na pregovorima uz posredovanje tadašnjeg francuskog predsednika Fransoe Olanda i bivše nemačke kancelarke Angele Merkel.

  • Presretnut dron Ukrajine

    Presretnut dron Ukrajine

    Narodna milicija Luganske Narodne Republike presrela je dron Oružanih snaga Ukrajine, koji je Kijev planirao da upotrebi za korekciju artiljerijske vatre.

    To je izjavio zvanični predstavnik resora odbrane LNR Ivan Filiponenko.

    Ranije je LNR najavio dolazak posada bespilotnih letelica ukrajinskih snaga bezbednosti u Donbas. Letovi borbenih aviona i dronova duž cele linije dodira u Donbasu zabranjeni su sporazumima iz Minska.

    “U oblasti ​​naselja Popasnaja (pod kontrolom Kijeva), neprijatelj je lansirao bespilotnu letelicu ‘LELEKA-100’, sposobnu da prenosi video-slike u realnom vremenu, određujući tačne geografske koordinate, prenoseći ih na kontrolnu tačku vatre i vršeći snimanje ovih informacija”, rekao je Filiponenko.

    On je pojasnio da je istovremeno Narodna milicija LNR zabeležila napredovanje dežurne artiljerije 24. brigade ukrajinskih snaga bezbednosti na vatrene položaje i spremnost za gađanje minobacačkog voda Oružanih snaga Ukrajine u oblast sela Novoaleksandrovka pod kontrolom Kijeva.

    Borci Narodne milicije LNR uspeli su da potisnu signal Oružanih snaga Ukrajine, presretnu dron i prizemlje ga u blizini sela Kalinovo-Borščevatoe.

    “Pretnja artiljerijskog udara je neutralizovana”, objasnio je Filiponenko. Sada specijalisti Narodne milicije LNR proučavaju podatke i video zapise iz memorije uređaja.

    “Treba napomenuti da su ukrajinski militanti slikali fašističke simbole na krilima drona”, dodao je Filiponenko.

    Od jula 2020. u Donbasu su na snazi dodatne mere kontrole prekida vatre. Oni uključuju zabranu pucanja, ofanzivnih i izviđačkih i sabotažnih operacija, upotrebe aviona i raspoređivanja teškog naoružanja u naseljenim područjima. Samo Specijalna posmatračka misija OEBS-a u Ukrajini može da koristi bespilotne letelice u okviru svojih aktivnosti za praćenje poštovanja primirja. Za kršenje režima tišine merama je predviđena disciplinska odgovornost, a uzvratna vatra je dozvoljena samo uz direktnu naredbu komande.

  • Baerbock u panciru i sa šljemom na glavi posjetila liniju kontakta na jugoistoku Ukrajine

    Baerbock u panciru i sa šljemom na glavi posjetila liniju kontakta na jugoistoku Ukrajine

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock nastavila je danas dvodnevne diplomatske aktivnosti u Ukrajini te je zajedno s ukrajinskim vojnicima posjetila tzv. liniju kontakta u blizini Mariupolja na jugoistoku Ukrajine.

    Noseći zaštitnu opremu koja uključuje šljem i pancir, Baerbock je zajedno s komandantom ukrajinske vojske i pripadnicima ove vojne organizacije obišla mjesto Širokino, gdje se uvjerila u razmjere sukoba između ukrajinskih snaga i proruskih separatista od 2014. godine.

    “Ovdje se radi o veoma depresivnim osjećajima i veoma depresivnim slikama. Možete osjetiti šta se ovdje dogodilo prije mnogo godina. Ljudi su izgubili sve što su imali. Dječije igračke su još uvijek na putu, a mjesto svjedoči činjenici da se usred Evrope vodi rat”, rekla je Baerbock.

    Ministrica je tokom posjete još jednom naglasila kako se sukob Ukrajine i Rusije može riješiti samo diplomatskim putem te da su njene aktivnosti u Kijevu upravo usmjerene u tom smjeru.
    “Želim poslati jasan signal. Mi, zajedno kao Evropljani, ne okrećemo glavu. Ne zaboravljamo ljude čija je sudbina u pitanju u ovom sukobu. Mi stojimo uz Ukrajinu”, poručila je šefica njemačke diplomatije.

    Tokom posjete Ukrajini, Baerbock će se u međuvremenu sastati i s predstavnicima specijalne posmatračke misije OSCE-a u Ukrajini. Ova organizacija u istočnoevropskoj državi ima oko 1.300 zaposlenih i ujedno predstavlja najveću misiju OSCE-a u jednoj državi.

    Tokom posjete liniji kontakta Baerbock je obavila razgovor i s prvom zamjenicom ministra vanjskih poslova Ukrajine koja se zahvalila njemačkoj ministrici na posjeti i na svemu što Njemačka u ovom trenutku čini za Ukrajinu.
    “Zajedno s ministricom vanjskih poslova Njemačke Annalenom Baerbock posjetila sam Širokino. Nekadašnje primorsko selo izgleda apokaliptično u 21. stoljeću. Ovako izgleda ruska agresija na Ukrajinu. Zahvalni smo Njemačkoj na podršci i pomoći u odvraćanju Rusije od daljnje eskalacije”, rekla je zamjenica ministra vanjskih poslova Ukrajine Emine Džaparova.

  • Zbog “Sjevernog toka dva” i vojne pomoći: Zelenski otkazao sastanak sa njemačkim ministrom

    Zbog “Sjevernog toka dva” i vojne pomoći: Zelenski otkazao sastanak sa njemačkim ministrom

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski otkazao je sastanak sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Analenom Berbok zbog nesaglasnosti u vezi sa gasovodom “Sjeverni tok dva” i vojne pomoći Kijevu, javio je CNN.

    Pozivajući se na izvor blizak ukrajinskoj Vladi, CNN navodi da je Zelenski otkazao svoj sastanak sa Berbokovom jer je odbila da kaže da će Njemačka napustiti gasovod “Sjeverni tok dva” čak i ako Rusija izvrši invaziju, te zbog odbijanja Njemačke da obezbijedi bilo kakvu direktnu ili indirektnu vojnu pomoć Kijevu.

    Izvor napominje da je ovo zvanično opisano kao greška u zakazivanju, ali nije – bilo je namjerno.

    “Mnogi u Istočnoj Evropi i Kijevu sve više vide Njemačku kao ruskog saveznika nego kao zapadnog”, piše CNN.

    Berbokova je juče shvatila da ne može da se sastane sa Zelenskim jer je sastanku trebalo da prisustvuje i francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan, ali je francuska strana imala promjenu planova, podsjeća TASS.

  • Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Ako Ukrajina bude članica NATO i pokuša silom da vrati Krim, doći će do vojne konfrontacije između Rusije i Alijanse, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    On je sinoć naveo da u doktrinarnim dokumentima Ukrajine stoji da je Rusija njen protivnik i da je moguće vratiti Krim vojnim putem, prenio je Interfaks.

    Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uvjerili koliko je to tačno, rekao je Putin, prenio je Sputnjik.

    To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsjetio je ruski lider.

    On je kazao da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.

    – Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbjednosnom prijetnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, NATO i njegove države članice smatraju da je ispravno da Rusiju ponešto nauče o tome gdje i kako treba da raspoređuje oružane snage i smatraju da je moguće zahtjevati da se ne izvode planirani manevri i vježbe, a premještanje ruskih trupa na sopstvenoj teritoriji predstavlja se kao prijetnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu.

    – Navodno, opasnost osjećaju i baltičke zemlje i druge države – naši susjedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji – konstatovao je Putin.

    On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u prijedlozima za bezbjednosne garancije ignorisane.

    – Tokom razgovora nastavili smo da razmjenjujemo mišljenja o ruskim prijedlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbjeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbjednosti – rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.

    Prema njegovim riječima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO”. Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.

    – Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvijek nije unijeta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula – ocijenio je predsjednik Rusije.

    Prema njegovim riječima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom”. Ruski predsjednik uvjeren je da pri rješavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.

    – Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative – naglasio je Putin.

    Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje “ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju”.

  • Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron uputio se danas u Kijev nakon što je Rusiji jučer ponudio “konkretne sigurnosne garancije” u pokušaju da odvrati Moskvu od invazije na susjednu Ukrajinu. Istovremeno ruski lider Vladimir Putin obećao je da će tražiti kompromis kao odgovor.

    Macronova posjeta dolazi tokom sedmice intenzivne zapadne diplomatske ofanzive usred velikog nagomilavanja ruske vojske na njenoj jugozapadnoj granici što je izazvalo bojazan da bi uskoro mogli umarširati u Ukrajinu, prenosi AFP.
    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je Macronu da će Moskva “učiniti sve da pronađe kompromise koji svima odgovaraju”, povećavajući izglede za put ka deeskalaciji nestabilne situacije.

    Putin je rekao da bi nekoliko prijedloga koje je Macron iznio na razgovorima u ponedjeljak mogli predstavljati osnovu za napredak u krizi oko Ukrajine.

    “Nekoliko njegovih ideja, prijedloga… moguće je kao osnova za dalje korake”, rekao je Putin nakon više od pet sati razgovora u Kremlju.

    Ruski predsjednik nije iznio nikakve detalje, ali je rekao da će dvojica lidera razgovarati telefonom nakon što se Macron sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Francuski predsjednik je rekao da je Putinu dao prijedloge o “konkretnim bezbjednosnim garancijama”.

    “Predsjednik Putin me je uvjerio u svoju spremnost da se angažuje u tom smislu i želju da održi stabilnost i teritorijalni integritet Ukrajine“, rekao je Macron.

    Francuz je dodao kako “nema sigurnosti za Evropljane ako nema sigurnosti za Rusiju”.

    Francusko predsjedništvo je saopštilo da prijedlozi uključuju angažman obje strane da ne poduzimaju nikakvu novu vojnu akciju, pokretanje novog strateškog dijaloga i napore za oživljavanje mirovnog procesa u sukobu Kijeva sa separatistima koje podržava Moskva u istočnoj Ukrajini.

    Uz rastuće tenzije između Moskve i Ukrajine i njenih saveznika, Macron je bio prvi najviši zapadni lider koji se sastao sa Putinom od početka krize u decembru.

    Putin je negirao da se Rusija agresivno ponašala prema Ukrajini ili Zapadu, rekavši da “mi nismo ti koji se krećemo prema granicama NATO-a”.

    “Ako se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom bloku, Rusija bi mogla biti uvučena u sukob sa evropskim zemljama”, dodao je.

    “Da li želite da Francuska uđe u rat sa Rusijom?”, rekao je Putin.

    Ukrajina, bivša sovjetska republika, izrazila je želju za bližim vezama sa Zapadom i članstvom u vojnom savezu NATO-a koji je nastojao obuzdati Moskvu i njene komunističke saveznike tokom Hladnog rata.

    Putin se požalio da je širenje NATO-a na istok nakon završetka Hladnog rata narušilo sigurnost Rusije.

  • Biden: Ako Rusija napadne Ukrajinu, ništa od Sjevernog toka 2

    Biden: Ako Rusija napadne Ukrajinu, ništa od Sjevernog toka 2

    Američki predsjednik Joe Biden kazao je da ako Rusija napadne Ukrajinu neće biti ništa od Sjevernog toka 2, ali nije pojasnio kako bi osigurao da se taj kontroverzni plinovod ne koristi.

    Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, Biden je rekao da ako Rusija napadne, neće biti ništa od Sjevernog toka 2.

    “Mi ćemo s tim završiti”, izjavio je on

    Upitan kako će to osigurati, odgovorio je – “obećajem vam da ćemo biti sposobni to učiniti”.

    Najkontroverzniji evropski energetski projekt, Sjeverni tok 2, izgradio je ruski energetski gigant Gazprom kako bi udvostručio količinu plina iz Rusije prema Njemačkoj, zaobilazeći tradicionalni tranzit kroz Ukrajinu.

    Prije sastanka dobro upućeni izvori rekli su da će Biden jasno poručiti Scholzu da ne treba pustiti u promet Sjeverni tok 2 ako “Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu na jedan ili drugi način”.